кикинда

stoni-tenis-turnir-(3)

Stonoteniski klub „Galadska“ domaćin je IV Memorijalni turnir u stonom tenisu „Zavišić-Vadleve“. U Sportskom centru „Jezero“ okupilo se oko 100 stonotenisera mlađih uzrasnih kategorija, kazao je Strahinja Mršić, trener i predsednik kluba „Galadska“.

-Pre samog turnira organizovane su trodnevne pripreme kojima su prisustvovali gosti iz Tuzle, Požege i Novog Sada. Kamp puno znači i našim, ali i stonoteniserima sa strane. Prošle godine naša ženska ekipa plasirala se u Prvu A ligu Srbije, tako da u ovom rangu takmičenja imamo i mušku i žensku ekipu. Ove godine borimo se za opstanak u ligi s obzirom na to da od 12 ekipa šest ispada. Biće teško, ali se nadam da ćemo uspeti u tome – naveo je Mršić.

Na turniru koji se organizuje u čast dva značajna trenera učestvovali su i sportisti iz Požege.

-Prvi put smo u Kikindi na ovom turniru gde učestvujemo sa četiri takmičara u kategorijama mlađih kadeta i juniora. Zadovoljni smo i gostoprimstvom i organizacijom turnira, ali i pripremama koje su posebno značile takmičarima – istakao je Nikola Vuletić, trener STK „Požega“.


Pokrovitelj ovog sportskog događaja je grad Kikinda, a turnir je otvorio Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća za sport i omladinu.

-Važna nam je promocija mladih koji se bave sportom. Niko od njih ne mora da postane vrhunski stonoteniseri, ali je učenje o fer pleju i razvijanje sportskog duha kod mladih ono što je cilj svake sportske manifestacije – naveo je Aćimov.


Stonoteniseri su došli iz Mađarske, Rumunije, Bosne i Hercegovine i Srbije.

A.Đ.

sajan-svinjokolj-(3)

Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Sajanu svake godine organizuju svinjokolj nakon kog se meso i mesne prerađevine poklanjaju socijalno ugroženim meštanima. Aleks Nađ, predsednik sajanskih vatrogasaca kaže da je prvobitni cilj bio da se mlađe generacije nauče tradicionalnom svinjokolju.

-Želja nam je bila da zajedno provedemo vreme i da se družimo. Kupili smo dve svinje od proizvođača u selu i pošto smo završili sa poslom shvatili smo da nam je ostalo dosta mesa, tako da smo rešili smo da pomognemo onima koji nemaju. Meso i mesne prerađevine poklonimo samačkim staračkim domaćinstvima, ali i našim vatrogascima koji imaju više dece, kako bi i oni uživali u praznicima  – kaže Aleks Nađ.

Prvi humanitarni svinjokolj organizovan je pre sedam godina.

-Dobrovoljno vatrogasno udruženje u Sajanu broji 122 aktivna člana. Najmlađi ima šest, a najstariji 93 godine. Najmasovnije smo udruženje u selu i biti dobrovoljan vatrogasac je postalo porodična tradicija – napominje naš sagovornik.

Sajanski vatrogasci odazivaju se svakom pozivu.

-Hvala bogu, prošle godine intervenisali smo u manjem broju požara, tri su bila van sela i dva u selu. Naši dobrovoljci učestvovali su i u gašenju šumskog požara koji je 25. avgusta izbio u Kučevu. Ljudi, spremnih da pomognu imamo, a prošle godine na konkursu Pokrajine dobili smo 450.000 dinara za kupovinu tri odela. Od lokalne samouprave takođe dobijamo pomoć, a ono što bi nam bilo neophodno su kvalitetna motorna testera i velike makaze za sečenje koje su nam dotrajale – naveo je Nađ.

A.Đ.

italija-ucenica-2

Sofija Anibalo (17) iz Italije u našem gradu boraviće godinu dana u okviru programa „Interkultura“. U Kikindu stigla je krajem avgustu iz Sijene, mesta u Toskani. U trećem je razredu Gimnazije „Dušan Vasiljev“, a njeni domaćin je porodica Divković.

-Kikinda je lep i miran grad i veoma mi se sviđa. Sve koje sam upoznala su ljubazni i puno mi pomažu, naročito sa srpskim jezikom koji se trudim da naučim. Nije mi lako da ga savladam pošto je potpuno drugačiji od italijanskog jezika, naročito gramatika. Trudim se i nadam se da ću naučiti srpski jezik do kraja mog boravka ovde – kaže Sofija.

I u Italiji i u Srbiji izučavaju se isti predmeti u školi, naročito engleski jezik i matematika. U rodnoj zemlji ona je četvrti razred srednje škole i ima još godinu dana do kraja.

-Iznenadio me je odnos učenika i profesora koji su otvoreni i imaju prijateljski odnos prema đacima. U Italiji je to veoma retko s obzirom na to da imamo formalnu komunikaciju. Svidela mi se se i to što se prepodnevne i poslepodnevne smene menjaju na mesečnom nivou. To pomaže učenicima da imaju vremena za sebe i neke druge aktivnosti koje nisu usko vezane za školske obaveze – napominje naša sagovornica.

Hrana je, takođe, jedno od novih iskustava za mladu Italijanku.

-Od svega što sam probala posebno su mi se svidele musaka i sarma. Potrudiću se da naučim kako se prave, iako baš nisam neka kuvarica, kako bih kada se vratim svojoj porodici pripremila ova jela – dodaje Sofija Anibalo.

Noćni život sličan je i u Sijeni i u Kikindi.

-Ne izlazim puno, iako sam se odlično provela u kikindskim kafićima. Dok sam u Srbiji planiram da odem do Beograda, Subotice i u Novi Bečej gde imam prijatelje – otkrila nam je Sofija.

Bogdan Dejanović ide sa Sofijom u razred i kako kaže tu je da joj pomogne da se lakše snađe u novoj sredini.

-Sofija jako brzo uči srpski jezik i traži da sa njom pričamo na našem jeziku. Sviđa joj se rad u timu i interesuje se za sve što je vezano za našu istoriju i kulturu. Njen najjači utisak o Kikindi jeste ova ravnica, pošto dolazi iz kraja koji je okružen brdima i planinama. Isto tako tempo života je pravo otkrovenje za nju s obzirom na to da se u njenom rodnom gradu živi puno brže nego kod nas – saznajemo od Dejanovića.

Pošto završi srednju školu u Italiji naša gošća želi da upiše kriminologiju na fakultetu.

A.Đ.

Serbian currency dinar. Banknotes of 1000 dinars

Za one koji sami uplaćuju doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje od januarske uplate važe nove osnovice koje su za 14,5 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu i one će se na mesečnom nivou u 2025. kretati od 11.028 do 157.542 dinara, objavio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Prema Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, najniža osnovica osiguranja iznosi 35 odsto prosečne republičke zarade za prethodnih 12 meseci, zaključno sa septembrom, što je 45.950 dinara, a najviša je pet prosečnih plata (500 odsto), odnosno 656.425 dinara. Kako navode u PIO fondu, osnovice su povećane zbog usklađivanja sa kretanjem zarada u prethodnoj godini.

Pravo na samostalnu uplatu doprinosa po članu 15. Zakona o PIO imaju svi koji su van osiguranja, nezaposleni, studenti, domaćice, đaci, odnosno nisu korisnici prava na penziju, pod uslovom da su stariji od 15 godina i da imaju prebivalište u Srbiji.

Doprinos se plaća do 15. u mesecu. Svojstvo osiguranika stiče se danom podnošenja zahteva, a na zahtev pojedinca može se steći najranije 30 dana pre podnošenja zahteva. Svojstvo osiguranika prestaje danom za koji se osoba  u zahtevu opredeli ili ako doprinos ne plati u roku od šest meseci od dana dospelosti, kada mu svojstvo osiguranika prestaje najranije sa poslednjim danom za koji je doprinos plaćen.

asfaltiranje-1

Rekonstrukcija dela ulice Mihajla Pupina privodi se kraju, a u okviru radova danas su asfaltirani kolovozi u ulici Braće Tatić od Mihajla Pupina do Kosovske i u ulici Uglješe Terzina, takođe od Mihajla Pupina do Kosovske.

Stanovnici ovog dela grada sa kojima smo razgovarali zadovoljni su novim asfaltom i izgledom ulica.

-Obradovali smo se izgradnji tržnog centra jer je ovaj deo grada dobio novi i lepši izgled. Vidimo da se privodi kraju i rekonstrukcija Mihajla Pupina ulice, nismo znali da će i ove dve bočne biti uređene, prijatno smo iznenađeni- prokomentarisala je sugrađanka.

 

Podsetimo, rekonstrukcija ulice Mihajla Pupina, od Svetosavske do ulice Jovana Jovanovića Zmaja, kod novoizgrađenog tržnog centra Nest, privodi se kraju. Završena je rekonstrukcija kolovoza, izgradnja pešačke staze i atmosferske kanalizacije, zamenjene vodovodne cevi.

Novina je i to da je deo ulice Braće Tatić, od Kosovske do Mihajla Pupina od sredina novembra prošle godine jednosmeran, pa nadležni apeluju na vozače da se pridržavaju propisa- jer mnogi to ne čine.

 

naucni-klub-csu-(6)

U Centru za stručno usavršavanje i Naučnom klubu u toku je „Naučni kamp“ za decu od 6 do 12 godina. Kamp pruža priliku za razvoj kreativnosti, istraživanje novih znanja i zabavu kroz edukativne radionice. Jovana Milićev, učenica je trećeg razreda OŠ „Sveti Sava“.

-Prijavila sam se jer želim da naučim nešto novo tokom raspusta. Radionice su zanimljive i potpuno drugačije od onoga kako radio u školi. Puno toga sam naučila – otkrila nam je Jovana.

Marko Markov pohađa OŠ „Đura Jakšić“ i u četvrtom je razredu.

-Sve što smo do sada radili je zanimljivo, a za „Naučni kamp“ prijavio sam se jer mogu da steknem nova iskustva, ali i da upoznam nove drugare. Najviše mi se svidelo što smo, zahvaljujući veštačkoj inteligenciji, mogli da razgovaramo sa kompozitorima – kazao je Marko.

U okviru programa „Kavez traži pticu“, vaspitačica Sofija Jegarski organizovaće zanimljiv sadržaj sa ciljem razvoja kognitivne, motoričke i likovno-vizuelne veštine, uz izložbu ptica stanarica i estetsko procenjivanje.

-Cilj je da deca više nauče o pticama stanaricama, kao i da vidimo da li se zna zašto ptice odlaze na jug, pričali smo, pevali i upoznali se. Izrađivali smo kaveze, kao u ptice u i na kavezu, a prve asocijacije na ptice smo zapisivali i od toga napravili izložbu. Ekologija je najfrekventnija reč na planeti i deca treba da znaju šta ona znači – istakla je Sofija Jegarski.

Sve radionice, koje se organizuju 8, 9. i 10. januara su besplatne, a interesovanje predškolaca i osnovaca je veliko, saznajemo od Violete Mickovski iz Centra za stručno usavršavanje.

-Imamo oko tridesetak zainteresovanih za svaku radionicu. Prvog dana imali smo program „Moj intervju sa kompozitorom“ koji je vodila Andrea David, a deca su istraživala muzičku istoriju i upoznala velike kompozitore. Uz pomoć internetskih izvora i veštačke inteligencije, napravila su i intervju sa kompozitorima. Radionicu „Neuroigrarije“ realizovala je Marijana Bjelić, a njen cilj bio je da putem raznih vežbi za fokus i koncentraciju deca razvijaju pažnju, kreativnost i socijalne veštine – dodala je Valentina Mickovski.

Organizovana je i zimska radionica u glini „Ornament“ sa Igorom Smiljanićem tokom koje su učesnici imali priliku da se upoznaju sa različitim vrstama ornamenta kroz istoriju umetnosti i da stvaraju svoja umetnička dela u glini. Sutra, 10. januara Gordana Rackov i Arpad Pastor upoznaće decu sa programiranjem digitalnog drugara „Mikrobit“ uz pomoć mikrobit pločica, učesnici će učiti osnove logike, algoritamskog razmišljanja i rešavanja problema, razvijajući važne tehničke veštine. U okviru radionice „Magični brojevi“, deca će se upoznati sa vizuelnim programiranjem i načinima za upravljanje digitalnim uređajem.

A.Đ.

senior-4549099-1280

Penzioneri od danas, 9. do 27. januara mogu da se prijavljuju na oglas  Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje za odlazak na desetodnevnu besplatnu rehabilitaciju u zdravstveno-stacionarnim ustanovama i banjsko-klimatskim lečilištima. U objavljenom oglasu Fonda PIO navodi se da pravo na oporavak imaju korisnici starosnih, invalidskih i porodičnih penzija, koji imaju prebivalište na teritoriji Srbije i čija penzija iznosi do 50.683 dinara.

-Savez penzionera Srbije u saradnji sa Fondom penzijskog invalidskog osiguranja i ove godine omogući će delu penzionera boravak u banjama. S obzirom na to da mogu da konkurišu najstariji sa niskim primanjima, za njih je ovo vrlo značajno jer drugačije ne bi mogli da odu u neko od lečilišta. Pozivam sve penzionere koji ispunjavaju uslove da se prijave ponedeljkom, sredom i petkom od 9 do 12 časova u prostorijama udruženja penzionera u Kikindi. Prošle godine oko 120 najstarijih sugrađana, sa teritorije našeg grada, preko ovog konkursa bilo je u banjama – saznajemo od Milana Periza, predsednika udruženja.

Pravo da se jave na oglas imaju i korisnici penzija koji su to pravo ostvarili primenom domaćih propisa i koji primaju penziju iz inostranstva, pod uslovom da zbir tih penzija iznosi do 50.683 dinara.

Uz prijavu, potrebno je podneti penzijski ček, dokaz o visini penzije iz inostranstva, kao što su izvod banke, potvrda inostranog nosioca socijalnog osiguranja i slično, popunjenu prijavu sa izjavom, na propisanom obrascu, gde želi da koristi rehabilitaciju, da osim penzije korisnik nema drugih ličnih primanja, da nije išao na rehabilitaciju po ovom programu u prethodnih pet godina.Fond snosi troškove smeštaja i putne troškove pratilaca korisnika koji je ostvario pravo na pomoć i negu drugog lica.

Prijave se mogu podneti i u najbližoj organizacionoj jedinici Fonda, ukoliko penzioner u vreme podnošenja prijave boravi van svog mesta stanovanja. Preliminarne rang liste korisnika penzija biće objavljene 25 radnih dana od dana isteka oglasa, a penzioneri će prigovor na ovu listu moći da podnesu pet dana nakon njenog objavljivanja.

Komisija je dužna da u roku od pet dana razmotri podnete prigovore i utvrdi konačnu rang listu, koju objavljuju na oglasnim tablama organizacija korisnika penzija odnosno Saveza penzionera Srbije i Udruženja penzionera Srbije Nezavisnost, Direkcije Fonda, Pokrajinskog fonda i filijala Fonda.

A.Đ.

rusko-selo-1

U Mesnoj zajednici Rusko Selo zadovoljni su urađenim u prošloj godini. Život u selu funkcioniše bez ikakvih problema, a nastavljeni su i važni projekti. Puno toga urađeno je na budućem parku u centru sela. Zasađeno je oko 200 mladica lišćarskih i četinarskih sadnica na površini od dva hektara.

– Pre pet godina započeli smo projekat izgradnje parka u centru sela. Do sada je izgrađena trim staza, izbetonirana su postolja za dečija igrališta i fitnes na otvorenom, kolski ulaz i očekujem da ćemo narednih godina završiti sve građevinske radove. Nadamo se da će igrališta naredne godine imati svoju namenu – istakao je predsednik Saveta MZ Dušan Marjanović.

 

U OŠ „Gligorije Popov“ sanirana je kotlarnica i zamenjen je kotao za grejanje za šta su sredstva, 12,5 miliona obezbedili Ministarstvo za zaštitu životne sredine i lokalna samouprava.

-Ovim je rešen ozbiljan problem koji je škola imala. Kotao koji je postavljen je automatizovan i umnogome su bolji uslovi za odvijanje nastave. Adaptiran je i bunar na stadionu kluba „Crvena zvezda“, postavljene je novi sistem za zalivanje, a dobijene su i nove stolice na tribinama u čemu nam je pomagao Fudbalski savez Srbije – dodao je naš sagovornik.

Iskrčeni su kanali u ulici Sonje Marinković prema magistralnom putu, a uređen je i obodni kanal, važan za odvodnjavanje viška vode i podzemnih voda. Očišćena i divlja deponija koja decenijama unazad stvara probleme jer se više puta tokom godine čisti.

 

 

-Sanacija Doma kulture, koji je značajno mesto okupljanja meštana svih uzrasta, treba da započne od uređenja krova i na nama je da se maksimalno potrudimo da u narednom periodu obezbedimo sredstva da se zaustavi propadanje značajnog objekta u centru sela. Potrudićemo se i da asfaltiramo najlošije saobraćajnice u selu, ali i da se založimo za adaptaciju naše škole – zaključio je Dušan Marjanović.

Ministarstvo za brigu o selu obezbedilo je 5,1 milion dinara za sređivanje omladinske sale Doma omladine. Uređenje će obuhvatiti zamenu stolarije i ulaznih vrata, rekonstrukciju sanitarnih čvorova i molersko -farbarske radove. Biće kupljena nova audio oprema: zvučnici, nosači i mikseta. Osim toga, kupiće se novi stolovi i stolice.

A.Đ.

neosedlani-konji-(2)

Trka neosledanih konja u Mokrinu za Božić tradicija je duga više od 120 godina. I ove, u prisustvu velikog broja gledalaca takmičilo se šest jahača. Pobednik je Lazar Admov, drugi je na cilj stigao Vasilije Janić, a treće mesto zauzeo je Paja Belančić.

Organizator je Konjički klub iz Mokrina u saradnji sa Mesnom zajednicom. Božićna trka neosedlanih konja organizuje se kod Bakarne ćuprije. Održava se svake godine prvog dana Božića bez obzira na to kakvo je vreme.

Jahači se  takmiče u tri trke, a cilj je da, na neosedlanim konjima, što brže stignu do zamišljenog cilja. Trka se najavljuje hicima iz lovačke puške. Nije poznato ko je ustoličio ovu trku, ali po sećanjima vremešnih Mokrinčana kontinuirano su počele da se održavaju uoči Prvog svetskog rata. Nadmetanje je ujedno i sećanje na ratnike iz Mokrina čuvare potiske granice koji su jahali neosedlane i neukrotive konje.Mokrin je jedino mesto u Banatu u kom se održavaju ovakve trke. Još se pamti i prepričava nadmetanje iz 1963. godine kada je temperatura bila minus 30 stepeni.

A.Đ.