Evropska nedelja prevencije raka grlića materice obeležava se od 20. do 26. januara sa ciljem unapređenja stavova i informisanja o raku grlića materice i o načinima prevencije. Osnovna poruka je da je rak grlića materice maligna bolest koja se može sprečiti, sa čim se slaže i načelnica Dispanzera za žene Doma zdravlja dr Dragana Miladinov.
-Karcinom grlića materice može da se prevenira. U Kikindi imamo dostupne sve nivoe prevencije. Tu je HPV vakcina kojom vakcinišemo i žensku i mušku decu od 9 do 19 godina, tu su Papa testovi i ja pozivam sve žene da bar jednom godišnje dođu na ginekološki pregled i da im se uzme Papa bris. Ukoliko je neophodno u mogućnosti smo da uzmemo i bris na HPV koji se uglavnom radi kada Papa test nije dobar i kada postoji indikacija zbog kojeg uzimamo ovaj bris. Postoje mogućnost dalje dijagnostike kada se u Opštoj bolnici uzimaju dalji uzorci i ako postoji problem radimo dodatne intervencije kojima uklanjamo sve promene koji nisu dobre i na taj način sprečimo karcinom grlića materice – istakla je naša sagovornica.

Svest žena je znatno bolja u odnosu na pre samo deceniju.
-Prošle godine imali smo šest karcinoma raka grlića materice što je duplo manje nego 2023. U Bolnici je dijagnostifikovano i uklonjeno 57 prekanceroza grlića tako da su uspešno uklonjene promene koje nisu maligne, a mogle bi biti. Na dobrom smo putu, ali to nije razlog za opuštanje. Žene koje su odgovorne dolaze bar jednom godišnje, ali one koje ne dolaze u Dispanzer za žene, nema ih i nama je da ih animiramo da bar jedanput godišnje dođu na kontrolni pregled – dodaje naša sagovornica.
Svako neuredno vaginalno krvarenje je znak da se poseti ginekolog, pojačan sekret, bolovi. Žene sa ovakvim problemima primaju se i bez zakazivanja. U Dispanzeru za žene trenutno je dva ginekologa s obzirom na to da je jedna doktorka na porodiljskom odsustvu. U proseku se dnevno pregleda 40 žena po jednom doktoru i godišnje se uzme oko tri hiljade Papa testova.

Rak grlića materice je prepoznat kao ozbiljan javno zdravstveni izazov u Srbiji. Na osnovu procenjenih stopa obolevanja i umiranja od raka grlića materice, Evropskog informacionog sistema (ECIS), Srbija se i dalje nalazi u grupi zemalja sa visokim stopama obolevanja i umiranja u Evropi. Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, u proseku se u Srbiji svake godine registruje 1.163 novoobolele žene, a život izgubi 459 žena. Poslednji podaci govore da se karcinom grlića češće javlja u uzrastu od 35. godine, ali najviše uzrasno-specifične stope obolevanja su od 50. do 59. godine. U slučaju umiranja registrovane stope mortaliteta proporcionalno rastu počev od 45. godine i najviše su od 70 do 75 i više godina.
A.Đ.



Do Časnog krsta prvi je stigao Branko Ugrinić (37) iz Banatskog Velikog Sela, diplomirani ekonomista i bivši reprezentativac Srbije u šaranskom ribolovu.
Bogojavljensko plivanje prvi put je održano u ovom mestu i ponovo je privuklo veliki broj vernika koji su bodrili i s radošću pratili hrabre učesnike.
Sat vremena kasnije, tačno u podne, obeležavanje Bogojavljenja odigralo se, jedanaesti put, u Kikindi, na Starom jezeru, gde je zabeležen rekordni broj učesnika, njih 47. Nadmetale su se i tri devojke, jedna cela porodica, kao i braća koja su plivala zajedno. Učesnike su blagosiljali sveštenici kikindske Srpske pravoslavne opštine.
Najbrži je bio osamnaestogodišnji Kikinđanin Veljko Karanović, učenik Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, koji je, uz ovacije publike, osvojio Časni krst.
Nesvakidašnji odziv potvrdio je značaj ove tradicije u očuvanju duhovnih vrednosti, naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan.
Plivanje za Časni krst na Bogojavljenje nosi duboku simboliku i podseća na krštenje Isusa Hrista u reci Jordan, kada su se otvorila nebesa i čuo glas Boga Oca. Ovaj čin okuplja zajednicu, inspiriše učesnike i prenosi poruku vere, hrabrosti i zajedništva.
Organizatori, crkvene opštine, lokalna samouprava i Ronilački klub „Orka“ i Kulturni centar istakli su značaj ovakvih događaja u očuvanju duhovnog identiteta, izražavajući zahvalnost svima koji su učestvovali i podržali manifestaciju. Kako se običaj iz godine u godinu razvija i okuplja sve veći broj ljudi, jasno je da plivanje za Časni krst ostaje jedna od najsvetlijih i najvažnijih manifestacija koje spajaju veru, tradiciju i zajedništvo.


