посета

kikindjanka-narvik-(5)
norvezani-srednjoskloci-(4)-(1)

Srednjoškolci iz Narvika, njih 10, sa dvoje profesora, tokom tri dana borave u našem gradu. Nakon što su kikindski gimnazijalci letos bili u Norveškoj, njihovi vršnjaci su im uzvratili posetu . Ponovna razmena učenika dogovorena je prilikom posete delegacije Norlanda Vojvodini u septembru, a pod pokroviteljstvom Pokrajinske Skupštine, grada Kikinde i KCK i Pokrajine Norland i grada Narvika.

Nora Ostensen je prvi put u Kikindi i sa nama je podelila svoje utiske:

 

-Jako je lep grad i uzbuđena sam što sam u prilici da se upoznam sa svim znamenitostima i osobenostima vašeg grada. Volim da putujem i za mene je ovo veliko iskustvo. Kikinda i Narvik su prijateljski gradovi već dugo  i drago mi je što je moja generacija dobila priliku da obnovi i učvrsti bratske veze između dve zemlje.

I Martin Rantanen je istakao koliko mu se sviđa naša sredina.

-Grad je prelep. Ima puno starih zgrada koje svedoče o prošlosti. Prijateljstvo dva naroda nastalo je tokom Drugog svetskog rata kada su naše dede pomogle Kikinđanima, koji su bili zatočeni u nemačkim logorima, da prežive. Na nama je da održimo dugogodišnje prijateljstvo ovakvim posetama i razmenama – kazao je Martin.

Gimnazijalci su, sa svojim profesorima, krajem avgusta boravili u Narviku i jedva su čekali priliku da uzvrate gostoprimstvo, napomenuli su Ana Momčilov i Ognjen Đomparin.

-Norveška je prelepa zemlja i potpuno drugačija od Srbije. Tokom boravka tamo puno toga smo naučili o kulturi, običajima, ali i načinu života. Ipak, najvažnije je što smo upoznali vršnjake i, nadam se, stekli prijatelje za ceo život – ispričala je Ana.

Prijem za učenike i profesore upriličio je gradonačelnik Mladen Bogdan, zajedno sa članovima Gradskog veća Marijanom Mirkov i Tihomirom Farkašem. Prvi čovek grada poželeo im je dobrodošlicu i izrazio nadu da će gosti iz Norveške opet doći kod nas.

-Hvala vam što ste se odlučili da prevalite dug put i prvi put dođete u Srbiju i Kikindu. Dugogodišnje prijateljstvo bratskih gradova traje više decenija i krase ga čvrste veze i dobri odnosi. Prva Povelja o bratimljenju potpisana je 1966. i to je bio prvi ovakav dokument koji je naš grad potpisao. Obnovili smo Deklaraciju o prijateljstvu 2017. godine i time još jednom potvrdili koliko nam je ona važna. Želja nam je da naše prijateljstvo ostane trajno, a podsetiću da je „rođeno“ u strahotama i stradanjima tokom Drugog svetskog rata kada je pružena maksimalna podrška internircima iz Srbije da prežive i dožive kraj rata. Večno smo zahvalni bratskom norveškom narodu što je pokazao hrabrost. Važno je da sačuvamo sećanje, ali i da unapredimo naše odnose u godinama koje dolaze i upravo razmenom učenika u tome ćemo i uspeti  – precizirao je gradonačelnik Bogdan koji je na poklon dobio i knjigu o prirodnim lepotama Norveške.

Pored kulturnih i istorijskih znamenitosti na teritoriji grada Norvežani su posetili i Novi Sad i Melence.

Već narednog meseca delegacija lokalne samouprave posetiće Narvik. Ovom prilikom biće odneta i monumentalna skulptura „Kikinđanka“ koja će biti još jedan podsetnik na bratstvo dva grada.

A.Đ.

1sepetembar-2025-(4)

 

Prvi dan nove školske godine sa nestrpljenjem i iščekivanjem čekali su đaci prvaci. Na teritoriji grada ove godine ih je 450, a među njima je i Miloš Baukov koji je u novu etapu života zakoračio i Osnovnoj školi „Vasa Stajić“ u Mokrinu.

-Jedva sam čekao da krenem u školu. Kupio sam sveske i birao sam školsku torbu, koju danas nisam poneo, ali sutra ću je sigurno poneti– otkrio nam je Miloš.

U istu školu krenula i je i Miroslava Zavišić.

-Prvog dana škole ponela sam najlepšu svesku i pernicu. Sve to spakovala sam u novu školsku torbu. U školi ću naučiti da pišem, čitam i sabiram – rekla je Kalina.

Sunčica Pilipović, krenula je u prvi razred u školu „Đura Jakšić“.

-Zajedno sa svojim drugarima naučiću puno toga. Prvog dana škole upoznali smo učiteljicu, crtali smo i družili se – kazala nam je Sunčica.

Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Tihomir Farkaš posetili su pomenute škole i učenicima uručili poklone.

-Ovo je poseban dan, kako za đake prvake, tako i za njihove roditelje i učitelje, te smo im poželeli srećan početak školovanja. Za sve prvačiće obezbeđeni su besplatni udžbenici, a podeljeni su im i školski pribor i oprema za fizičko vaspitanje. Za ovu namenu iz gradskog budžeta izdvojeno je sedam miliona dinara. Ujedno smo posetili i pripremno predškolske grupe koje su oformljene u ove dve i u školi „Žarko Zrenjanin“. Uverili smo se da su uslovi za rad odlični i da će predškolci uživati u novom prostoru. Predan rad tokom leta se isplatio jer ulažući u obrazovanje ulažemo u našu decu – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Tihomir Farkaš podsetio je da se svake godine znatna sredstva izdvajaju za obrazovanje i obrazovne ustanove.

-Lokalna samouprava potrudila se da unapredi uslove za rad i ne postoji škola na teritoriji grada u kojoj nisu uložena sredstva za uređenje i opremanje. Zahvaljujući dobroj saradnji sa Republikom i Pokrajinom u fasadu Osnovne škole „Vuk Karadžić“ uložiće se 18 miliona dinara, u zamenu dela krova Srednje stručne škole „Miloš Crnjanski“ sedam, a radovi na zvučnoj izolaciji očekuju Osnovnu muzičku školu „Slobodan Malbaški“ kao i nabavka novih učila za rad za šta je namenjeno šest miliona dinara – napomenuo je Farkaš.

Najveća seoska škola u Mokrinu ove godine ima dva odeljenja prvaka sa 47 učenika, saznali smo od direktorice Mariane Rakin.

-Škola je vaša druga kuća, a učiteljice su vaše druge majke – navela je Mariana Rakin. – Sigurna sam da ćete biti dobri đaci, a prvenstveno da ćete postati dobri ljudi. Zahvaljujući poklonima lokane samouprave umnogome je olakšan polazak u školu.

Škola „Đura Jakšić“, takođe ima dva odeljenja u kojima je 35 đaka, napomenula je direktorica Biljana Šimon.

 

-Potrudili smo se, kao i svake godine, da naše prvake dočekamo u sređenom prostoru. Učionice u kojima su adaptirane i obezbeđeni su ormarići za udžbenike, tako da ih sada imaju sva odeljenja nižih razreda – zaključila je Biljana Šimon.

A.Đ.

jp-kikinda-i-nemci

Postrojenje za preradu vode juče je posetila visoka delegacija nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), koja je od 13. jula u poseti Republici Srbiji, kako bi se sastala sa ključnim nacionalnim i lokalnim partnerima Nemačke razvojne saradnje i obavila posete odabranim projektima u zemlji.

Nemačku delegaciju predvodi nova menadžerka BMZ-a za Srbiju Micong Klimes. Delegaciju iz BMZ-a prate i predstavnici nemačke ambasade i Nemačke razvojne banke KfW. Obzirom da je ovo uvodna poseta Srbiji za delegaciju iz BMZ-a, predstavnici Nemačke razvojne banke želeli su da istaknu dobre rezultate postignute zajedno sa svojim partnerima. Postrojenje za preradu vode u Kikindi je jedan takav primer i odlična lokacija za posetu projektu vezanom za vodovodni sektor.

 

toza-bogdan-(9)

Fabrika „Toza Marković“ ispunila je unapred pripremljen plan reorganizacije tačnije obaveze prema poveriocima koje su i usvojene u Privrednom sudu u Zrenjaninu, pošto je proglašen stečaj, istaknuto je u okviru radne posete gradonačelnika Mladena Bogdana i člana Gradskog veća Đorđa Tešina kikindskoj crepari. Početkom decembra 2024. godine za generalnog direktora fabrike imenovan je Miroslav Gajić koji je rekao da, zajedno sa saradnicima, čini sve da kompaniji koja je ponovo postala DOO, vrati nekadašnju slavu.

– U fabrici je 350 zaposlenih, sa minimalnom fluktuacijom s obzirom na to da je su u najvećoj meri to radnici koji su blizu penziji. To je i optimalan broj za sadašnju proizvodnju. Od decembra prošle godine proizvodnja pločica privremeno je obustavljena. To je bio moj prvi potez kao rukovodioca i to je urađeno zbog ekonomskih razloga. Sa našom tehnologijom, cenom prevoza, gline, količinom, kvalitetom proizvoda, dimenzijama ne možemo da budemo konkurentni uvoznoj keramici iz Turske i Indije.  Pogon keramike je konzerviran i uz određena ulaganje moguće ga je ponovo pokrenuti. Sa lokalnom samoupravom imamo dobru saradnju koja nije samo deklarativna što nam puno znači – rekao je Gajić.

Poseta najstarijoj fabrici na teritoriji grada i šire iskorištena za razgovor o budućim planovima, istakao je gradonačelnik Bogdan.

-Ova kompanija je važna za našu sredinu i želimo da pomognemo da poslovanje bude bolje. Naredne godine „Toza Marković“ obeležava veliki jubilej 160 godina postojanja i rada što je ponos za naš grad, ali i obaveza. Ova godina je, kako smo već ranije konstatovali, teška svim privrednim društvima u zemlji. Da bi fabrika dobro radila potrebna je radna snaga tako da je u planu da se organizuju posete kako bi se mladi i srednjoškolci upoznali sa njenim funkcionisanjem i odlučili da se zaposle u „Tozi Markoviću“. Kako bi olakšali poslovanje grad je u dva navrata konvertovao dug kompanije u kapital – precizirao je Mladen Bogdan.

„Toza Marković“ proizvodi sedam modela crepa.

-Na lageru imamo 8,2 miliona crepa prve klase. Proizvodnja pristojno funkcioniše i naša sreća je što imamo najveće natkriveno skladište gline u Evropi i na lageru imamo oko 50.000 tona sirovine. Da bi crep bio dobar glina mora da odleži minimalno tri nedelje i sada su idealni vremenski uslovi za taj posao – naveo je Gajić.

Plate su redovne i isplaćuju se iz dva dela. Prosek je osamdesetak hiljada.

A.Đ.

 

poljoprivredni-sajam-2025-(1)

U organizaciji Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj i ove godine za poljoprivrednike organizovana je besplatna poseta  Međunarodnom poljoprivrednom sajmu.

Najveću agrarnu manifestaciju u regionu, koja se održava 92. put, imalo je priliku da poseti  50 poljoprivrednika. Cilj posete je upoznavanje poljoprivrednika sa najnovijim tehnicko tehnološkim dostignućima u agraru, primeni nauke u poljoprivredi, izložbama poljoprivredne mehanizacije, organske hrane i novinama u ovoj oblasti.

Ove godine zbog aktuelnih životinjskih bolesti u regionu izostala je Nacionalna izložba stoke. Poseban akcenat ove godine bio je na predstavljanju proizvoda sa dodatom vrednošću, organskih proizvoda, proizvoda sa oznakama geografskog porekla, sa oznakom „Srpski kvalitet” i zanatskog piva.

Sajam je počeo 17. i traje do 22. maja i okupio je više od 1.000 izlagača iz oko 40 zemalja, a strateški partner sajma je Italija.

A.Đ.

nasa-kuca-drz-sekretar-(3)

Poboljšanje socijalne zaštite u državnim ustanovama, problemi sa kojima se susreću zaposleni, kao i uvođenje novih načina pomoći bile su teme o kojima je, tokom radne posete Kikindi državni sekretar Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja Đorđe Todorov, razgovarao sa predstavnicima Centra za socijalni rad i Centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“. Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Željko Radu, prilikom posete, upoznali su državnog sekretara o svim merama socijalne zaštite koje sprovodi lokalna samouprava, sa posebnim osvrtom na „Našu kuću“ koja zbrinjava dosta korisnika.

-Drago mi je što u Kikindi postoji ovakva ustanova socijalne zaštite i da se prepoznaje njena važnost i vrednost. Neophodno je da čitavo društvo shvati koliki je značaj zaposlenih u ustanovama socijalne zaštite koji su svakodnevno u kontaktu sa korisnicima i njihovim porodicama. Na ministarstvu je da pruži institucionalnu pomoć, naročito kada su kadrovi u pitanju, na šta su nam pažnju skrenuli zaposleni u Centru za socijalni rad. Kadrovski potencijal je ograničen u svim lokalnim samoupravama u našoj zemlji. Potrudićemo se da ovo pitanje rešimo sistemski -rekao je Todorov.

Todorov, Bogdan i Radu posetili su i gradilište na kojem niče buduća zgrada Centra za socijalni rad.

 

-Izgradnja teče dobrom dinamikom. Očekujem da ćemo do juna 2025. godine imati gotov objekat. Nova zgrada Centra za socijalni rad važna je za naš grad jer ćemo dobiti funkcionalnu zgradu, umesto sadašnje koja je neuslovna. To će nam omogućiti da uvedemo nove mere i programe iz domena socijalne zaštite, a korisnici će imati bolje uslove. Ukazali smo na nedostatak kvalifikovanog kadra, iako se lokalna samouprava trudi da pomogne i u ovom domenu rada – naveo je gradonačelnik Bogdan.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

V.d. direktorica Centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“ Nikoleta Pavlov ima ideje koje će unaprediti boravak korisnika.

-U toku je izrada novog Pravilnika o bližim uslovima i standardima koji utiče na naš rad, i šta bi ga moglo poboljšati. Izneli smo i dugoročne planove, ali i usluge koje bi nam bile od pomoći u radu sa korisnicima. Dobar deo naših sugrađana nema nikakvu uslugu, a neophodna im je. Mi imamo ideju kako bismo im pomogli – napomenula je Nikoleta Pavlov.

A.Đ.

nakovo-gradski-oci-3

Poseta selima nastavljena je obilaskom Nakova. Zamenik gradonačelnika zadužen i za mesne zajednice Dejan Pudar zajedno sa članom Gradskog veća za sport i omladinu Aleksandrom Aćimovim i Vanjom Radojkovim, šefom kabineta gradonačelnika u pomenutom mestu razgovarao je sa Branislavom Čubrilom, članom Saveta Mesne zajednice.

Delegacija je posetila Dom omladine, Dom penzionera, jezero i prostorije Mesna zajednice Nakovo. Ovom prilikom razmatrani su problemi koji postoje u selu, planovi za narednu godinu, kao i o dosadašnjim aktivnostima.

Istaknuta je sanacija nekoliko objekata u Nakovu, mesta na kojima se okupljaju mladi nekadašnjem Domu kulture, ali i stariji stanovnici u Domu penzionera. Poseban akcenat stavljen je na uređenje jezera u Nakovu, oaze mira koja polako postaje značajno mesto i ponos Nakova, na početak radova na čišćenju kanala duž sela i izgradnju postrojenja za preradu pijaće vode.

Ove godine sa 14 miliona dinara lokalna samourava finansirala je zamenu krovne konstrukcije na uličnoj strani zgrade OŠ „Petar Kočić“. Škola je sagrađena 1936. godine i od tada datira i krov koji je bio pokriven starim biber crepom. Krov je prokišnjavao, te  je bilo problema u odvijanju nastave, a predstavljao je i bezbednosni rizik za učenike, zaposlene i meštane.

A.Đ.

vrtic-pomocnikm-ministra-(1)

Povodom jubilarnih 70 godina postojanja i rada Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ Milan Pašić, pomoćnik ministarke prosvete posetio je vrtić „Plavi čuperak“. Kako je obilazak upriličen na Dan prosvetnih radnika, 8. novembar, Pašić je najpre svim radnicima koji obrazuju decu i mlade čestitao njihov dan.

-Krajem avgusta, početkom septembra organizovan je regionalni sastanak sa svim predškolskim ustanovama u Srbiji na kom je razgovarano o aktuelnostima koji prate tekuću školsku godinu, ali je i istaknuto da je strateški cilj da se predškolsko i školsko obrazovanje naše dece svakoga dana unapređuje i prilagođava datim uslovima. Da je kikindska predškolska ustanova u tome uspela, ne samo ove, nego i prethodnih godina, govori i dobijena najviša ocena kojom je vrednovan njihov rad. Stoga je zadovoljstvo što sam se uverio da se sve ono što je napisano u izveštajima primenjuje u praksi. I lokalna samouprava prepoznaje značaj predškolskog vaspitanja i obrazovanja i najvažniji je partner zaposlenima u vrtićima. Drago mi je što je Kikinda među retkim lokalnim samoupravama koja je dostigla cilj naše zemlje da 96 odsto od ukupnog broja dece, bude upisano u vrtiće – rekao je Pašić.

Pomoćnika ministra sa način rada u kikindskim vrtićima upoznali su direktorica PU „Dragoljub Udicki“ Kristina Drljić, sa svojim timom, pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća i Vanja Radojkov, iz kabineta gradonačelnika. Dijana Jakšić Kiurski čestitala je svim zaposlenima značajan jubilej.

-Sedam decenija postojanja govore o godinama predanog truda i kvalitetnog rada u našoj predškolskoj ustanovi o čemu svedoče i izuzetni rezultati koje ustanova postiže u svim oblastima predškolskog obrazovanja. Kada postoje posvećeni vaspitača, dobri uslovi za zdravo odrastanje i obrazovanje dece, tada ni rezultati ne izostaju. Sa našim gostom razgovarali smo i merama populacione politike našeg grada, kao i potrebi da obezbedimo još prostora kako bi svi mališani boravili u vrtićima. Uz podršku pokrajinskih i republičkih institucija, koja ni do sada nije izostajala, sigurna sam da ćemo da li kroz proširenje kapaciteta ili izgradnju novog vrtića, doći do krajnjeg cilja – navela je Dijana Jakšić Kiurski.

Kristina Drljić podsetila je da se ove godine obeležava i 130 godina predškolstva u našoj sredini, tako da je ova godina u znaku ne jednog, nego dva značajna jubileja.

-U kikindskoj predškolskoj ustanovi duže od jednog veka vredno se radi i svi vaspitači kada počnu da rade prvo prihvataju savete starijih kolega, nakon čega nadograđuju svoj rad sopstvenim iskustvom. Svake godine sve više rastemo i ostvarujemo zavidne rezultate. Naša ustanova je oduvek centar predškolstva naše zemlje, tako je i sada kada već četiri godine sprovodimo novi program „Godine uzleta“, a bili smo prva ustanova u Banatu koja je ga je započela. Uz ogromnu podršku roditelja i lokalne zajednice postigli smo najbolji rezultat i naša ustanova ocenjena je najboljim ocenama u Banatu. Mi smo velika porodica koji radi na unapređenju naše profesije – kazala je Kristina Drljić.

Istaknuto je i da je uspehu doprinela i Visoka strukovna škola za obrazovanje vaspitača koja, takođe, već 70 godina obrazuje mlade za najlepši poziv. U kikindskoj predškolskoj ustanovi ima 1.600 dece, zaposleno je 260 radnika u 20 objekata od kojih je 18 vrtića.
A.Đ.

norvezanin-prijem-2

U poseti Kikindi boravio je Knut Flovik Toresen, norveški pisac i istoričar iz Arendala, mesta pored Narvika, koji je takođe i bivši oficir norveških oružanih snaga. U naš grad  dovelo ga je  snimanje dokumentarnog filma o „Krvavom putu“ i srpsko-norveškim odnosima u produkciji portala „Vojvodina uživo“.  Za njega i saradnike koji rade na pomenutom filmu prijem je upriličio gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Poseta Kikindi za mene je veoma važna. Duže od 20 godina bavim se istraživanjem zarobljenika iz Drugog svetskog rata koji su sa Balkana poslati u logore u Norvešku. Smatram da je vreme da se fokusiramo na one koji su bili žrtve iz drugog ugla. U filmu ćemo govoriti o srpskim zarobljenicima što je drugačije u odnosu na ranije jer su uvek zarobljenici bili Jugosloveni ili partizani. Činjenica je da su u logore u najvećem procentu odlazili Srbi i naš fokus je na priči zašto su uhapšeni i poslati u Norvešku u logore gde je njih 80 odsto umiralo u strašnim uslovima što je više nego u Aušvicu. Sve su to bili etnički Srbi i logori u Norveškoj bili su poslednja instanca genocida nad srpskim narodom -istakao je Knut Flovik Toresen koji je najznačajniji norveški istoričar koji se bavi „Krvavim putem“ izgrađenim radom interniranih Srba.

Aleksandar Gajić, istoričar i istraživač, ujedno je i saradnik na ovom projektu.

-Sa ovim filmom naglasiće se nacionalna pripadnost zarobljenika poslatih u logore, što do sada nije urađeno. Srbi sa čitave teritorije nekadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca doživeli su nemilu sudbinu i o tom delu istorije niko nije govorio – napomenuo je Gajić.

Gradonačelnik Bogdan zahvalio je gostu iz Norveške koji želi više da sazna o Kikinđanima poslatim u logore u Norveškoj, kao i za sve što je u prethodnom periodu uradio za srpski narod.

-Sve više postoji težnja da se uradi revizija istorije, da se od žrtava prave zločinci i obrnuto, stoga je važno da istina izađe na videlo. Deo dokumentarnog filma biće posvećen sugrađanima stradalim na severu Norveške, a ujedno će pomoći da se o Kikindi više sazna. Na nama je da nijedna žrtva ne bude zaboravljena – naveo je Mladen Bogdan.

Dokumentarni film je projekat portala „Vojvodina uživo”, finansiran od strane Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje. Vanja Đukić sa portala „Vojvodina uživo“ dodao da je na samom početku snimanja filma upoznao Knuta koji im je ponudio saradnju.

-Film „Krvavi put“ je podsetnik na ono to se desilo, ali i da ispričamo priče koje nisu dobro ispričane – rekao je Đukić.

Prijemu su prisustvovali i Dušan Popeskov, predsednik Skupštine grada, Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

Gost iz Norveške obišao je znamenitosti Kikinde, kao i Park prijateljstva „Narvik“ koji je podignut u znak prijateljstva dva bratska grada.

-Uskoro ću se vratiti i tada ću stupiti u kontakt sa rođacima zarobljenika koji su poslati u logor Bejsford. Želja mi je da saznam porodičnu istoriju tih ljudi, kako bih nastavio svoj rad – dodao je Knut Flovik Toresen.

 

Čovek koji je spasao Gračanicu

Knut Flovik Toresen poznat je i kao „čovek koji je spasao Gračanicu“ pošto je tokom pogroma na Kosovu 2004. godine, kao komandant norveškog KFOR-a, uspeo da sačuva manastir Gračanicu od uništenja od strane albanskih napadača. Za svoju hrabrost i odvažnost nagrađen je zlatnom medaljom za hrabrost „Miloš Obilić“ koju mu je uručio predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.

A.Đ.

 

 

 

error: Content is protected !!