посета

poljoprivredni-sajam-2025-(1)

U organizaciji Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj i ove godine za poljoprivrednike organizovana je besplatna poseta  Međunarodnom poljoprivrednom sajmu.

Najveću agrarnu manifestaciju u regionu, koja se održava 92. put, imalo je priliku da poseti  50 poljoprivrednika. Cilj posete je upoznavanje poljoprivrednika sa najnovijim tehnicko tehnološkim dostignućima u agraru, primeni nauke u poljoprivredi, izložbama poljoprivredne mehanizacije, organske hrane i novinama u ovoj oblasti.

Ove godine zbog aktuelnih životinjskih bolesti u regionu izostala je Nacionalna izložba stoke. Poseban akcenat ove godine bio je na predstavljanju proizvoda sa dodatom vrednošću, organskih proizvoda, proizvoda sa oznakama geografskog porekla, sa oznakom „Srpski kvalitet” i zanatskog piva.

Sajam je počeo 17. i traje do 22. maja i okupio je više od 1.000 izlagača iz oko 40 zemalja, a strateški partner sajma je Italija.

A.Đ.

nasa-kuca-drz-sekretar-(3)

Poboljšanje socijalne zaštite u državnim ustanovama, problemi sa kojima se susreću zaposleni, kao i uvođenje novih načina pomoći bile su teme o kojima je, tokom radne posete Kikindi državni sekretar Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja Đorđe Todorov, razgovarao sa predstavnicima Centra za socijalni rad i Centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“. Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Željko Radu, prilikom posete, upoznali su državnog sekretara o svim merama socijalne zaštite koje sprovodi lokalna samouprava, sa posebnim osvrtom na „Našu kuću“ koja zbrinjava dosta korisnika.

-Drago mi je što u Kikindi postoji ovakva ustanova socijalne zaštite i da se prepoznaje njena važnost i vrednost. Neophodno je da čitavo društvo shvati koliki je značaj zaposlenih u ustanovama socijalne zaštite koji su svakodnevno u kontaktu sa korisnicima i njihovim porodicama. Na ministarstvu je da pruži institucionalnu pomoć, naročito kada su kadrovi u pitanju, na šta su nam pažnju skrenuli zaposleni u Centru za socijalni rad. Kadrovski potencijal je ograničen u svim lokalnim samoupravama u našoj zemlji. Potrudićemo se da ovo pitanje rešimo sistemski -rekao je Todorov.

Todorov, Bogdan i Radu posetili su i gradilište na kojem niče buduća zgrada Centra za socijalni rad.

 

-Izgradnja teče dobrom dinamikom. Očekujem da ćemo do juna 2025. godine imati gotov objekat. Nova zgrada Centra za socijalni rad važna je za naš grad jer ćemo dobiti funkcionalnu zgradu, umesto sadašnje koja je neuslovna. To će nam omogućiti da uvedemo nove mere i programe iz domena socijalne zaštite, a korisnici će imati bolje uslove. Ukazali smo na nedostatak kvalifikovanog kadra, iako se lokalna samouprava trudi da pomogne i u ovom domenu rada – naveo je gradonačelnik Bogdan.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

V.d. direktorica Centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“ Nikoleta Pavlov ima ideje koje će unaprediti boravak korisnika.

-U toku je izrada novog Pravilnika o bližim uslovima i standardima koji utiče na naš rad, i šta bi ga moglo poboljšati. Izneli smo i dugoročne planove, ali i usluge koje bi nam bile od pomoći u radu sa korisnicima. Dobar deo naših sugrađana nema nikakvu uslugu, a neophodna im je. Mi imamo ideju kako bismo im pomogli – napomenula je Nikoleta Pavlov.

A.Đ.

nakovo-gradski-oci-3

Poseta selima nastavljena je obilaskom Nakova. Zamenik gradonačelnika zadužen i za mesne zajednice Dejan Pudar zajedno sa članom Gradskog veća za sport i omladinu Aleksandrom Aćimovim i Vanjom Radojkovim, šefom kabineta gradonačelnika u pomenutom mestu razgovarao je sa Branislavom Čubrilom, članom Saveta Mesne zajednice.

Delegacija je posetila Dom omladine, Dom penzionera, jezero i prostorije Mesna zajednice Nakovo. Ovom prilikom razmatrani su problemi koji postoje u selu, planovi za narednu godinu, kao i o dosadašnjim aktivnostima.

Istaknuta je sanacija nekoliko objekata u Nakovu, mesta na kojima se okupljaju mladi nekadašnjem Domu kulture, ali i stariji stanovnici u Domu penzionera. Poseban akcenat stavljen je na uređenje jezera u Nakovu, oaze mira koja polako postaje značajno mesto i ponos Nakova, na početak radova na čišćenju kanala duž sela i izgradnju postrojenja za preradu pijaće vode.

Ove godine sa 14 miliona dinara lokalna samourava finansirala je zamenu krovne konstrukcije na uličnoj strani zgrade OŠ „Petar Kočić“. Škola je sagrađena 1936. godine i od tada datira i krov koji je bio pokriven starim biber crepom. Krov je prokišnjavao, te  je bilo problema u odvijanju nastave, a predstavljao je i bezbednosni rizik za učenike, zaposlene i meštane.

A.Đ.

vrtic-pomocnikm-ministra-(1)

Povodom jubilarnih 70 godina postojanja i rada Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ Milan Pašić, pomoćnik ministarke prosvete posetio je vrtić „Plavi čuperak“. Kako je obilazak upriličen na Dan prosvetnih radnika, 8. novembar, Pašić je najpre svim radnicima koji obrazuju decu i mlade čestitao njihov dan.

-Krajem avgusta, početkom septembra organizovan je regionalni sastanak sa svim predškolskim ustanovama u Srbiji na kom je razgovarano o aktuelnostima koji prate tekuću školsku godinu, ali je i istaknuto da je strateški cilj da se predškolsko i školsko obrazovanje naše dece svakoga dana unapređuje i prilagođava datim uslovima. Da je kikindska predškolska ustanova u tome uspela, ne samo ove, nego i prethodnih godina, govori i dobijena najviša ocena kojom je vrednovan njihov rad. Stoga je zadovoljstvo što sam se uverio da se sve ono što je napisano u izveštajima primenjuje u praksi. I lokalna samouprava prepoznaje značaj predškolskog vaspitanja i obrazovanja i najvažniji je partner zaposlenima u vrtićima. Drago mi je što je Kikinda među retkim lokalnim samoupravama koja je dostigla cilj naše zemlje da 96 odsto od ukupnog broja dece, bude upisano u vrtiće – rekao je Pašić.

Pomoćnika ministra sa način rada u kikindskim vrtićima upoznali su direktorica PU „Dragoljub Udicki“ Kristina Drljić, sa svojim timom, pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća i Vanja Radojkov, iz kabineta gradonačelnika. Dijana Jakšić Kiurski čestitala je svim zaposlenima značajan jubilej.

-Sedam decenija postojanja govore o godinama predanog truda i kvalitetnog rada u našoj predškolskoj ustanovi o čemu svedoče i izuzetni rezultati koje ustanova postiže u svim oblastima predškolskog obrazovanja. Kada postoje posvećeni vaspitača, dobri uslovi za zdravo odrastanje i obrazovanje dece, tada ni rezultati ne izostaju. Sa našim gostom razgovarali smo i merama populacione politike našeg grada, kao i potrebi da obezbedimo još prostora kako bi svi mališani boravili u vrtićima. Uz podršku pokrajinskih i republičkih institucija, koja ni do sada nije izostajala, sigurna sam da ćemo da li kroz proširenje kapaciteta ili izgradnju novog vrtića, doći do krajnjeg cilja – navela je Dijana Jakšić Kiurski.

Kristina Drljić podsetila je da se ove godine obeležava i 130 godina predškolstva u našoj sredini, tako da je ova godina u znaku ne jednog, nego dva značajna jubileja.

-U kikindskoj predškolskoj ustanovi duže od jednog veka vredno se radi i svi vaspitači kada počnu da rade prvo prihvataju savete starijih kolega, nakon čega nadograđuju svoj rad sopstvenim iskustvom. Svake godine sve više rastemo i ostvarujemo zavidne rezultate. Naša ustanova je oduvek centar predškolstva naše zemlje, tako je i sada kada već četiri godine sprovodimo novi program „Godine uzleta“, a bili smo prva ustanova u Banatu koja je ga je započela. Uz ogromnu podršku roditelja i lokalne zajednice postigli smo najbolji rezultat i naša ustanova ocenjena je najboljim ocenama u Banatu. Mi smo velika porodica koji radi na unapređenju naše profesije – kazala je Kristina Drljić.

Istaknuto je i da je uspehu doprinela i Visoka strukovna škola za obrazovanje vaspitača koja, takođe, već 70 godina obrazuje mlade za najlepši poziv. U kikindskoj predškolskoj ustanovi ima 1.600 dece, zaposleno je 260 radnika u 20 objekata od kojih je 18 vrtića.
A.Đ.

norvezanin-prijem-2

U poseti Kikindi boravio je Knut Flovik Toresen, norveški pisac i istoričar iz Arendala, mesta pored Narvika, koji je takođe i bivši oficir norveških oružanih snaga. U naš grad  dovelo ga je  snimanje dokumentarnog filma o „Krvavom putu“ i srpsko-norveškim odnosima u produkciji portala „Vojvodina uživo“.  Za njega i saradnike koji rade na pomenutom filmu prijem je upriličio gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Poseta Kikindi za mene je veoma važna. Duže od 20 godina bavim se istraživanjem zarobljenika iz Drugog svetskog rata koji su sa Balkana poslati u logore u Norvešku. Smatram da je vreme da se fokusiramo na one koji su bili žrtve iz drugog ugla. U filmu ćemo govoriti o srpskim zarobljenicima što je drugačije u odnosu na ranije jer su uvek zarobljenici bili Jugosloveni ili partizani. Činjenica je da su u logore u najvećem procentu odlazili Srbi i naš fokus je na priči zašto su uhapšeni i poslati u Norvešku u logore gde je njih 80 odsto umiralo u strašnim uslovima što je više nego u Aušvicu. Sve su to bili etnički Srbi i logori u Norveškoj bili su poslednja instanca genocida nad srpskim narodom -istakao je Knut Flovik Toresen koji je najznačajniji norveški istoričar koji se bavi „Krvavim putem“ izgrađenim radom interniranih Srba.

Aleksandar Gajić, istoričar i istraživač, ujedno je i saradnik na ovom projektu.

-Sa ovim filmom naglasiće se nacionalna pripadnost zarobljenika poslatih u logore, što do sada nije urađeno. Srbi sa čitave teritorije nekadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca doživeli su nemilu sudbinu i o tom delu istorije niko nije govorio – napomenuo je Gajić.

Gradonačelnik Bogdan zahvalio je gostu iz Norveške koji želi više da sazna o Kikinđanima poslatim u logore u Norveškoj, kao i za sve što je u prethodnom periodu uradio za srpski narod.

-Sve više postoji težnja da se uradi revizija istorije, da se od žrtava prave zločinci i obrnuto, stoga je važno da istina izađe na videlo. Deo dokumentarnog filma biće posvećen sugrađanima stradalim na severu Norveške, a ujedno će pomoći da se o Kikindi više sazna. Na nama je da nijedna žrtva ne bude zaboravljena – naveo je Mladen Bogdan.

Dokumentarni film je projekat portala „Vojvodina uživo”, finansiran od strane Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje. Vanja Đukić sa portala „Vojvodina uživo“ dodao da je na samom početku snimanja filma upoznao Knuta koji im je ponudio saradnju.

-Film „Krvavi put“ je podsetnik na ono to se desilo, ali i da ispričamo priče koje nisu dobro ispričane – rekao je Đukić.

Prijemu su prisustvovali i Dušan Popeskov, predsednik Skupštine grada, Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

Gost iz Norveške obišao je znamenitosti Kikinde, kao i Park prijateljstva „Narvik“ koji je podignut u znak prijateljstva dva bratska grada.

-Uskoro ću se vratiti i tada ću stupiti u kontakt sa rođacima zarobljenika koji su poslati u logor Bejsford. Želja mi je da saznam porodičnu istoriju tih ljudi, kako bih nastavio svoj rad – dodao je Knut Flovik Toresen.

 

Čovek koji je spasao Gračanicu

Knut Flovik Toresen poznat je i kao „čovek koji je spasao Gračanicu“ pošto je tokom pogroma na Kosovu 2004. godine, kao komandant norveškog KFOR-a, uspeo da sačuva manastir Gračanicu od uništenja od strane albanskih napadača. Za svoju hrabrost i odvažnost nagrađen je zlatnom medaljom za hrabrost „Miloš Obilić“ koju mu je uručio predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.

A.Đ.

 

 

 

Ministar-a

U poseti gradu danas je bio ministar za javna ulaganja u Vladi Republike Srbije, Darko Glišić koji je prisustvovao sastanku u Gradskoj kući, a zatim i obišao radove u Opštoj bolnici.

– Otvorili smo mnoge teme, neke od njih ćemo nastaviti da realizujemo, za druge ćemo pronaći rešenje, posebno u oblasti sportske infrastrukture. Izvesno je da će, u narednih mesec dana, biti završena prva faza rekonstrukcije Opšte bolnice. Nakon toga počinjemo pripremu za drugu od tri faze, nastavićemo da ulažemo u objekat koji je značajan za čitav Severni Banat – rekao je ministar po obilasku gradilišta i dodao da je tema razgovora bila i zgrada Gimnazije za koju se priprema projekat i koja bi trebalo da bude rekonstruisana u najkraćem roku.

– Razgovarali smo i o sportskoj infrastrukturi. Kikinda je sportski grad sa puno dobrih klubova i sportista, intenziviraćemo razgovore i videćemo šta bi mogla Pokrajina da uradi, pa da se i mi iz Ministarstva nadovežemo, da uložimo u Sportski centar, a razgovaraćemo i o tome šta bismo mogli da uradimo na stadionu – kazao je ministar Glišić.

On je, takođe, naglasio da je pitanje vodosnabdevanja prioritet.

– Dogovorili smo se da pripremamo dokumentaciju za zamenu dotrajalih azbestnih cevi zbog kojih je veliki gubitak na mreži, one dovode do čestih kvarova, slabijeg pritiska i nestašice vode, kao i za ulaganja kojima bi i sela imala kvalitetno snabdevanje vodom. Napravili smo jasan plan i podelili posao – rekao je ministar.

Ljudi u Kikindi vredni i radni, da daju sve od sebe da se stvari pokrenu, dodao je.

– Zato smo i pričali o životnim stvarima. Vlada radi na tome da se grad infrastrukturno bolje poveže sa drugim mestima i da ljudi lakše mogu da dođu do Kikinde, kao i do vaše prelepe manifestacije „Dani ludaje“ – istakao je ministar Glišić.

Delegaciju iz Ministarstva činili su i Miljan Ranđelović, državni sekretar, savetnica ministra, Nevena Milosavljević i šefica kabineta Maja Jovanović.

Gradonačelnik Nikola Lukač izrazio je zadovoljstvo posetom iz Ministarstva i, takođe, ocenio da je sastanak bio produktivan.

– Ministar je dao garancije za drugu fazu rekonstrukcije bolnice, za obnovu zgrade Gimnazije i dogovorili smo se da pripremamo projektnu dokumentaciju za zamenu vodovodne mreže u selima, što je značajno i zbog mini-postrojenja za preradu vode koja ćemo imati uz pomoć Pokrajine i Vlade – objasnio je gradonačelnik. – Mi kao grad ne bismo mogli sami i ova pomoć nam daje vetar u leđa da kapitalne i strateški važne projekte realizujemo u narednom periodu i da kreiramo još bolju budućnost u gradu i regionu. Upoznali smo ministra i sa turističkim i sportskim potencijalima. Uz velike investicije, brzu saobraćajnicu Sombor-Kikinda koja će dovesti tranzit, i prugu Pančevo- Zrenjanin sa krakom do Kikinde, krupnim koracima idemo napred i stvaramo bolji život u našem predivnom gradu.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Gradonačelnik Lukač izrazio je zadovoljstvo posetom ministra Glišića i, takođe ocenio da je sastanak u Gradskoj kući bio produktivan.

– Ministar je dao garancije za drugu fazu rekonstrukcije bolnice, za obnovu zgrade Gimnazije i dogovorili smo se da pripremamo projektnu dokumentaciju za zamenu vodovodne mreže u selima, što je značajno i zbog mini-postrojenja za preradu vode koja ćemo imati uz pomoć Pokrajine i Vlade – objasnio je gradonačelnik. – Mi kao grad ne bismo mogli sami i ova pomoć nam daje vetar u leđa da kapitalne i strateški važne projekte realizujemo u narednom periodu i da kreiramo još bolju budućnost u gradu i regionu. Upoznali smo ministra i sa turističkim i sportskim potencijalima. Uz velike investicije, brzu saobraćajnicu Sombor-Kikinda koja će dovesti tranzit, i prugu Pančevo-Zrenjanin sa krakom do Kikinde, krupnim koracima idemo napred i stvaramo bolji život u našem predivnom gradu.

Grad su predstavljali i Srđan Kružević, direktor JP „Vode Vojvodine“, narodni poslanik Milenko Jovanov, pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, zamenik gradonačelnika Dejan Pudar i pomoćnici, Dijana Jakšić Kiurski i Svetislav Vukmirica, zatim član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije Miroslav Dučić i direktor JP „Kikinda“, Čedo Gvero.

Prilikom posete delegacije Opštoj bolnici, v. d. direktorica, dr Vesna Tomin, zahvalila se ministru u ime zaposlenih i pacijenata.

– Rekonstrukcija zgrade koja je u toku biće završena 22. oktobra i tada ćemo useliti Dečije odeljenje, Dermatologiju, Palijativu, Onkologiju i bolničku apoteku – rekla je dr Tomin. – Jako sam srećna što ćemo najmlađim i najtežim pacijentima moći da pružimo ovakav komfor i udobnost. Pacijenti su bili veoma strpljivi, ali je ovo što dobijamo vredno toga.

Prva faza radova, vrednih 486 miliona dinara, obuhvata zgrade Fizijatrije i Pedijatrije, u drugoj fazi planirana je izgradnja nove bolnice, dok su trećom fazom obuhvaćene upravna zgrada, centralna kuhinja, kotlarnica i prostorije za centralni kiseonik, objasnila je v. d. direktorica Opšte bolnice, dr Vesna Tomin.

Po obilasku radova u bolnici, delegacija je prisustvovala sastanku Gradskog odbora Srpske napredne stranke, a zatim i posetila stadion OFK „Kikinda“.

S. V. O.

 

 

maja-gojkovic-(8)

Počela je izgradnja atmosferske kanalizacije u okviru projekta „Sliv Moravska” koju zajednički finansiraju Pokrajinska vlada i Grad Kikinda. Komunalni problem, koji meštani ovog dela grada apostrofiraju više decenija unazad, konačno će biti rešen.

Radove, započete na uglu ulica Sterije Popovića i Vojina Zirojevića, obišli su predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković sa saradnicima, pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnik gradonačelnika Svetislav Vukmirica, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić, direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero i član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije Nebojša Jovanov.

-Obilne padavine su sve češće i odvođenje atmosferske vode problem je na koji godinama ukazuju meštani ovog dela grada. Voda, koja se zadržava na javnim i površinama fizičkih lica, ugrožavala je sve instalacije i bezbednost saobraćaja. Osim u razgovoru, na ono što se dešava ukazano je i peticijom. Ozbiljno smo pristupili ovom projektu tako da je najpre izrađena neophodna  dokumentacija, nakon čega je bilo najvažnije doći do sredstava. Nesebičnu i ogromnu podršku pružila nam je Pokrajinska vlada koja je odobrila 180 miliona dinara za radove i sa 22 miliona dinara iz budžeta grada u infrastrukturno ulaganje biće uložena 202 miliona dinara. Možemo biti zadovoljni što smo ispunili ono što smo obećali – naveo je Vukmirica.

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković istakla je da je lepo biti u Kikindi i čuti šta radi lokalna samouprava kako bi unapredila život građana.

 

-Iz ovog primera vidimo da postoji dobra saradnja i da se prepoznaju problemi lokalnog stanovništva. Po završetku radova stanovnici ovog dela grada imaće kvalitetnije uslove za život, bez straha da će im biti uništena imovina usled obilnih kiša koje su zahvaljujući klimatskim promenama sve češće – navela je Maja Gojković.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Skup je bio prilika i za radni sastanak na kom je razgovarano o ulaganjima koja su u toku i koja se planiraju.

-Vlada Republike Srbije i lokalna samouprava zajednički su završili izgradnju i probno puštanje u rad fabrike vode. Ona znači život za grad. Kako su me informisali, pojedine probe su završene, nakon čega će se kupiti dodatna oprema, što nije neuobičajeno, i uskoro ćemo moći ponovo da se okupimo i da zajedno sa Kikinđanima popijem čašu zdrave pijaće vode. Konačno, posle desetine godina, rešiće se i ovaj problem. Pokrajinska vlada, Uprava za kapitalna ulaganja i Grad zajednički će uložiti novac u izgradnju mini postrojenja za preradu pijaće vode u svim selima.  Projekat je završen, sredstva imamo i možemo da kažemo da će naredne godine i sva sela imati kvalitetnu vodu za piće. To je, sigurna sam najlepša vest koju možemo da podelimo sa svim stanovnicima na teritoriji Kikinde – precizirala je predsednica Vlade Vojvodine.

Zamena preostalih azbest cementnih vodovodnih cevi takođe će se finansirati preko Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Uprave za kapitalna ulaganja, najavila je pokrajinska premijerka.

-To su projekti važni za život u lokalnoj zajednici i na nama je da ih sprovodimo u budućnosti – kazala je Gojkovićeva.

Sa rešenim važnim komunalnim problemima Kikinda nema prepreka da se kandiduje za prestonicu kulture Srbije.

 

-Rešenjem infrastrukturnih problema, i ukoliko se 2027. godine ostvari veliki nacionalni projekat „Skok u budućnost“ u okviru kog ćemo imati drugačije puteve zahvaljujući brzoj saobraćajnici „Osmeh Vojvodine“,  onda je kruna svega titula prestonice kulture. Kao premijerka Vojvodine daću podršku da se to i desi i to ne samo na rečima, nego i uz značajnu finansijsku podršku i Pokrajine i Republike – zaključila je Maja Gojković.

Maja Gojković posetila je i štand Srpske napredne stranke gde su je aplauzima dočekali članovi i simpaziteri.

ATMOSFERSKA KANALIZACIJA U TRI ULICE

Kišni kanali izgradiće se u ulicama Jovana Sterije Popovića, Ivana Jakšića i Moravskoj u ukupnoj dužini od 3.448 metara. Rok za završetak radova je šest meseci. Voda koja će se odvoditi iz otvorenih i zatvorenih kanala distribuiraće se u Velikokikindski kanal.

PRVI REJON REŠEN

Kikinda je podeljena na četiri sliva i uz pomoć Vlade Vojvodine već je urađen sliv u prvom rejonu i to u delovima ulica Dušana Vasiljeva, Jaše Tomića, Braće  Laković i Semlačke. I ovaj posao realizovan je zahvaljujući zajedničkom ulaganju Grada i Pokrajine u iznosu od 150 miliona dinara.

PREDSEDNICI NA USLUZI GRAĐANIMA

Predsednici Republičke i Pokrajinske vlade Miloš Vučević i Maja Gojković nakon izbora zajedno će obilaziti sve lokalne samouprave u Vojvodini.

-Sa rukovodstvima u opštinama i gradovima razgovaraćemo o tome šta će raditi Republika, šta Pokrajina i koji projekti će nam biti zajednički. Svi će isključivo odnositi na poboljšanje života Vojvođana. Nije nam cilj da pravimo spomenike koji će ostati iza nas, nego da današnjim radom dođemo do boljeg života sutra – dodala je Maja Gojković.

A. Đ.

68b7d2e2-adc2-49e3-95ed-bca31ad570d1

Turisti iz Rusije koji žive u Beogradu boravili su u poseti Kikindi. Njih dvadesetak posetilo je Muzej „Tera“ i Narodni muzej, a najviše su se zadržali na Gradskom trgu gde su uživali u najvećem urbanom zimovalištu sova ušara na svetu.

Porodično su u naš grad došli supružnici Arcev i Julija Nikitini sa trojicom sinova Vladislavom, Aleksejem i Vladimirom.

-Već dve godine živimo u Beogradu i rado smo se odazvali pozivu da provedemo dan u vašem gradu i saznamo više o sovama koje ovde borave tokom zime. Zaljubljenici smo u prirodu i prirodne fenomene, a ovo je svakako jedan od njih. Trg okružuju i stare zgrade i veoma nam se svidelo sve što smo videli. Čuli smo da imate i „Dane ludaje“ i da su tikve ogromne tako da ćemo se potruditi da dođemo i na ovu manifestaciju – kazao je Arcev Nikitini.

Sa gostima iz Rusije deo dana proveo je i gradonačelnik Nikola Lukač, koji je i sam živeo i radio u Rusiji. Inicijativu za posetu našem gradu, kako smo saznali, pokrenuo je Aleksej Kalko.

-Sa predstavnicima Turističke organizacije upoznali smo se na sajmu turizma u Novom Sadu i imali smo želju da se upoznamo sa svim kulturnim i prirodnim potencijalima. Videli smo velike terakote, sove koje zimuju na Gradskom trgu, a upoznali smo se i sa mamuticom Kikom. Neki od nas su duže i kraće u Beogradu i želeli smo da upoznamo i ostali deo Srbije. Kikinda je prelep grad, ljudi su ljubazni i sve što smo videli bilo nam je interesantno i zanimljivo. Doći ćemo sigurno i u letnjim mesecima kada sve olista – napomenuo je Aleksej Kalko.

412216962_7146555162068485_2137645890157518254_n

„Ledeno jezero“ u organizaciji Sportskog centra „Jezero“ u saradnji sa Turističkom organizacijom i pod pokroviteljstvom Grada, prevazišlo je sva očekivanja. Klizalište, otvoreno subotu, 9. decembra na prostoru nekadašnjeg „Skejt parka“ , za samo sedam dana posetilo je skoro 4.000 posetilaca, saznajemo od direktora Dejana Pudara.

-Očekivali smo veliko interesovanje i posetu, ali smo i mi pomalo iznenađeni ovolikim interesovanjem. Podsetiću da smo zimsku idilu priredili jer je to bila želja sugrađana, pogotovo onih najmlađih. Drago mi je i zbog  pozitivnih reakcija i komentara koje dobijamo svakodnevno i nadam se da će „Ledeno jezero“ postati tradicija. To će nam pomoći u nameri da još više oplemenimo  turističku ponudu Grada tokom  zime –  rekao je Dejan Pudar.

Osim klizališta može da se uživa u toplim napicima, tu je i mini zabavni park, Deda Mraz, novogodišnja jelka.

-Već sada mogu da kažem da će naredne godine klizalište biti veće jer smo uočili da je to neophodno. Isto tako planiraćemo još novih sadržaja koji će našu zimsku idilu učiniti još lepšom i atraktivnijom – saznajemo od Pudara.

Radno vreme klizališta radnim danima je od 16 do 21 sata, a vikendom od 16 do 22 časa. Cena ulaznice je 150 dinara, za sat vremena,  a isto toliko novca je potrebno za iznajmljivanje klizaljki.

Učenici treće godine Gimnazije „Dušan Vasiljev“ danas su posetili Gradsku kuću. Razgovarali su sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, razgledali su Skupštinsku salu i upoznali se sa radom Uslužnog centra.