Народни музеј

IMG_20230630_200304

U Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja otvorena je izložba „Zmijanjski vez – svetsko nematerijalno nasleđe” koju je realizovao JU Muzej Republike Srpske. Ovo je ujedno prva zvanična saradnja kikindskog i muzeja Republike Srpske iz Banja Luke, a autorka izložbe je muzejski savetnik Danijela Đukanović.

-Zmijanje se nalazi nadomak Banja Luke. Sve žene iz ove dinarske oblasti pokazivale su posebno umeće prema vezu. U zimskim mesecima mogle su da se bave svojim emocijama i stanjem svog duha iz čega je i nastao ovako divan vez koji je deo identiteta ljudi sa Zmijanja – rekla je Danijela Đukanović.

Zmijanjski vez je prvo nematerijalno kulturno dobro iz Republike Srpske, odnosno BIH koje je upisano na UNESKO-vu  listu.

-Trudićemo se da Galerija „Nova“ bude domaćin reprezentativnim izložbama poput ove – istakla je Lidija Milašinović, direktorica Narodnog muzeja – Ova izložba priča nam priču kako kulturno nematerijalno nasleđe dospeva na UNESKO listu. Izuzetno nam je važno da uspostavimo  saradnju sa muzejem iz Banja Luke jer ona do sada nije postojala.

Izložba sadrži originalne predmete sa zmijanjskim vezom, ali i predmete njegove savremene primene kroz koje se nastavlja tradicija ovog veza i održanje veštine. Događaju je prisustvovala i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Hvala našim gostima iz Republike Srpske što su nam prikazali deo njihovog bogatog nasleđa. Želim im dobrodošlicu u Kikindu uz nadu da se saradnja sa našim kulturnim institucijama nastavi i u budućnosti – rekla je Valentina Mickovski.

Posetioci izložbe, koja je otvorena do 30. avgusta,  u prilici su da vide i kratak film o upisu Zmijanjskog veza na UNESKO-vu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa.

 

Muzej Sto nevidljivih 5

Iako je „Noć muzeja“, zbog tragičnih događaja, otkazao organizator, „Muzeji za 10“, na području čitave Srbije, dogovoreno je da, do petka, 19. maja planirane izložbe ipak budu postavljene, ali bez pratećih događaja. U kikindskom Narodnom muzeju od večeras je dostupna izložba pod nazivom „Sto nevidljivih“, koja je trebalo da bude centralni događaj u Noći muzeja.

– Izložba sadrži verovatno i više od sto predmeta koji nikada nisu izlagani i neće ni biti jer ne odražavaju na pravi način lokalnu istoriju ili nisu u najboljem stanju. U suštini, čine je interesantne priče – kaže direktorica Narodnog muzeja, Lidija Milašinović. – Meni je najinteresantnija vilica bebe mamuta koju je Muzej dobio na poklon pre dva meseca. Zanimljiva je i zbirka učitelja Čipčića koju čine fotografije poznatih Kikinđana i grada, zatim  najavni leci i plakati iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka bioskopa „Olimpija“ i „Nacional“, slika Miroslava Antića, koju ne znam da li je publika imala priliku da vidi, takođe i slike nepravedno zapostavljenog, jer nije bio akademski slikar, Siniše Momčilova. Tu je i kućni bioskop sa trodimenzionalnim slikama starim stotinak godina, koje se gledaju sa posebnim naočarima, a sve to izradili su Kikinđani, i još mnogo toga.

Direktorica dodaje da će izložba, takođe predviđena za Noć muzeja, pod nazivom „Sto zaboravljenih“, o zaboravljenim Kikinđanima, biti organizovana u narednim mesecima.

Izložba „Sto nevidljivih“ u prizemlju Narodnog muzeja biće dostupna tri meseca.

Korinđanje 8

Projekat „Korinđanje – obeležje Badnje večeri u Banatu“ predstavljen je večeras u Narodnom muzeju. Program je obuhvatio scenski prikaz običaja i predstavljanje posnih jela koja se spremaju za Badnje veče.

Autori projekta su muzejski pedagog Dragan Kiurski i viši kustos-etnolog, Slavica Gajić.

– Realizacija projekta trajala je šest meseci. Istraživački deo bili su razgovori sa ljudima i njihovim ranim sećanjima na korinđanje, kao i uspostavljanje paralela između ovog običaja nekada i sad – kaže Kiurski. – Pričali smo sa ljudima u Kikindi i okolnim selima, ali i u Srednjem Banatu i delovima Bačke. Rezultat tog rada je brošura koju predstavljamo večeras. Zatim smo uključili i decu, po dva učenika četvrtog razreda svih osnovnih škola, koji su učestvovali u kreativnom dramskom procesu, scenskom prikazu običaja korinđanja koji prikazujemo publici večeras. Pridružili smo i deset udruženja žena i one su pripremile posna jela koja se služe na Badnje veče, a na večerašnje predstavljanje rezultata projekta pozvali smo i ispitanike iz istraživanja.

Kiurski dodaje da je običaj korinđanja karakterističan za čitav Banat i ocenio da se tradicija danas revitalizuje, da se „Božić danas slavi sa istim žarom kao i pre pedeset godina, možda čak i više“.

Lazar Reljin, učenik četvrtog razreda OŠ „Sveti Sava“ kaže da je ulogu oca u scenskom prikazu o korinđanju pripremao duže od mesec dana.

– Prikazujemo Badnji dan u Banatu u starim vremenima, i tada se još korinđalo.  I odrasli ljudi su oblačili naopako odeću i odlazili da korinđaju. Pili su vino i rakiju, pa se dešavalo i da se potuku – kaže Lazar.

Brankica Mikalački, predsednica Udruženja žena „Vreteno“ iz Iđoša kaže da se u ovom mestu mnogo pažnje poklanja očuvanju tradicije.

– U našem udruženju na Badnji dan okupimo decu, pravimo badnjake za crkvu, deca korinđaju, a zatim ih počastimo posnim jelima koje pripremamo. Za večeras smo pripremili iđoške đakonije: punjenog šarana iz iđoškog ribnjaka, čorbast pasulj, posnu pogaču „badnjaču“ i šljive pečene u rerni – kaže Brankica.

Badnji dan i korinđanje oduvek su bili puni radosnih događaja za decu, napominje Radojka Vujadinov, predsednica Etno–građanskog društva „Suvača“ iz Kikinde.

– Bilo bi lepo da se svi ti običaji obnove – kaže Radojka. – Naše članice su za ovu prezentaciju pripremile piroge sa raznim zaprškama, nasuvo sa makom, pitu sa pirinčem i sa kupusom po receptu starom više od sto godina koji je moja majka donela iz Bosne. Svaki kraj ima svoje običaje i zato je lepo da se ovako spojimo i da se svi oni predstave.

Svečana sala Muzeja bila je večeras prepuna Kikinđana i gostiju, a zatim se prešlo na degustaciju starih jela, koja nisu zaboravljena i dok je ovakvih čuvara tradicije, nikada neće ni biti.

I ovaj Sovembar u Narodnom muzeju Kikinda bio je prilika za učenje, druženje i zabavu. Trajao je od 2. do 26. novembra. Kreativna, dramska, istraživačka, likovna i vajarska radionica bile su posvećene poznatim sugrađankama- sovama utinama kojima je Kikinda bila i ostala omiljeno zimovalište.

-U programima Sovembra učestvovalo je oko 400 dece različitih uzrasta, osnovaca, predškolaca…Za svakoga je bilo ponešto, Imali smo radne listove za mlađu decu i za onu malo stariju kojima je posebna zanimljivo bilo i istraživanje gvalica. To je interesantan način da saznaju čime se sova hrani- navodi Slavica Cvijetić, muzejski vodič.

Sovembar u muzeju organizovali su posećivali i vrtići i škole. Subotom se, na radionice, dolazilo porodično, sa decom za koju je ovo odličan način da saznaju više ne samo o sovama i prirodi, već i da se posetom muzeju zainteresuju za druge sadržaje ove ustanove kulture. Svi programi bili su besplatni.

 

 

Mamutfest 01

Kreativne radionice, izložbe i pozorišna predstava privukle su posetioce ovogodišnjeg „Mamutfesta“, tradicionalne manifestacije kojom Narodni muzej simbolično obeležava rođendan mamutice Kike. Njen skelet pronađen je u glinokopu fabrike „Toza Marković“ 1996. godine.
„ U periodu od 2005. do 2007. godine realizovan je program ”Kikindski mamut”, u to vreme najplaćeniji projekat Evropske unije u Srbiji u iznosu od 250.000 evra, zahvaljujući kom su originalni fosilni ostaci preseljeni u kikindski Muzej i izloženi publici. Urađena je kopija u prirodnoj veličini i izrađen 3D film, odnosno kompletan plan popularizacije ovog vrednog eksponata”, ukazala je Lidija Milašinović, direktorka Narodnog muzeja Kikinda.

Program 16. Mamutfesta obuhvatio je izložbe „Muzej u očima dece”, ‘„U društvu sa mamutom”, kao i izložbu crteža Jelene Jakonić, potom radionice „Muzejska avantura”, streličarsku radionicu „Lovci na mamuta“, radionicu za tinejdžere „Kustosiranje”, ali i koncert za bebe, kao i pozorišnu predstavu „Ružno pače” Dečjeg pozorišta iz Subotice. U okviru „Bazara muzeja i ideja“ predstavili su se Prirodnjački muzej iz Beograda, Narodni muzej Leskovac, Muzej Tera, Narodni muzej Zrenjanin, Narodni muzej Srbije i PTT muzej.

“Mamutica Kika je zaštitni znak i brend Kikinde. Cilj ove manifestacije je da nasleđe zajednički oživimo” rekao je gradonačelnik Nikola Lukač na svečanom otvaranju i zahvalio se resornom ministarstvu i pokrajinskom sekretarijatu, na podršci organizaciji „Mamutfesta“.

Da je Kikinda grad veoma posvećen očuvanju kulturnog nasleđa i kulturnom turizmu, istakla je Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje.

“Ova tradicionalna manifestacija je od velikog značaja jer deca imaju priliku da kroz raznovrsne i interesantne programe i radionice nauče nešto novo o samom mamutu, ali i načinu života ljudi u prošlosti”, istakla je Mickovski.

 

Kika imala 64 godine i sedam tona

Pronađen skelet mamuta je gotovo kompletan, očuvano je oko 90 odsto koštane mase. Stručnjaci su utvrdili da je reč o ženki koja je bila stara 64 godine. Bila je visoka 4, 7 metara i duga 7 metara, sa kljovama od 3,5 metara. Težila je sedam tona.
Utvrđeno je da se Kika zaglibila u priobalnom delu močvare gde je, zbog starosti i bolesti (bolovala je od reume) postala lak plen lešinarima. Impozantni skelet ove praistorijske životinje pronađen je na dubini od 20 metara.

error: Content is protected !!