кикинда

stefanov-i-tintar

U Iđošu su danas održani 26. „Dani vina“, pokrajinska manifestacija posvećena vinogradarstvu i vinarstvu. Ocenjeno je rekordnih 210 uzoraka, a najviša priznanja osvojila su bela vina i proizvođačice iz više mesta Vojvodine. Posetioci su, uz tradicionalne obrede i degustaciju, imali priliku da probaju ocenjena vina i upoznaju se sa rezultatima takmičenja.

U Domu kulture u Iđošu svečanost je započeta liturgijom i lomljenjem slavskog kolača, nakon čega je u vinogradu Ivana Đorđeva obavljeno osvećenje loze i simbolična rezidba. Centralni deo programa obeležilo je proglašenje pobednika i degustacija vina pristiglih na ocenjivanje.

Predsednik Udruženja vinogradara i vinara „Šasla“ Marko Mirkonj istakao je da rekordan odziv potvrđuje značaj manifestacije.

-Rekordan broj uzoraka govori da naši članovi i prijatelji širom Vojvodine šalju vina kod nas i time podstiču razvoj vinogradarstva – rekao je Mirkonj, dodajući da udruženje već 26 godina radi na očuvanju vinogradarske tradicije u Iđošu i podršci mladima koji se opredeljuju za proizvodnju vina.

Generalni pobednik manifestacije je Šarlota Silak iz Temerina sa vinom od italijanskog rizlinga, a nagradu je u njeno ime primio otac Deneš Tot.

-Iako je osvojila nekoliko zlatnih medalja do sada, ovo je najveći uspeh moje ćerke. Zajedno pravimo vina više od deset godina, uglavnom za nas, a nešto malo za prodaju – rekao je Tot.

Gradski pobednik je Tijana Tintar iz Kikinde, koja je navela da priznanje predstavlja podsticaj za dalji rad.

-Imamo mali porodični vinograd. Ovo nam je bila tek druga berba. Vino smo proizveli uz pomoć prijatelja iz vinarije ‘Kepul’, a nagrada nam znači za dalji trud i razvoj – istakla je Tintar.

Mesni pobednik je vinarija „Kepul“ iz Iđoša. Vlasnica Jelena Stepanov naglasila je da su osvojili četiri zlatne medalje.

-Poslali smo četiri vina na ocenjivanje i svako je dobilo zlatnu medalju. Vidi se da se trend proizvodnje vina povećava i da mladi ljudi ulaze u svet vinarstva – rekla je Stepanov.

Prošlogodišnji pobednik i kum slave Ivan Đorđev podsetio je da je prošla godina bila izuzetno pogodna za vinograde.

-Naš vinograd je u punoj rodnosti i daje kvalitetan rod od koga se dobija dobro vino. Ali protekla godina pogodovala je vinovoj lozi i dobili smo dosta kvalitetnog vina, kojim su ljudi želeli da se pohvale – naveo je on.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan naglasio je značaj očuvanja tradicije i podrške proizvođačima.

-Kao grad podržavamo manifestacije koje čuvaju tradiciju ovog sela i vinogradarstvo ovog podneblja – poručio je Bogdan.

Pored degustacije vina, posetioci su mogli da obiđu mali vašar ispred Doma kulture, dok su članice udruženja žena pripremale krofne za goste. Manifestaciju su podržali Grad Kikinda, Mesna zajednica Iđoš, Turistička organizacija Kikinde i Srpska pravoslavna crkva.

„Dani vina“ u Iđošu nastavljaju da okupljaju proizvođače i ljubitelje vina, podstičući razvoj vinogradarstva i negovanje tradicije na severu Banata.

T. D.

dan-zaljubljenih

Dan zaljubljenih vodi poreklo iz ranog hrišćanskog perioda i vezuje se za svetog Valentina, sveštenika iz 3. veka koji je, prema predanju, tajno venčavao parove uprkos zabrani rimskog cara Klaudija II. Ipak, praznik se verovatno prepliće i sa starorimskim festivalom Luperkalije, koji se sredinom februara slavio kao obred plodnosti i dolaska proleća. Tek u srednjem veku, posebno u Engleskoj i Francuskoj, 14. februar počinje da se povezuje sa romantičnom ljubavlju.

Istog dana, u pravoslavnoj tradiciji, obeležava se Sveti Trifun iz 3. veka, koga vinogradari smatraju svojim zaštitnikom. Na ovaj dan simbolično se orezuje loza i zaliva vinom, uz verovanje da će godina biti rodna i uspešna.

Ako ste danas dobili cveće — uživajte. Ako ste dobili vino — takođe ste na pravoj strani tradicije. A ako ste ostali bez oba, nema razloga za brigu: ljubav ima više termina ove godine — 1. mart po julijanskom kalendaru, kao i 6. jul, kada Srpska pravoslavna crkva obeležava Svetog Valentina.

T. D.

zenska-dobrotvorna-zadruga-3

U Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja Kikinda večeras je održana promocija monografije „Velikokikindska dobrotvorna zadruga Srpkinja od 1873. do 1947. godine“, u organizaciji Istorijskog arhiva Kikinda. O knjizi su govorili autor Srđan Sivčev i lektor Viktor Škorić, predstavljajući istorijski značaj jedne od najdugovečnijih i najznačajnijih ženskih organizacija u gradu.

 

Autor je istakao da je istraživanje nastalo kao nastavak njegovog rada o zadrugama žena drugih nacionalnosti koje su delovale u Kikindi.

-Ona je najstarija u srpskom narodu, osnovana 1873. godine i radila je pune 74 godine, do 1947, kada je prestala formalno da funkcioniše – naveo je Sivčev.

Prema njegovim rečima, ciljevi zadruge bili su humanitarna pomoć siročadi, udovicama, invalidima i bolesnima, stipendiranje talentovanih učenika i studenata, kao i prosvećivanje žena. Osnivanje škole omogućilo je ženama stručno usavršavanje, dok je 1891. godine osnovano prvo srpsko nedržavno zabavište, gde su deca mogla da pohađaju predškolski program na srpskom jeziku.

Sivčev je naglasio da je istraživanje bilo izazovno jer je sačuvana tek jedna kutija originalne dokumentacije, pa su značajni izvori bili novinski tekstovi i časopis „Ženski svet“, koji je pratio rad dobrotvornih zadruga širom Austrougarske.

 

Među najznačajnijim ličnostima zadruge izdvaja se njena osnivačica i dugogodišnja predsednica Nina Petrović, istaknuta i obrazovana građanka Velike Kikinde, odlikovana za humanitarni rad.

Kao zanimljivost iz istorije zadruge, izdvajaju se zabave koje je organizacija priređivala tridesetih godina prošlog veka na kojima su nastupali džez orkestri iz Velikog Bečkereka i Beograda, dok je Radio Beograd snimao emisije i skečeve u saradnji sa članicama udruženja — detalj koji je danas malo poznat široj javnosti.

Lektor Viktor Škorić ukazao je posetiocima na značaj lokalne istorije.

-Globalna istorija je veoma istražena, dok je lokalna istorija mesto gde je pravi krvotok zajednice. Ovo je knjiga o istoriji Kikinde.

Promocija je okupila publiku zainteresovanu za lokalnu prošlost i društvenu ulogu žena, a monografija predstavlja doprinos proučavanju kulturne i humanitarne tradicije Kikinde.

T. D.

 

staro-jezero-jelke-(5)

Na Starom jezeru organizovana je sadnja u okviru akcije „Najzelenije jelke“.  Oaza u širem centru grada  bogatija je za 100 četinara, a ozelenjavanju su učestvovali gradonačelnik Mladen Bogdan, učenici SSŠ „Miloš Crnjanski, kao i zaposleni u  Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Jelke, 80 komada, kompanije „Jafa“, od kojih je 30 podeljen o školama za svoja dvorišta i okolinu – istakla je sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, Miroslave Narančić. – Ostatak od 50 sadnica našlo je svoje mesto na Starom jezeru, dok je isti broj četinara obezbedila i lokalna samouprava. Deo jelki je bio do projekta „Najzelenije jelke“, a novogodišnje drvo sa reciklažnim ukrasima obogatili su učenici svih osnovnih škole na teritoriji grada. Ove godine je i dve decenije od rekonstrukcije ovog prostor, koji je do tada bio zapušten i prazan. Sada je Staro jezero omiljeno šetalište svih naših sugrađana.

Kako je naša sredina najnepošumljenija u Srbiji, cilj lokalne samouprave je da promeni ovu neslavnu statistiku.

-Imamo 1,16 odsto pošumljenih površina i da bi dostigli dva procenta potrebne su decenije – precizirao je gradonačelnik Mladen Bogdan. – Svake sadne sezone grad se maksimalno trudi da poveća broj mladica u gradu, u selima, ali i na ostalim lokacijama. U ovom značajnom poslu imamo pomoć donatora, ali i kompanija koje su društveno odgovorne i doniraju sredstva za program pošumljavanja i zaštitu životne sredine. U svakoj akciji pošumljavanja uključujemo osnovce i srednjoškolce jer je to najbolji način da ih naučimo da čuvaju i neguju zelenilo koje imamo.

Ovom prilikom prvi čovek grada podvukao je da lokalna samouprava čuva svako stablo, a posebno retka drva.

-Radimo sve što je u našoj moći i protiv smo insinuacija i širenja laži. Sve što se radi u skladu je sa važećim zakonima i propisima. Ne postoji plan da bilo koje stablo vadimo i uništavamo, nego je naš cilj da svako drvo sačuvamo i održimo što duže u životu. Sve one koji nas prozivaju nismo videli na ovakvim akcijama, niti su ih pokrenuli kako bi doprineli lepšoj i boljoj životnoj sredini – dodao je Mladen Bogdan.

U okviru projekta „Zelena dela“ grad i kompanija „Jafa“ prošle godine realizovali su i projekat „Eko kutak“.

A.Đ.

bolnica-donacije-(21)

Odlukom Komisije za zaštitu od bolničkih infekcija, a na osnovu epidemiološke situacije koja pokazuje trend opadanja infekcija virusom influence, od danas, 13, februara, su ponovo dozvoljene posete pacijentima koji se leče u Opštoj bolnici Kikinda.

Posete su omogućene svakodnevno od 16 do 17 sati, uz kratkotrajno zadržavanje i poštovanje epidemioloških mera- obavezu nošenja maski za posetice i pacijente.

petak-13

Ako ste danas opreznije sipali kafu ili tri puta proverili gde su vam ključevi — niste jedini. Petak 13. važi za jedan od najpoznatijih „baksuznih“ datuma u zapadnoj kulturi, ali zanimljivo je da njegovo poreklo nije jedinstveno niti sasvim jasno.

Strah od broja 13 povezuje se sa hrišćanskom tradicijom — na Tajnoj večeri bilo je 13 učesnika, a veruje se da je Juda bio trinaesti za stolom. Petak je, s druge strane, u srednjovekovnoj Evropi smatran nepovoljnim danom jer je, prema predanju, Isus razapet upravo tog dana. Moderni mit dodatno je učvršćen 1307. godine, kada je u petak 13. oktobra francuski kralj Filip IV naredio hapšenje templara. Sam izraz paraskevidekatriafobija (strah od petka 13.) pojavio se tek u 20. veku.

Za one koji veruju u statistiku, a ne u sudbinu: istraživanja nisu pokazala dosledan porast nesreća na ovaj datum. Ipak, petak 13. ostaje savršen izgovor za šalu, oprez… ili dodatnu kafu.

Ako vam današnji dan prođe bez pehova — odlične vesti: još dva petka 13. čekaju nas kasnije ove godine: 13. marta i 13. novembra.

T. D.

police-2122394-1920

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi podneli su krivičnu prijavu protiv tridesetšestogodišnjeg muškarca zbog sumnje na nasilje u porodici. Osumnjičenom su izrečene hitne mere zabrane kontakta i prilaska žrtvi.

 

Prema saopštenju policije, D. S. (1990) iz Kikinde sumnjiči se da je u noći između 11. i 12. februara na ulici u Kikindi više puta rukama i nogama udario vanbračnu suprugu i naneo joj lake telesne povrede, koje su konstatovane u Opštoj bolnici u Kikindi.

 

Policija je, postupajući po Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici, nakon procene rizika izrekla osumnjičenom hitnu meru zabrane kontakta i prilaska žrtvi u trajanju do 48 sati, a Osnovni sud u Kikindi je, na predlog Osnovnog javnog tužilaštva, meru produžio na 30 dana.

 

Policija podseća da se nasilje u porodici procesuira po službenoj dužnosti i poziva građane da svaki vid nasilja prijave nadležnim organima.

kosta-sredojev-sljuka-1

Kod Opšte bolnice danas je obeležena godišnjica pogibije kikindskog revolucionara i studenta prava Koste Sredojeva „Šljuke“. Komemoraciju je organizovao SUBNOR Kikinda, uz polaganje venaca i odavanje pošte stradalim borcima.

Venac su položili direktorka bolnice Vesna Tomin i predstavnik SUBNOR-a Bela Terek, dok su skupu prisustvovali predstavnici organizacije, specijalnih jedinica policije, Opšte bolnice i Izviđačkog udruženja „Proka S. Plavi“ iz Kikinde.

Predsednik SUBNOR-a Savo Orelj podsetio je da je na tom mestu pre 82 godine tragično stradao Kosta Sredojev „Šljuka“, jedan od pokretača Velikokikindskog partizanskog odreda.

-Nakon napada na odred 4. avgusta 1941. na Simićevom salašu, Kosta Sredojev je nastavio ilegalni rad, delujući kao veza između partijske ćelije i partizanskog odreda. Bio među najtraženijim revolucionarima, ali se, uprkos tome, slobodno kretao gradom – naglasio je Orelj.

Članica SUBNOR-a Vesna Balaban istakla je da se svakog 13. februara odaje pošta palim borcima i revolucionarima koji su dali život za slobodu. Ona je podsetila da je Šljuka, rođen 1919. godine, aktivno učestvovao u ilegalnom radu — držao predavanja, prenosio pisma i delio letke — u nastojanju da probudi svest naroda o borbi za slobodu.

Organizatori su poručili da je negovanje kulture sećanja na stradale borce važno kako bi se razumelo vreme rata i očuvalo istorijsko pamćenje za buduće generacije.

T. D.

fenseraj-press-(5)

Gradska pijaca, u subotu, 21. februara, od 18 do 23 sata, biće organizovan „Fenseraj ukusa“. Gastronomska, turistička i prodajna manifestacija prvi put se organizuje u našem gradu,  istakla je Milica Brljak ispred „Fenseraja ukusa”, ispred organizatora manifestacije.

-Pozivamo sve zainteresovane vlasnike malih i srednjih preduzeća da se prijave kao učesnici. Kotizacija za prodajno mesto sa hranom ili pićem iznosi 3.000 dinara, dok je za rukotvorine 2.500 dinara. Mogu da se prijave preduzetnici, nosioci poljoprivrednih gazdinstava, kao i fizička lica. Pijaca ima stotinu tezgi i očekujem da će sve biti popunjene sa proizvođačima iz Kikinde, ali i ostalih vojvođanskih mesta. Pripremljen je bogat program za decu radionice, a za sve ostale tamburaši. Ovaj deo programa počinje u 19  i trajace do 22 sata – navela je Brljak.

Jelena Pantelić iz JP „Kikinda” navela je da je ovakav festival deo strateškog opredeljenja preduzeća da gradska pijaca ne bude samo prodajni prostor, već živo gradsko središte, mesto susreta, interakcije, kulture, promocije lokalne privrede i društvenih dešavanja.

-Organizacijom ovakvih manifestacija, JP „Kikinda“ doprinosi unapređenju funkcije i vidljivosti gradske pijace, jačanju saradnje sa lokalnim proizvođačima i stvaranju dodatne vrednosti za građane. Noćni bazar na pijaci prvi put se organizuje u našem gradu. Ovo je pravi način da se lokalnim proivođačima pruži prilika da predstave svoje proizvode široj publici, ostvare direktan kontakt sa potrošačima i doprinesu jačanju lokalne ponude i gastronomske scene. Podsetiću i da imamo jedan od najlepših pijačnih objekata u Vojvodini, koji želimo maksimalno da iskoristimo – napomenula je Pantelić.

Informacije u vezi sa zakupom prodajnog mesta mogu se dobiti na sajtu Fenserajukusa.rs  ili na telefon 069/662-090.

A.Đ.

 

 

dan-zaljubljenih

Udruženje žena „Velikoselke“ organizuje književno-umetničko veče pod nazivom „O ljubavi“, koje će biti održano u subotu u svečanoj sali mesne zajednice. Program počinje u 18 časova, a ulaz je slobodan.

Veče je zamišljeno kao susret književnosti i umetničke interpretacije, posvećen temi ljubavi. U programu učestvuju jerej Nemanja Milinković, koji će nastupiti kao besednik, Radmila Stupar u ulozi interpretatora, kao i Marija Vojinović, koja će biti i moderator i interpretator večeri.

Organizatori pozivaju sve zainteresovane sugrađane da prisustvuju ovom književno-umetničkom događaju i najavljuju veče otvoreno za publiku, sa namerom da se kroz reč i interpretaciju obeleži tema koja je univerzalna i bliska svim generacijama.

T. D.