кикинда

gerontoloski-(2)

Oktobar je mesec posvećen starima. Čitavog meseca posebna pažnja posvećena je sugrađanima trećeg doba i prava je prilika da se podigne svest o izazovima sa kojima se stare osobe susreću, uključujući zdravstvene, socijalne i ekonomske izazove. U oba doma Gerontološkog centra trude se da svojim korisnicima pruže maksimalne uslove, kaže direktor Dragan Stjepanović.

-Kapacitet je 180 osoba, a trenutno ih je u Novom i Starom domu 161. Imamo i listu čekanja sa 19 potencijalnih korisnika. Mesto više traži se u Novom domu, a posebno su interesantne savremeno opremljene garsonjere kojih je 20 – napominje Stjepanović.

Stari dom u ulici Braće Sredojev čine montažni paviljoni za čiju zamenu postoji projekat i projektno-tehnička dokumentacija.

-Cilj je da se iznađu sredstva za izgradnju novog objekta koji bi pomogao da se prošire kapaciteti, ali i da se stvore bolji uslovi za smeštaj. Potrudićemo se da sredstva obezbedimo preko IPA projekta prekogranične saradnje – dodaje Dragan Stjepanović.

Nedavno je i Pokrajinski sekretarijat za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova odobrio sredstva za aktivnosti i programa u oblasti socijalne zaštite. Kikindskoj ustanovi pripalo je 8,5 miliona dinara za nabavku opreme za vešeraj, 1,2 miliona za nabavku medicinske opreme i isto sredstava biće utrošeno za softversku platformu za pripremu dokumenata za elektronsko čuvanje.

-Od početka godine u oba objekta instalirani su novi klima uređaji, a kupljen je i novi nameštaj za trpezariju. Na nama je da našim korisnicima omogućimo što bolje uslove za šta se brine profesionalni tim zaposlenih – istakao je naš sagovornik.

Akcenat  je i na pružanju pomoći i podrške starim osobama, a solidarnost sa starima podrazumeva i uključivanje u društveno aktivni život, omogućavajući im da učestvuju u zajednici i da dele svoju mudrost i iskustvo.

U narednom periodu deo negovateljica odlazi u penziju tako da će postojati potreba za ovim kadrom, a upražnjeno je i radno mesto medicinske sestre.

BOGAT PROGRAM

Čitavog meseca planirane su razne aktivnosti poput koncerata, poseta izložbi, druženja.

-Naši dragi gosti su mališani iz vrtića, školarci, članovi Kulturno umetničkog društva „Sunčana jesen“, ali i korisnici Doma za stare „Miserikordija“. Krajem meseca obeležićemo i rođendane naših korisnika – napomenuo je naš Dragan Stjepanović.

A.Đ.

Ruski-dom

Srpski ratni veterani Kikinde zajedno sa Turističkom organizacijom i Ruskim Domom i uz podršku grada organizuju manifestaciju „Veče Kikinde u Ruskom domu“  koja će se održati u sredu sa početkom u 19 sati u Velikoj sali Ruskog doma.

Organizovan je i prevoz autobusom do Ruskog doma u Beogradu i nazad, za one koji želi da prisustvuju ovom događaju. Zainteresovani mogu da se prijave  u kancelariji Srpskih ratnih veterana Kikinda  od 11 do 14 časova, kao i na telefon 064/302-07-18.

 

dijaliza-skup

Udruženje dijaliziranih, transplantiranih i bubrežnih invalida organizovalo je skup povodom obeležavanja Evropskog dana donorstva organa, pod nazivom ,,Budi donor – produži bar jedan život”.  Događaju su prisustvovali lekari, medicinske sestre i pacijenti na hemodijalizi iz cele Republike Srbije.

-Cilj nam je da probudimo svest građana koliko je važno doniranje organa. Pacijenti na dijalizi žive uz pomoć aparata koje koriste tri puta nedeljno i bez njih ne mogu da funkcionišu. Jedan donor može da spase osam života i upravo to je najhumaniji čin koji čovek može da uradi. Uz pomoć transplantacije obolele osobe mogu normalno da žive da se hrane, putuju, a dok su na dijalizi to im je uskraćeno. Donorstvo nije zaživelo u značajnoj meri u našoj zemlji i na nama je da ga promovišemo – istakla je Drenka Varađanin, sekretarka Udruženja transplantiranih i bubrežnih invalida.

Skupu su prisustvovali Mladen Bogdan, gradonačelnik i Željko Radu, član Gradskog veća.

-Lokalna samouprava prepoznaje značaj ovakvih skupova i uvek smo tu da ih podržimo. Predavanja koja su organizovana pomoći će pacijentima u njihovoj borbi sa bolešću i treba da ih bude što više – dodao je Radu.

Predavači su bili primarijus dr Neven Vavić, nefrolog koji je  govorio na temu „Od dijalize do transplantacije – ka boljem preživljavanju pacijenata na hemodijalizi“, Snežana Vukotić upoznala je prisutne „Kako kvalitetno živeti 44 godine na hemodijalizi“, Zoran Musić predavao je o „Transplantaciji – novom životu“ i  Drenka Varađanin govorila je na temu „Dijaliza – transplantacija- dijaliza, uloga porodice“.

A.Đ.

 

ets-video-nadzor-(1)

Svim srednjim školama u Kikindi dodeljeno je po dva miliona dinara za za nabavku video-nadzora i opreme za povezivanje sa monitoring sobom. Sredstva su opredeljena  na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice za šta je opredeljeno ukupno 60 miliona dinara.

-Cilj je da poveća bezbednost učenika i zaposlenih u školi. Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“ ima spoljašnji video nadzor koji je ranijih godina postavljen na zgradi škole takođe zahvaljujući sredstvima Pokrajinske vlade. Novi video nadzor postavićemo unutar škole na ulazima, izlazima, sali za fizičko i u hodnicima i on će biti spojen sa kontrolnom sobom u Policijskoj pravi – istakao je Milorad Karanović, direktor Srednje stručne škole „Miloš Crnjanski“ .

Robert Vunjak, direktor Ekonomsko-trgovinske škole dodaje da će kamere biti ugrađene u zgradi koju zajednički koriste učenici ove i Gimnazije „Dušan Vasiljev“.

-Video nadzor će se postaviti i unutar, ali i na spoljašnosti objekta. Postojeće kamere su zastarele i često se kvare i nisu u funkciji. Projekat će biti završen do kraja godine – naveo je Vunjak.

Ugovore je uručio Robert Otot, potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice koji je kazao da su prednost pri dobijanju sredstava imale škole kojima će lokalna samouprava finansirati opremanje monitoring-sobe.

-Naredne godine, pravo učešća na konkursima imaće i osnovne škole. Pored brige o bezbednosti, nastavljamo i sa ulaganjima u školske objekte. Obnova i modernizacija škola, kao i izgradnja novih učionica, sportskih sala i drugih objekata od ključnog su značaja za unapređivanje obrazovanja. Cilj nam je da škole budu bezbedne i prijatne, sa optimalnim uslovima za rad  – rekao je  Otot.

A.Đ.

 

 

subin-knjiga-(2)

Radovan Subin, kulinar i kuvarski sudija predstavio je svoju knjigu „Zlatnom varjačom po svetu“. Naš sugrađanin rado je viđen gost na gastronomskim manifestacijama kako u našoj zemlji, tako i u inostranstvu bilo da je u ulozi onoga ko priprema ili onoga ko ocenjuje hranu. Knjiga sadrži 20 recepata, 10 anegdota i čak 60 fotografija.

-Knjigom obeležavam dve decenije rada u kulinarstvu. Oni koji je budu čitali moći će više da saznaju o mojim počecima. Nužda me je naterala da se bavim gastronomijom jer mi je nakon problema sa srcem doktor savetovao da promenim način života, da bude mirniji i evo me dokle sam dogurao – kaže Subin.

Recepti koji se nalaze u knjizi su iz domaće, vojvođanske, kuhinje.

-Opisao sam i deo mađarskih jela koju veoma volim jer ima dosta začina. To je jedina kuhinja gde se svi ukusi: slatko, slano, ljuto, kiselo osećaju odjednom. Tako da ima recepata za paprikaše, gulaše, riblje čorbe sa kojima sam i započeo svoju kuvarsku karijeru. Tu su i pečenja, ali i štrudle sa makom – otkrio je Subin.

Otkrio nam je i koje je njemu omiljeno jelo.

-Volim jagnjetinu, tako da su moji favoriti ovčiji paprikaš, perkelt. Uživam da ih spremam i ocenjujem – saznajemo od Radovana Subina.

Knjiga je izašla u izdanju „Banatskog kulturnog centra“, a direktor Radovan Vlahović govorio je na promociji.

-Prvi put „Banatski kulturni centar“ će se na Sajmu knjiga u Beogradu predstaviti i jednim izdanjem vezanim za kulinarstvo. Bilo je krajnje vreme da se Banaćani, osim kulturom, predstave i nečim što dobro znaju, dobrim jelom i zanimljivim receptima. Radovan nas je u proteklih 20 godina oduševljavao svojim kulinarskim umećem i drago mi je što je odlučio da sve to ovekoveči u knjizi – dodao je Vlahović.

Na promociji su govorili dekan Fakulteta za hotelijerstvo i turizam iz Vrnjačke Banje Drago Cvijanović, najbolji kuvar na svetu Miljan Stojanić, profesorica na PMF-u Lukrecija Đeri, dr Saša Stepanov, profesor na Fakultetu za primenjeni menadžment, ekonomiju i finansije MEF iz Beograda, Dragan Cvetković, predsednik Komore organskih proizvođača iz Severne Makedonije. Prisustvovali su i Vitezovi kulinarstva, učenici na smeru kuvar i konobar Ekonomsko-trgovinske škole, ali i mnogobrojni sugrađani.

A.Đ.

cigra-kolonija-(4)

Društvo za pomoć mentalno nedovoljno razvijenih osoba „Čigra“ organizovalo 8. humanitarnu likovnu koloniju pod nazivom „Humani čigraši“. Odazvalo se dvadesetak slikara iz Kikinde, Sombora, Beograda, Novog Miloševa i Novih Kozaraca.

-Rado se odaziv koloniji „Čigre“. Ove godine slikam pejzaž i drago mi je što se okupljamo svake godine. Mi, slikari, želimo da pomognemo rad udruženja, a ovo je najbolji način da to uradimo – napomenuo je Braco Azarić, slikar iz Kozaraca.

Udruženje „Čigra“ kontinuirano radi na socijalizaciji i inkluziji svojih članova.

-Nastale slike biće prodate. Novac koji dobijemo utrošićemo da unapredimo rad udruženja, pomognemo članovima i kupimo ono što je neophodno za decu i mlade sa smetnjama u razvoju – saznali smo od Biljane Nedomački koja deo tima stručnih ljudi udruženja „Čigra“.

Kolonija finansirana preko projekta udruženja građana koja su od posebnog značaja za grad, za tekuću godinu. Željko Radu, član Gradskog veća posetio je „Čigru“ i razgovarao sa slikarima.

-Lokalna samouprava prepoznala je važnost ovog udruženja. Podržavamo sve njihove aktivnosti, a osim kolonije ove godine organizovali su i Mini olimpijadu. Drago mi je što su se slikari odazvali koloniji u ovolikom broju i ovo je pravi način da svi pokažemo humanost i solidarnost – naveo je Radu.

MNRO „Čigra“ ima 25 članova od tri do 50 godina. Tu su i njihovi roditelji, ali i tim stručnih saradnika koji pomažu u radu.

A.Đ.

bvs-krov

U Banatskom Velikom Selu u toku je sanacija dela krova zgrade u kojoj se nalazi mesna zajednica, bioskopska sala, prostorije Kulturno umetničkog društva „Marija Bursać“. Krov se rekonstruiše parcijalno s obzirom na to da obuhvata veliku površinu, istakla je predsednica Saveta mesne zajednice Mira Pećanac.

-Trenutno se radi na delu krova iznad bioskopske sale. Ovaj prostor najviše koriste članovi našeg Kulturno umetničkog društva, a sanacija podrazumeva zamenu dela građe, letvi i crepa. Osim toga, uradiće se i adaptacija dela plafona koji je propao usled prokišnjavanja – objasnila je naša sagovornica.

U prethodnom periodu uređen je deo krova iznad ulaza u prostorije mesne zajednice koji je bio u najlošijem stanju.

-Ove godine preuredili smo i našu salu za venčanja. Sređen je pod koji je sa godinama propao, a imamo i novu rasvetu. Sala se koristi i za sastanke, predavanja, edukacije  – dodaje Mira Pećanac.

Za pomenute radove mesna zajednica imala je podršku lokalne samouprave tako da je iz gradske kase za krov i deo plafona izdvojeno 379.000, a za salu za venčanja 255.454 dinara.

A.Đ.

gimnazija-italijanski-(1)

Učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“  povodom nedelje italijanskog jezika u svetu priredili su program pod nazivom „Italijanski i knjige: svet između redova“. Pomoć su imali od profesorice italijanskog jezika Maje Radlović.

-Svaka treća nedelja u oktobru u svetu je posvećena italijanskom jeziku, a naša želja je bila da veče posvetimo književnosti i knjizi jer je upravo to tema ovogodišnjeg obeležavanja. Naši učenici predstavili su istoriju italijanskog jezika, gradove, poznate pesme dobitnika Nobelove nagrade. Imali smo i muzički program, dok su naši specijalni gosti bili učenici trećeg razreda Osnovne škole „Đura Jakšić“ i njihova učiteljica Vesna Beloš koji su otplesali igru „Tarantela“ – istakla je Maja Radlović.

U programu je učestvovala i sedamnaestogodišnja  Sofija Anibalo koja je u Kikindu došla krajem avgusta u okviru razmene učenika.

-Živim u Sijeni, gradu u oblasti Toskana, a u Kikindi ću biti godinu dana. Prijatno me iznenadilo veče posvećeno Italiji. Nisam znala da se obeležava nedelja italijanskog jezika u svetu i rado sam sve prisutne upoznala sa mestom iz kog dolazim. Veoma mi se sviđa grad, ali i ljudi. Svi su me prihvatili i već sam stekla prijatelje – saznali smo od Sofije.

Italijanski, kao drugi jezik uči se osnovnim školama „Đura Jakšić“ i „Vuk Karadžić“ i u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“.

A.Đ.

ZZ-1920x1080-CIR

Na ovogodišnjem konkursu programa društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“, kompanija NIS  izabrala  je 40 projekata ustanova od javnog značaja koje su dobile mogućnost da, izgradnjom  solarnih elektrana na svojim objektima, doprinesu korišćenju potencijala energije Sunca u proizvodnji zelene energije. Ovogodišnji ciklus sprovodi se pod sloganom „Zajedno za zelenu energiju“, a u realizaciju izabranih projekata u  13 gradova i opština obuhvaćenih programom, biće uloženo 144,5 miliona dinara. Kikindi je pripalo ukupno 18, 9 miliona dinara

U OŠ „Vasa Stajić“ Mokrin za izgradnju solarne elektrane snage invertora 50 kilovata biće uloženo 8,1 miliona dinara. Ovu školu pohađa 400 učenika.  Istu sumu dobiće i Sportski centar „Jezero“ takođe za izgradnju solarne elektrane snage invertora 50 kilovata. Ova sportska ustanova poseduje 80 instaliranih solarnih panela koji se koriste za grejanje sanitarne vode i vode u zatvorenim bazenima. Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“ odnosno vrtiću „Neven“ u Mokrinu 2,7 miliona dinara utrošiće se za  izgradnju solarne elektrane snage invertora 10 kilovata. „Neven“ je najveći seoski vrtić na teritoriji grada sa šest vaspitnih grupa.

U želji da pruži podstrek u korišćenju obnovljivih izvora energije i proizvodnji zelene energije, kao i racionalizaciji potrošnje energije i stvaranja ekološki odgovornog ambijenta, NIS je prva kompanija u našoj zemlji koja je raspisala konkurs namenjen projektima izgradnje solarnih elektrana na objektima ustanova koje posluju u različitim oblastima od suštinske važnosti za društvo.

Institucionalni partneri kompanije NIS u ovogodišnjem programskom ciklusu su Ministarstvo rudarstva i energetike i Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije.