кикинда

brojanje-zeceva

Lovačko udruženje „Kikinda“, u saradnji sa Sekretarijatom za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada Kikinde, organizovalo je jutros tradicionalno sezonsko brojanje zečeva na potesu Fazanerije „Mlaka“. Akciji su se pridružili i učenici Osnovne škole „Jovan Popović“, koji su imali priliku da deo dana provedu u prirodi i iz neposredne blizine saznaju više o divljači i očuvanju lovišta.

Okupljanje je bilo u 8 časova kod restorana „Lovac“, odakle su učesnici krenuli na teren. U akciji je, prema raspoloživim informacijama, učestvovalo oko 60 ljudi, među kojima su, pored članova Lovačkog udruženja i đaka šestog i sedmog razreda, bili i izviđači.

-Ovo je bila prilika da se najmlađi upoznaju sa načinom na koji se prati brojno stanje divljači, ali i da razumeju zbog čega su ovakve aktivnosti važne. Brojanje zečeva deo je redovnih sezonskih aktivnosti na osnovu kojih se kasnije izrađuje dokumentacija i planiraju dalji koraci u upravljanju lovištem – saznajemo od predstavnika Sekretarijata.

Poseban značaj akcije ogleda se i u edukativnom karakteru. Boraveći u prirodi i upoznajući lovna područja Kikinde, deca su imala priliku da grad i njegovu okolinu vide iz drugačije perspektive, ali i da saznaju da divljač predstavlja prirodno bogatstvo koje treba čuvati.

Saradnja lokalnih institucija, lovačkih organizacija i škola na ovaj način doprinosi razvijanju svesti kod mladih o značaju zaštite životne sredine, odgovornog odnosa prema prirodi i očuvanja živog sveta u okruženju.

gorivo

Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate kako bi ublažila rast cena goriva izazvan poskupljenjem sirove nafte na svetskom tržištu. Mera se odnosi na benzin i dizel i važi od 13. marta do 15. aprila.

Prema podacima Ministarstva finansija, akcize su umanjene za oko 20 odsto, što znači da je iznos akcize na dizel sa 74,04 dinara po litru smanjen na 59,23 dinara, dok je akciza na benzin sa 72 dinara snižena na 57,6 dinara po litru.

Odluka je doneta nakon značajnog rasta cene sirove nafte na svetskom tržištu. Kako navode ekonomski izvori, cena brent nafte po barelu u kratkom periodu porasla je sa oko 70 dolara na više od 97 dolara, što je povećanje od preko 38 procenata.

Cilj mere je da se ublaži pritisak na cene goriva i spreči da rast troškova energenata dovede do novih poskupljenja robe i usluga. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku Republike Srbije“, a nakon 15. aprila biće ponovo razmotreno da li je potrebno njeno produženje.

Smanjenje akciza trebalo bi da ublaži troškove transporta i proizvodnje, što je posebno značajno za poljoprivredu i privredu u celini, jer su cene goriva jedan od važnih faktora koji utiču na cene hrane i drugih proizvoda.

 

KUD-Marija-Bursac

U Banatskom Velikom Selu folklor nije samo scenski nastup – on je način da se sačuva sećanje, pripadnost i duh zajednice. Kulturno-umetničko društvo „Marija Bursać“ već tri decenije neprekidno okuplja generacije meštana oko igre, pesme i tradicije, a ovaj značajan jubilej biće obeležen svečanim koncertom 25. jula na glavnom stadionu FK „Kozara“.

Društvo je nastalo iz potrebe stanovnika sela, doseljenih nakon kolonizacije iz Bosne, da kroz folklor sačuvaju kulturno nasleđe zavičaja i duh zajedništva. Počeci su bili skromni, sa probama u seoskim prostorijama i skromnim sredstvima, ali sa snažnom željom da se tradicija prenosi sa kolena na koleno.

Danas KUD okuplja oko 120 članova, raspoređenih u više uzrasnih grupa – od najmlađih, uzrasta od tri do šest godina, preko pripremnih i izvođačkih ansambala, do rekreativaca i muške i ženske pevačke grupe. Posebnu radost predstavlja činjenica da se svake godine pridružuju novi, najmlađi članovi, što potvrđuje da interesovanje za tradiciju i dalje živi među decom.

KUD „Marija Bursać“ prepoznatljiv je po negovanju tradicionalnih igara i pesama, bogatom fondu narodnih nošnji i, pre svega, energiji i zajedništvu koje se oseća na svakom nastupu. Kako ističe predsednik društva Predrag Santrač, ansambl ne čuva samo koreografije – već identitet, običaje i duh kraja.

— Ovo nije samo proslava. To je zahvalnost svima pre nas i obećanje da ćemo tradiciju čuvati srcem i dušom za generacije koje dolaze — poručio je Santrač.

Probe KUD-a „Marija Bursać“ su od samog početka bile mesto druženja mladih, gde su se rađala velika prijateljstva ali i prve ljubavi. Mnogi bračni parovi iz Banatskog Velikog sela upoznali se upravo na folkloru. Takva je bila i priča Branka i Save (dev. Škrbić) Tizić koji su se početkom 60-tih godina prošlog veka upoznali i zavoleli na probama. U braku su ostali punih pet decenija.

-Jubilej 30 godina kontinuiranog rada predstavlja ponos celog sela i priliku da se oda priznanje svima koji su bili deo ove priče. Za mnoge meštane to će biti emotivan susret sa prošlošću, jer će na sceni ponovo videti nekadašnje igrače, danas zrele ljude, i prisetiti se njihovih prvih koraka u folkloru – dodao je naš sagovornik.

Svečano obeležavanje biće upriličeno kroz bogat kulturno-umetnički program posvećen tradiciji, uspomenama i zajedništvu. Na video-bimu biće prikazane fotografije iz arhive društva, a nakon koncerta planirano je zajedničko druženje kako bi se stvorile nove uspomene. U programu će nastupiti starije grupe KUD-a, kao i brojni bivši članovi koji će ponovo zaigrati povodom jubileja.

— Folklor nije samo igra, to je pripadnost. KUD je mesto gde se stiču prijateljstva za ceo život, uči poštovanje tradicije i razvija zajedništvo. Svi koji žele da budu deo te priče su dobrodošli — istakao je predsednik društva.

T. D.

 

depresija-tuga

U Srbiji postoji više telefonskih linija za psihološku i savetodavnu pomoć koje su namenjene roditeljima, majkama, deci i osobama koje se suočavaju sa različitim životnim problemima. Ove SOS linije pružaju podršku u trenucima kada je razgovor sa stručnim licem ili obučenim savetnikom potreban, a često su besplatne i dostupne bez zakazivanja.

Jedna od takvih je SOS linija za mame, koju je pokrenula nevladina organizacija „Centar za mame“. Reč je o telefonu za emocionalnu podršku majkama koji je dostupan svakog dana u određenom terminu. Linija je namenjena ženama koje se suočavaju sa izazovima roditeljstva, osećajem usamljenosti, nesigurnosti ili pritiskom koji često prati period nakon porođaja.

Prema podacima koje je ranije objavio „Centar za mame“, postporođajnu tugu, poznatu kao baby blues, u prvim mesecima posle porođaja može da doživi i do 80 odsto porodilja. Istraživanja pokazuju i da se značajan broj majki oseća usamljeno ili ima osećaj krivice i posramljenosti zbog svojih emocija.

Pored linije namenjene majkama, u Srbiji postoji više nacionalnih SOS brojeva za različite oblike podrške.

SOS linije u Srbiji:

  • Nacionalna SOS linija za žene žrtve nasilja: 0800 222 003
  • SOS linija mreže „Žene protiv nasilja“: 0800 300 339
  • SOS linija Autonomnog ženskog centra: 0800 100 007
  • Nacionalna dečja linija: 116111
  • Roditeljski telefon: 0800 007 000
  • Nacionalna linija za prevenciju samoubistva: 011-7777-000
  • Centar za emocionalnu podršku i prevenciju samoubistva „SRCE“: 0800 300 303

Stručnjaci ističu da ovakve linije mogu biti prvi korak ka rešavanju problema, jer omogućavaju razgovor sa osobom koja će saslušati i pomoći da se pronađu naredni koraci ili uputiti na druge institucije i službe ako je potrebna dodatna pomoć.

Iako su ove usluge dostupne na nivou cele Srbije, one mogu biti posebno značajne za roditelje u manjim sredinama, gde je pristup psihološkoj podršci često ograničen.

Za roditelje i majke iz Kikinde i Severnobanatskog okruga, ovi telefoni predstavljaju mogućnost da u svakom trenutku dobiju savet ili podršku – bez obzira na to gde žive.

Izvor: BBC na srpskom

pedijatar-deca-doktor

Država je najavila povećanje izdvajanja za inovativne lekove i lečenje dece u inostranstvu, što bi u narednom periodu trebalo da omogući većem broju malih pacijenata da dobiju savremenu terapiju o trošku zdravstvenog sistema. Ovaj trend već je vidljiv poslednjih godina, jer se broj dece koja se leče u inostranstvu značajno povećao.

Prema podacima predstavljenim prilikom predstavljanja strategije „Srbija 2030“, do 2012. godine o trošku države u inostranstvu se lečilo 440 dece, dok je od tada do danas taj broj dostigao 5.873. Istovremeno, rastu i sredstva za savremene terapije – samo 2023. godine za inovativne lekove izdvojeno je 6,2 milijarde dinara.

Inovativni lekovi su posebno važni za lečenje retkih bolesti, koje često zahtevaju skupe i specifične terapije. Poslednjih godina budžet za lečenje retkih bolesti u Srbiji značajno je povećan – sa oko 130 miliona dinara početkom prošle decenije na više milijardi danas, što omogućava lečenje sve većeg broja pacijenata.

Jedan od ciljeva ovih mera jeste da se smanji potreba za humanitarnim akcijama i prikupljanjem novca putem SMS poruka, koje su ranije često bile jedini način da deca dobiju terapiju u inostranstvu. Prema podacima nadležnih, sve veći broj lečenja sada se finansira direktno iz zdravstvenog sistema.

Šta to znači za porodice iz Banata

Iako se najsloženije procedure lečenja uglavnom sprovode u velikim medicinskim centrima u Beogradu ili inostranstvu, nove mere mogu biti značajne i za porodice iz manjih sredina, poput Kikinde i Severnobanatskog okruga.

U slučajevima retkih bolesti ili terapija koje nisu dostupne u Srbiji, pacijenti se upućuju u specijalizovane klinike u inostranstvu, a troškove lečenja u određenim situacijama pokriva država. Za mnoge porodice iz manjih gradova to znači da više ne moraju isključivo da se oslanjaju na humanitarne kampanje kako bi obezbedile lečenje za svoje dete.

Lekari ističu da je dostupnost savremenih lekova i terapija ključna za rano lečenje i bolje ishode, posebno kod retkih i genetskih bolesti. Upravo zato je povećanje budžeta za ove namene jedan od najvažnijih koraka u razvoju pedijatrijske zdravstvene zaštite u Srbiji.

Za porodice iz Kikinde i okoline to može značiti brži pristup dijagnostici, savremenoj terapiji i, u slučajevima kada je neophodno, lečenju u inostranstvu uz podršku države.

Izvor: 24 sedam

mokrin-deponija-kamera-(6)

Na divljoj deponiji u Mokrinu postavljene su kamere koje će doprineti da se više ne odlaže otpad na izlazu iz sela. Bespravno smetlište ruglo je sela i već dvadesetak godina ona predstavlja problem. Značajna sredstva svake godine izdvajaju se za njeno uređenje, međutim, vrlo brzo nakon čišćenja, ponovo se na ovoj lokaciji stvori nova deponija.

Video nadzor, šest kamera, doprineće da se jedan od najvećih problema u Mokrinu reši, istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je zajedno sa članom Gradskog veća Bojanom Mikalačkim i predsednikom Saveta MZ Mokrin Goranom Ristićem bio na deponiji.

-Postavljanje kamera je pilot projekat. Ukoliko se pokaže uspešan video nadzor ćemo postaviti i u ostalim mesnim zajednicama. Pored toga što će kamere sprečiti bespravno odlaganje otpada, odvratiće i sve one koji su to planirali. Apelujem na Mokrinčane da sada ne stvore novu divlju deponiju nego da otpad odlažu na propisan način. Ogromna sredstva izdvajamo godinama unazad da uredimo deponiju koja se svake godine iznova stvara. Novac koji ulažemo u čišćenje mogli smo da utrošimo na druge projekte koji bi doprineli lepšoj životnoj sredini u selu.

Važno je i da se prijave osobe koje bacaju smeće na divljoj deponiji. Bez prijave nadležne službe ne mogu adekvatno da reaguju i da sankcionišu sve koji nepropisno odlažu otpad. Komunalne kazne su uvećane i kreću se od 25.000 do 150.000 dinara.

-Divlja deponija zauzela je veliku površinu i ona je i najveći problem sa kojim se suočavamo – precizirao je Ristić. – Sada je već stigla do samog ulaza u selo. Pored kamera, pojačana je i kontrola poljočuvara, tako da se nadam da ćemo uspeti u nameri da stanemo na put nesavesnim meštanima, ali i firmama koje takođe otpad odlažu na ovom mestu. I sami Mokrinčani svesni su problema i u poslednje vreme sve više njih dolazi i nudi svoju pomoć.

Svake godine mesna zajednica utroši od 200.000 do 400.000 dinara za uređenje ovog prostora i već nakon nekoliko dana ona ponovo nikne. Krajem prošle godine utrošeno je čak 12 miliona dinara koje su obezbedili Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i grad.

-Sve manje je onih koji smeće odlažu na ovom prostoru, što je za pohvalu – zaključio je Ristić.

Samo u protekloj godini, pored 12 miliona za mokrinsku, izdvojeno je  i desetak miliona dinara za čišćenje deponija u Bašaidu i na potesu ka Ruskom Selu.

A.Đ.

 

tisa-felbab-1

Učenica trećeg razreda Gimnazije „Dušan Vasiljev“, Tisa Felbab, ostvarila je značajan književni uspeh osvajanjem petog mesta na regionalnom konkursu „Najbolja kratka priča Pirota 2026“. Njena priča „Jezero“ uvrštena je u zbirku najuspešnijih radova, u konkurenciji od više od 700 priča pristiglih iz celog regiona.

Do vesti o uspehu Tisa je došla na neobičan način.

-Saznala sam slučajno jer je stigao papir iz pošte kao da je bio pokušaj dostave paketa. Pošto ništa nisam poručila, mama i ja smo pokušale da otkrijemo odakle pošiljka stiže. Kada smo videle da je iz Pirota, bile smo još više zbunjene jer nemamo nikakve veze sa tim gradom. Onda smo se setile konkursa – ispričala je Tisa.

Zvanično obaveštenje nije dobila ni telefonom ni mejlom, pa je informaciju potražila na društvenim mrežama.

-Pogledala sam Instagram profil Doma kulture Pirot i videla da su još 14. februara objavili listu nagrađenih radova, među kojima je bio i moj. Osvojila sam peto mesto i priča je uvrštena u zbirku. Sam način na koji sam saznala bio je veoma smešan, ali mi je bilo izuzetno drago.

Uspeh u snažnoj konkurenciji za nju predstavlja važan podstrek.

-Mnogo mi znači jer mi je to velika motivacija da nastavim da pišem, ali i da pisanju pristupim na ozbiljniji način. Ovo mi pokazuje da u mom radu postoji nešto objektivno kvalitetno što stručnjaci prepoznaju – podelila je sa nama mlada Gimnazijalka.

Iako je konkurs bio otvoren za sve, ishod nije očekivala.

-Najiskrenije, nisam mislila da ću osvojiti nagradu. Konkurencija je bila jaka tako da sam se baš prijatno iznenadila – istakla je Tisa.

Nagrađena priča „Jezero“ oslanja se na simboliku vode.

-Priča koristi motiv vode kao metaforu za različite vrste ljudi, ali i način gledanja na postojanje. Mi se od samog začeća nalazimo u vodi i ona utiče na nas tokom celog života. Velika inspiracija bila mi je i jedna epizoda serije „Bodžak Horsmen“ koja takođe ima tematiku jezera – objasnila je sagovornica.

Ideja se dugo razvijala, ali je sam tekst nastao brzo.

-Trebalo je vremena da dođem do ideje, ali kada sam napisala prvu rečenicu, trebalo mi je samo dva sata da završim priču. Napisala sam je za svoju dušu i nisam planirala da je šaljem na takmičenja. Ali kada sam videla konkurs, odlučila sam da pokušam jer ništa ne gubim – izjavila je Tisa.

Ova mlada gimnazijalka se pisanjem bavi godinama.

-U petom razredu sam pisala književne kritike za dečje knjige u okviru konkursa izdavačke kuće „Laguna“. To sam radila do kraja osmog razreda, a zatim prešla na kratke priče. Prvu priču koju sam ozbiljno shvatila poslala sam na konkurs povodom Dana škole i stogodišnjice smrti Dušana Vasiljeva. Osvojila sam prvu nagradu i od tada redovno pišem i šaljem radove.

Priče sa elementima iz svog ličnog života, kako kaže, ređe šalje na konkurse.

-Nekad ubacim u priču lična iskustva, ali te priče uglavnom zadržim za sebe. Ono što je na neki način odsečeno od mene, šaljem na konkurse — što je i slučaj sa pričom „Jezero“.

Inspiraciju ne vezuje za jednog autora, a najbliža joj je forma kratke priče.

-Uzimam delove stila koji mi se dopadaju iz svake knjige koju pročitam i integrišem ih u svoj izraz. Romani su mi za sada preveliki zalogaj. Pesme sam pokušala da pišem nekoliko puta, ali mi to deluje kao potpuno drugi svet. Roman bih volela da napišem u budućnosti, kada budem sigurnija u sebe i kada budem imala pravu ideju – kazala je sagovornica.

Tisa već razmišlja o novim tekstovima.

-Imam ideje za buduće priče i trudim se da pišem što više — da bih razvijala dar, ali i kao način da procesuiram osećanja. Pisanje je nešto čime ću se sigurno baviti, iako, najverovatnije, uz neki redovan posao – odlučna je ova talentovana Kikinđanka.

Podrška porodice i prijatelja, za nju, ima najveću težinu.

-Znači mi mnogo podrška porodice i prijatelja. Uvek mogu da računam na konstruktivnu kritiku koja mi pomaže da napredujem. Pohvale i sugestije moje majke i profesorke srpskog jezika imaju veću težinu od onih sa konkursa – kazala je ova mlada spisateljica.

T. D.

atarski-putevi-basaid-(2)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja saopštilo je  da se osnovni podsticaji u biljnoj proizvodnji za parcele prijavljene po osnovu faktičkog korišćenja poljoprivrednog zemljišta (bez vlasničkog lista ili ugovora o zakupu) neće automatski isplaćivati vlasnicima zemljišta u slučajevima kada su iste parcele istovremeno prijavljene i od strane vlasnika zemljišta, sve do okončanja administrativnih i terenskih provera.

U saopštenju je navedeno da će, u cilju zaštite budžetskih sredstava i sprečavanja eventualnih zloupotreba, ovako prijavljene parcele biti predmet detaljne kontrole kroz administrativne postupke i kontrolu na terenu.

-Isplata podsticaja za ove parcele biće izvršena tek nakon što se utvrdi da su ispunjeni svi propisani uslovi, odnosno kada se utvrdi ko faktički koristi predmetno poljoprivredno zemljište – navedeno je u saopštenju.

U saopštenju Ministarstva se naglašava da će svaka zloupotreba sistema podsticaja biti sankcionisana u skladu sa važećim propisima. Pored toga, korisnik podsticaja koji je ostvario pravo na osnovu netačnih podataka biće u obavezi da vrati neosnovano isplaćena sredstva, sa pripadajućom kamatom, u skladu sa Zakonom o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

tawipop-ai-generated-8601784-1280

Svetski dan prava potrošača obeležava se u nedelju, 15. marta. Cilj kampanje jeste informisanje građana i jačanje njihove svesti o pravima u ovoj oblasti sigurnost i tačne informacije o proizvodima prilikom kupovine, kvalitetne usluge, reklamacije i korektan odnos proizvođača i trgovaca prema kupcima.

-Na ovaj dan podsećamo na značaj kontinuirane zaštite i unapređenja prava svih građana na tržištu, kao i na potrebu dodatne brige o najranjivijim kategorijama potrošača – istakao je za naš portal Darko Cvijan iz Udruženja potrošača Kikinde. – Posebnu pažnju potrebno je posvetiti penzionerima, koji se često suočavaju sa različitim oblicima nepoštene poslovne prakse, nedovoljno jasnim ugovornim odredbama, kao i agresivnim načinima prodaje robe i usluga. Zbog nedovoljne informisanosti, ali i specifičnih životnih okolnosti, stariji građani su često izloženi većem riziku od donošenja nepovoljnih potrošačkih odluka.

Veoma je važno kontinuirano informisanje i edukacija penzionera o njihovim pravima, kao i obezbeđivanje dostupne stručne podrške u rešavanju potrošačkih problema i reklamacija. Jačanjem svesti o potrošačkim pravima i mehanizmima zaštite doprinosi se sigurnijem i pravednijem tržištu za sve građane.

-U narednom periodu nastavićemo sa aktivnostima usmerenim na informisanje građana, pružanje savetodavne pomoći i unapređenje nivoa zaštite potrošača, sa posebnim akcentom na podršku penzionerima. U planu je organizovanje edukacija da im ukažemo na najnovije malverzacije i da ih savetujemo kako da se zaštite – naveo je Cvijan i dodao da je ovogodišnja tema „Sigurni proizvodi- zadovoljni potrošači“.

Svetski dan prava potrošača predstavlja priliku da institucije, organizacije za zaštitu potrošača i privredni subjekti zajednički ukažu na važnost poštovanja potrošačkih prava i unapređenja tržišne prakse, uz poseban fokus na zaštitu starijih sugrađana. Zaštita potrošača nije samo zakonska obaveza, već i važan pokazatelj društvene odgovornosti i brige za najosetljivije članove društva.

bajkeri

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodila se 91 saobraćajna nezgoda u kojima su poginula dva i povređena 53 učesnika u saobraćaju. U istom periodu na teritoriji Policijske uprave u Kikindi nije bilo saobraćajnih nezgoda prethodnog dana.

Imajući u vidu da je sa dobrim vremenskim uslovima počela i moto sezona, povećan je rizik učešća motociklista u saobraćajnim nezgodama. Tokom februara poginulo je pet, dok je u prvih deset dana marta  život izgubilo još šest vozača motocikla. Od početka godine više desetina motociklista zadobilo je teške telesne povrede.

Prilagođana brzina uslovima odvijanja saobraćaja, ličnim sposobnostima i veštinama, dobra uočljivost, praćenje i predviđanje reakcije drugih učesnika u saobraćaju od presudne su važnosti za bezbednost vozača motocikla. Svaki pad sa motocikla prilikom vožnje najčešće za posledicu ima teške povrede ili smrtno stradanje, apelujemo na vozače dvotočkaša da obavezno koriste zaštitnu opremu i homologovanu zaštitnu kacigu na način kako je predvideo proizvođač. Iz MUP-a podsećajuo da je za vozače motocikla propisana nulta tolerancija na alkohol.