посета

milan-vikalo-2

Devedesetogodišnji Kikinđanin Milan Vikalo, preživeli logoraš Jasenovca, ugostio je gradonačelnika Mladena Bogdana u svom domu, gde je podelio deo životne priče koja i danas opominje, ali i svedoči o snazi ljudskog duha.

Poseta je organizovana na Vikalovu inicijativu, a protekla je u razgovoru koji je daleko prevazišao uobičajene susrete – u znaku sećanja, poštovanja i poruke da prošlost ne sme biti zaboravljena.

– Majka i ja smo se sakrili u grmu. Držala mi je ruku na ustima da ne zaplačem. Ustaše su nas pronašle i pucale. Majka je ranjena, a mene su odveli. Imao sam šest godina – prisetio se Vikalo.

 

Kao dečak, odveden je u Jasenovac, ali kaže da se samog boravka malo seća, jer nije ni umeo da razume šta se dešava. Istinu o tom periodu svog života, dodaje, saznao je kasnije.

Spas je, ističe, stigao zahvaljujući ocu koji je uspeo da pronađe njega i članove porodice i izvede ih iz ratnog vihora.

Posle rata, život je nastavio u Novim Kozarcima, školovao se, zasnovao porodicu i radio u Bosni, da bi se u Kikindu vratio 2018. godine.

Iako nosi teško životno iskustvo, Vikalo i danas ostaje aktivan – veliki je ljubitelj šaha i piše poeziju, inspirisan zavičajem, životom i savremenim temama.

– Hteo sam da upoznam prvog čoveka grada. Pišem pesme, pa i o državi i ljudima koji je vode – kaže Vikalo.

Gradonačelnik Mladen Bogdan naglasio je da je ovaj susret od posebnog značaja.

– Vaša priča treba daleko da se čuje. Svi koji su preživeli takve sudbine imaju šta da prenesu nama i budućim generacijama. Važno je da se ovakve stvari nikada ne zaborave – poručio je Bogdan.

On je dodao da su priče poput ove deo kolektivnog pamćenja i opomena za budućnost.

Susret u Suvačarskoj ulici bio je više od protokolarne posete – bio je podsetnik da istorija nije samo u knjigama, već u živim svedocima koji svojim životom nose najsnažnije poruke.

T. D.

kozarci-skola-svestenik

Učenike drugog razreda Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ iz Novih Kozaraca nedavno su posetili sveštenik Aleksandar Sekulić, njegova supruga Snežana Savičić Sekulić, prvakinja beogradske opere i ćerka Janja, kao i Dragana D. Mirković, kompozitor i tekstopisac. Prijateljstvo započeto pre nekoliko meseci nastavlja da raste i produbljuje se, a sve je počelo zahvaljujući prijateljstvu učiteljice Nele Damjanov i Dragane D. Mirković.

-U razgovoru sa Draganom spomenula sam da u razredu imam troje učenika sa izvesnim zdravstvenim problemima jer znam da je i ona tokom mladosti imala tegoba. Naš razgovor prepričala je svom prijatelju svešteniku Aleksandru Sekuliću koji služi u crkvi Aleksandra Nevskog u Beogradu. Izrazio je želju da pomogne i to je i učinio za jedno dete iz mog razreda. Poželeo je da ga upozna i da nas ugosti. Napomenula sam da je u mom odeljenju sedmoro đaka i da su svi oni radi da saznaju ko je sveštenik Aleksandar, na šta nas je on pred Novu godinu pozvao u Beograd.

Učiteljica Nela i njeni đaci otišli su u Beograd gde su obišli znamenitosti, a primio ih je i patrijarh Porfirije, o čemu je „Komuna“ i pisala. Sada je došao red na dobrog domaćina da bude ugošćen, tako da je sredinom februara došao u Nove Kozarce.

-Deca su se jako zbližila sa sveštenikom Aleksandrom i dočekala su ga  srdačno i sa osmesima. Ganulo me je rečenica Aleksandrove supruge Snežane koja je rekla da je došla da vidi dečiju lepotu. Najpre smo bili u školi gde su deca recitovala, pevala i glumila, ali i upoznala ih sa školskom zgradom. Svi smo uživali kada je u našoj učionici zapevala prvakinja beogradske opere Snežana Savičić Sekulić. Kao pravi domaćini, roditelji učenika, pripremili su posluženje i tradicionalna jela – priča Damjanov.

Beograđani su čitav dan proveli sa decom. Posetili su crkvu Svetog Ilije u Novim Kozarcima i Narodni muzej u Kikindi gde su se uz kustose upoznali sa postavkama, a za decu su organizovane radionice.

-Prijateljstvo ćemo graditi i dalje. U stalnom smo kontaktu sa porodicom Lekić i ono što deca željno iščekuju jeste poseta beogradskom Zoo vrtu. Naime, dok smo bili kod patrijarha on je ih je pitao da li su posetili životinje u zoološkom vrtu, što tada nije bilo moguće jer je bio zatvoren. Tada im je rekao da će ih voditi u Zoo vrt i oni su to zapamtili i samo o tome pričaju – otkrila nam je učiteljica Nela.

Sa druge strane Snežana Savičić Sekulić potrudiće se da organizuje odlazak u pozorište kako bi mali Kozarčani odgledali predstavu za decu.

A.Đ.

KLIZALISTE-REZIME-(2)

„Ledeno jezero“ u organizaciji Turističke organizacije i pod pokroviteljstvom i podrškom lokalne samouprave i ove godine izazvalo je ogromno interesovanje. Klizalište je bilo otvoreno od 29. decembar do 27. januara, a posetilo ga je oko 5.000 klizača, saznajemo od v.d. direktorice Turističke organizacije Jasmine Orašanin.

-Najveća posećenost bila je tokom praznika i za dane vikenda. Uz predškolce, osnovce i mlade koji su bili i najčešći posetioci, nisu izostajali ni stariji sugrađani. Posebno interesovanje izazvali su hokejaši koji su se redovno okupljali u kasnijim večernjim satima – istakla je naša sagovornica.

Klizalište je otvoreno kako bi se ispunila želja sugrađana, pogotovo onih najmlađih. Pozitivne reakcije i komentari nisu izostali ni ove godine. „Ledeno jezero“ umnogome je doprinelo i boljoj turističkoj ponudi u grada tokom  zime.

– Klizalište je bilo postavljeno u dvorištu Osnovne škole „Vuk Karadžić“, što se ispostavilo kao odlična lokacija.  Isto tako i zima sa snegom doprinela je da ugođaj bude potpun – navela je Jasmina Orašanin.

Interesantno je i da je za osnovce nižih razreda škole „Vuk Karadžić“ organizovana i škola klizanja koju je potpuno besplatno vodio Bela Šamu iz Crvenog krsta.

A.Đ.

 

 

 

 

 

 

 

 

taras-djaci-(4)

Gosti našeg grada bili su osnovci iz škole „Svetozar Marković Toza“ iz Taraša. Posetu je organizovao Rotari klub Zrenjanin sa ciljem da deca upoznaju Kikindu.

-Deca iz sela roda došla su u grad sova – istakla je Ivana Bošnjak Bošnjak iz zrenjaninskog Rotari kluba. –  Za sve njih ovo je divno iskustvo i odlična prilika da saznaju više o sovama ušarama, ali i drugim znamenitostima i zanimljivim činjenicama. Zaposleni u Turističkoj organizaciji otkrili su nam puno toga iz lokalne istorije, što će, sigurna sam, ostati deci u pamćenju.

Ovom prilikom uspostavljena je i saradnja sa đacima iz Osnovne škole „Vuk Karadžić“ i učiteljicom Desankom Ristić.

-Naša želja je da se ovo druženje nastavi i u godinama koje dolaze. Oni će kod nas dolaziti da broje sove, a mi ćemo kod njih brojati rode. U poslednje vreme zamrla je saradnja među školama iz različitih mesta i na nama je da je ponovo uspostavimo kako bi se deca upoznavala i učila jedni od drugih – dodala je Desanka Ristić.

Osim znamenitosti na Gradskom trgu učenici su posetili i Galeriju „Tera“ i Kulturni centar. Đaci iz Taraša pozvali su svoje vršnjake iz Kikinde da ih posete i uzvrate im gostoprimstvo.

A.Đ.

kikindjanka-narvik-(5)
norvezani-srednjoskloci-(4)-(1)

Srednjoškolci iz Narvika, njih 10, sa dvoje profesora, tokom tri dana borave u našem gradu. Nakon što su kikindski gimnazijalci letos bili u Norveškoj, njihovi vršnjaci su im uzvratili posetu . Ponovna razmena učenika dogovorena je prilikom posete delegacije Norlanda Vojvodini u septembru, a pod pokroviteljstvom Pokrajinske Skupštine, grada Kikinde i KCK i Pokrajine Norland i grada Narvika.

Nora Ostensen je prvi put u Kikindi i sa nama je podelila svoje utiske:

 

-Jako je lep grad i uzbuđena sam što sam u prilici da se upoznam sa svim znamenitostima i osobenostima vašeg grada. Volim da putujem i za mene je ovo veliko iskustvo. Kikinda i Narvik su prijateljski gradovi već dugo  i drago mi je što je moja generacija dobila priliku da obnovi i učvrsti bratske veze između dve zemlje.

I Martin Rantanen je istakao koliko mu se sviđa naša sredina.

-Grad je prelep. Ima puno starih zgrada koje svedoče o prošlosti. Prijateljstvo dva naroda nastalo je tokom Drugog svetskog rata kada su naše dede pomogle Kikinđanima, koji su bili zatočeni u nemačkim logorima, da prežive. Na nama je da održimo dugogodišnje prijateljstvo ovakvim posetama i razmenama – kazao je Martin.

Gimnazijalci su, sa svojim profesorima, krajem avgusta boravili u Narviku i jedva su čekali priliku da uzvrate gostoprimstvo, napomenuli su Ana Momčilov i Ognjen Đomparin.

-Norveška je prelepa zemlja i potpuno drugačija od Srbije. Tokom boravka tamo puno toga smo naučili o kulturi, običajima, ali i načinu života. Ipak, najvažnije je što smo upoznali vršnjake i, nadam se, stekli prijatelje za ceo život – ispričala je Ana.

Prijem za učenike i profesore upriličio je gradonačelnik Mladen Bogdan, zajedno sa članovima Gradskog veća Marijanom Mirkov i Tihomirom Farkašem. Prvi čovek grada poželeo im je dobrodošlicu i izrazio nadu da će gosti iz Norveške opet doći kod nas.

-Hvala vam što ste se odlučili da prevalite dug put i prvi put dođete u Srbiju i Kikindu. Dugogodišnje prijateljstvo bratskih gradova traje više decenija i krase ga čvrste veze i dobri odnosi. Prva Povelja o bratimljenju potpisana je 1966. i to je bio prvi ovakav dokument koji je naš grad potpisao. Obnovili smo Deklaraciju o prijateljstvu 2017. godine i time još jednom potvrdili koliko nam je ona važna. Želja nam je da naše prijateljstvo ostane trajno, a podsetiću da je „rođeno“ u strahotama i stradanjima tokom Drugog svetskog rata kada je pružena maksimalna podrška internircima iz Srbije da prežive i dožive kraj rata. Večno smo zahvalni bratskom norveškom narodu što je pokazao hrabrost. Važno je da sačuvamo sećanje, ali i da unapredimo naše odnose u godinama koje dolaze i upravo razmenom učenika u tome ćemo i uspeti  – precizirao je gradonačelnik Bogdan koji je na poklon dobio i knjigu o prirodnim lepotama Norveške.

Pored kulturnih i istorijskih znamenitosti na teritoriji grada Norvežani su posetili i Novi Sad i Melence.

Već narednog meseca delegacija lokalne samouprave posetiće Narvik. Ovom prilikom biće odneta i monumentalna skulptura „Kikinđanka“ koja će biti još jedan podsetnik na bratstvo dva grada.

A.Đ.

1sepetembar-2025-(4)

 

Prvi dan nove školske godine sa nestrpljenjem i iščekivanjem čekali su đaci prvaci. Na teritoriji grada ove godine ih je 450, a među njima je i Miloš Baukov koji je u novu etapu života zakoračio i Osnovnoj školi „Vasa Stajić“ u Mokrinu.

-Jedva sam čekao da krenem u školu. Kupio sam sveske i birao sam školsku torbu, koju danas nisam poneo, ali sutra ću je sigurno poneti– otkrio nam je Miloš.

U istu školu krenula i je i Miroslava Zavišić.

-Prvog dana škole ponela sam najlepšu svesku i pernicu. Sve to spakovala sam u novu školsku torbu. U školi ću naučiti da pišem, čitam i sabiram – rekla je Kalina.

Sunčica Pilipović, krenula je u prvi razred u školu „Đura Jakšić“.

-Zajedno sa svojim drugarima naučiću puno toga. Prvog dana škole upoznali smo učiteljicu, crtali smo i družili se – kazala nam je Sunčica.

Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Tihomir Farkaš posetili su pomenute škole i učenicima uručili poklone.

-Ovo je poseban dan, kako za đake prvake, tako i za njihove roditelje i učitelje, te smo im poželeli srećan početak školovanja. Za sve prvačiće obezbeđeni su besplatni udžbenici, a podeljeni su im i školski pribor i oprema za fizičko vaspitanje. Za ovu namenu iz gradskog budžeta izdvojeno je sedam miliona dinara. Ujedno smo posetili i pripremno predškolske grupe koje su oformljene u ove dve i u školi „Žarko Zrenjanin“. Uverili smo se da su uslovi za rad odlični i da će predškolci uživati u novom prostoru. Predan rad tokom leta se isplatio jer ulažući u obrazovanje ulažemo u našu decu – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Tihomir Farkaš podsetio je da se svake godine znatna sredstva izdvajaju za obrazovanje i obrazovne ustanove.

-Lokalna samouprava potrudila se da unapredi uslove za rad i ne postoji škola na teritoriji grada u kojoj nisu uložena sredstva za uređenje i opremanje. Zahvaljujući dobroj saradnji sa Republikom i Pokrajinom u fasadu Osnovne škole „Vuk Karadžić“ uložiće se 18 miliona dinara, u zamenu dela krova Srednje stručne škole „Miloš Crnjanski“ sedam, a radovi na zvučnoj izolaciji očekuju Osnovnu muzičku školu „Slobodan Malbaški“ kao i nabavka novih učila za rad za šta je namenjeno šest miliona dinara – napomenuo je Farkaš.

Najveća seoska škola u Mokrinu ove godine ima dva odeljenja prvaka sa 47 učenika, saznali smo od direktorice Mariane Rakin.

-Škola je vaša druga kuća, a učiteljice su vaše druge majke – navela je Mariana Rakin. – Sigurna sam da ćete biti dobri đaci, a prvenstveno da ćete postati dobri ljudi. Zahvaljujući poklonima lokane samouprave umnogome je olakšan polazak u školu.

Škola „Đura Jakšić“, takođe ima dva odeljenja u kojima je 35 đaka, napomenula je direktorica Biljana Šimon.

 

-Potrudili smo se, kao i svake godine, da naše prvake dočekamo u sređenom prostoru. Učionice u kojima su adaptirane i obezbeđeni su ormarići za udžbenike, tako da ih sada imaju sva odeljenja nižih razreda – zaključila je Biljana Šimon.

A.Đ.

jp-kikinda-i-nemci

Postrojenje za preradu vode juče je posetila visoka delegacija nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), koja je od 13. jula u poseti Republici Srbiji, kako bi se sastala sa ključnim nacionalnim i lokalnim partnerima Nemačke razvojne saradnje i obavila posete odabranim projektima u zemlji.

Nemačku delegaciju predvodi nova menadžerka BMZ-a za Srbiju Micong Klimes. Delegaciju iz BMZ-a prate i predstavnici nemačke ambasade i Nemačke razvojne banke KfW. Obzirom da je ovo uvodna poseta Srbiji za delegaciju iz BMZ-a, predstavnici Nemačke razvojne banke želeli su da istaknu dobre rezultate postignute zajedno sa svojim partnerima. Postrojenje za preradu vode u Kikindi je jedan takav primer i odlična lokacija za posetu projektu vezanom za vodovodni sektor.

 

toza-bogdan-(9)

Fabrika „Toza Marković“ ispunila je unapred pripremljen plan reorganizacije tačnije obaveze prema poveriocima koje su i usvojene u Privrednom sudu u Zrenjaninu, pošto je proglašen stečaj, istaknuto je u okviru radne posete gradonačelnika Mladena Bogdana i člana Gradskog veća Đorđa Tešina kikindskoj crepari. Početkom decembra 2024. godine za generalnog direktora fabrike imenovan je Miroslav Gajić koji je rekao da, zajedno sa saradnicima, čini sve da kompaniji koja je ponovo postala DOO, vrati nekadašnju slavu.

– U fabrici je 350 zaposlenih, sa minimalnom fluktuacijom s obzirom na to da je su u najvećoj meri to radnici koji su blizu penziji. To je i optimalan broj za sadašnju proizvodnju. Od decembra prošle godine proizvodnja pločica privremeno je obustavljena. To je bio moj prvi potez kao rukovodioca i to je urađeno zbog ekonomskih razloga. Sa našom tehnologijom, cenom prevoza, gline, količinom, kvalitetom proizvoda, dimenzijama ne možemo da budemo konkurentni uvoznoj keramici iz Turske i Indije.  Pogon keramike je konzerviran i uz određena ulaganje moguće ga je ponovo pokrenuti. Sa lokalnom samoupravom imamo dobru saradnju koja nije samo deklarativna što nam puno znači – rekao je Gajić.

Poseta najstarijoj fabrici na teritoriji grada i šire iskorištena za razgovor o budućim planovima, istakao je gradonačelnik Bogdan.

-Ova kompanija je važna za našu sredinu i želimo da pomognemo da poslovanje bude bolje. Naredne godine „Toza Marković“ obeležava veliki jubilej 160 godina postojanja i rada što je ponos za naš grad, ali i obaveza. Ova godina je, kako smo već ranije konstatovali, teška svim privrednim društvima u zemlji. Da bi fabrika dobro radila potrebna je radna snaga tako da je u planu da se organizuju posete kako bi se mladi i srednjoškolci upoznali sa njenim funkcionisanjem i odlučili da se zaposle u „Tozi Markoviću“. Kako bi olakšali poslovanje grad je u dva navrata konvertovao dug kompanije u kapital – precizirao je Mladen Bogdan.

„Toza Marković“ proizvodi sedam modela crepa.

-Na lageru imamo 8,2 miliona crepa prve klase. Proizvodnja pristojno funkcioniše i naša sreća je što imamo najveće natkriveno skladište gline u Evropi i na lageru imamo oko 50.000 tona sirovine. Da bi crep bio dobar glina mora da odleži minimalno tri nedelje i sada su idealni vremenski uslovi za taj posao – naveo je Gajić.

Plate su redovne i isplaćuju se iz dva dela. Prosek je osamdesetak hiljada.

A.Đ.