кикинда

biljana-1

Kada bismo poželeli da oslikamo nešto lepo, verovatno bi najpre trebalo da za sliku izaberemo prigodan ram. Kad je u pitanju modna kreatorka Biljana Bulajić, taj ram bi mogao da izgleda ovako: Volela je da bude kreativna od malena. Odrasla je u Nakovu. Danas je jedini modni kreator u Kikindi.

Nakon postavljanja rama, sledi portretisanje, a Biljanu bi teško bilo oslikati a da ne upotrebimo lepe i živahne boje. A ako se ona pita, najpre bi to bila roza. Ali krenimo od njenog, za ovdašnje prilike, egzotičnog zanimanja. Nije da nema ljudi u našem kraju sa zvanjem koje ima naša sagovornica, ali uglavnom ne istraju u ovom poslu. Biljani Bulajić to uspeva. I to više od decenije. Njen butik „BB Rose fashion” na kikindskom Trgu dobro znaju, ne samo naši sugrađani, nego i mnogi gosti iz drugih gradova.

Nije bilo lako doći do toga da se bude prepoznat i o(p)stane u poslu. Ali Biljana je bila uporna i maštovita od malih nogu.

– Još kad sam imala pet, šest godina volela sam da crtam ili da sama izrađujem neke predmete i da ih ukrašavam. Tu moju kreativnost i želju da stvaram, prva je prepoznala moja vaspitačica Mira Okuka, koja me je, kad sam bila u vrtiću, prijavila na neki konkurs za dečiji crtež, na kojem sam imala dosta uspeha. To me je ohrabrilo da nastavim dalje da crtam ili na neki drugi način da se kreativno izražavam. Sve do današnjih dana.

Biljana je nakon uspeha u ranom uzrastu, daljim izučavanjem nastavila da se usavršava i ispoljava svoje kreativne potencijale, sve dok nije stekla i zvanje.

MODNI POČECI

– Ja sam diplomirani inženjer za dizajn tekstila i odeće. Nije danas to vrlo retko zanimanje. Za Kikindu jeste, ali šire gledano, nas modnih kreatora ima mnogo, pogotovo u Beogradu i Novom Sadu- navodi naša sagovornica.

Njena odluka da krene u samostalnu manufakturnu proizvodnju bila je skoro iznuđena. Sećajući se ekonomskog momenta koji se dešavao sumornih devedesetih, govori nam o svojim poslovnim počecima:

– Mislila sam, u vreme kada sam stekla diplomu, da ću dobiti posao u struci za koju sam se školovala. I dok sam studirala bila sam vezana za ovo čime se danas bavim, jer sam uz studiranje i radila, pretežno u buticima. Međutim, u vreme devedesetih, tekstilna industrija se raspadala i ništa mi drugo nije preostalo, nego da počnem da radim sama. U početku sam radila razne poslove, ali sam se posle desetak godina  ohrabrila da krenem samostalno da kreiram. Bilo je u startu sve dosta skromno i nisam bila toliko prisutna u javnosti, ali bila sam uporna. Zato sam, istrajnošću, evo od 2013. godine, otkad kad sam zvanično počela, pa do današnjih dana, uspela da postanem prepoznata i ja i moj modni atelje „BB Rose Fashion”- navodi Biljana, ujedno objašnjavajući i zašto je famozno „rose” sadržano ne samo u nazivu firme, nego dominira i enterijerom njene radnje, ali i na njenim kreacijama.

UNIKATI I MALE SERIJE

– Jako volim roze boju. Ona je nesvesno dominantna kod mene i ne umem da objasnim zašto baš ta boja, ali je istina da je kod mene dosta zastupljena. Inače, osim ove priče o boji važno mi da dodam da ja radim isključivo manju proizvodnju. U ovoj manufakturnoj radnji na kikindskom Trgu  nam je i kreiranje i šivenje i prodaja. I to uglavnom unikatnih modela ili malih serija, po porudžbini. Nisam nikad ni želela da imam veliku proizvodnju, jer bi u tom slučaju prestalo uživanje u ovome što radim. Ne kažem da ni ovako ponekad nema nerviranja, ali ipak je mnogo više trenutaka koji su uživanje- naglašava naša sagovornica.

Interesantno je da, iako radnji sličnih Biljaninoj ima dosta po belom svetu, naručioci modela ove lepe Nakovčanke su sa raznih strana.

– Kupci mojih kreacija su pretežno naši ljudi koji dolaze iz inostranstva, ali i Beograđani. Odeća koju kreiram je specifična. Ovakve modele vole da nose određene kategorije žena, dakle nije to toliko komercijalno, a Kikinda je mala da bi imala toliko konzumenata za tu vrstu mog stvaralaštva, tako da su mi, kao što rekoh, klijenti uglavnom sa strane. Ljudi na Zapadu ne vole serijsku proizvodnju modnih lanaca, nego su individualne kreacije kod njih na ceni. Moji modeli su sa ručno oslikanim motivima i detaljima. Tu opet imam dosta zastupljenu roze boju. Koristim izuzetno kvalitetne materijale i o tome jako vodim računa. Pre nego što pustim u promet neki odevni predmet, još jednom se uveravam da li je s materijalom sve u redu, jer poverenje klijenata mi je jako važno- priča ova Kikinđanka dodajući da bi se njene kreacije mogle ukratko opisati kao kežual sa dozom avangardnosti.

VESELI DEZENI

– Mislim da sam postigla optimalnu meru u spajanju osobenih materijala i ručnog oslikavanja i zbog neobičnih detalja koje dodajem, ali je odeća koju kreiram moderna i elegantna za sve dnevne prilike, ali i za svečane. Kolekcije mi se baziraju na veselim dezenima i modeli su jednostavni, samo što su izazovnih boja, ali forme su jednostavne. Trudim se da oni detalji koje našivam ne budu previše šareni.

Više od decenije opstajanja modnog ateljea „BB Rose fashion”, i Biljanin potpis kao garancija kvaliteta, doveli su je u poziciju da svoje stvaralaštvo predstavi i široj javnosti. Prvu autorsku samostalnu reviju pod nazivom „Vez je u modi” 2011. imala je u kikindskom Narodnom muzeju. Zatim 2013. u Narodnom muzeju u Zrenjaninu. Ta zrenjaninska izložba je, kao i kikindska, bila praćena i modnom revijom Biljaninih modela. Potom je usledilo predstavljanje u Novom, Sadu u Kulturnom centru, pa ponovo još jednom u Zrenjaninu, i prošle godine i revijom „La mia storia” u kikindskoj „Teri”. Uz sve to dodajmo i da su nedavno u našem gradu na polufinalnom izboru za mis Srbije kandidatkinje u jednom defileu nosile Biljanine modele.

ZADOVOLjNI KUPCI

– Kao što sam napomenula, najviše kupaca mojih kreacija, osim iz inostranstva, su iz Beograda. Mislim da sam ih osvojila kvalitetom, ali nemam beogradske cene, nego malo primerenije džepovima građana u unutrašnjosti naše zemlje – dodaje uz osmeh ova kreatorka. – Za moj posao, ispostavilo se da su veoma značajne društvene mreže, jer tamo redovno objavljujem svoje kreacije i ljudi mi naruče nešto od onoga što vide. Ali dolaze mi ponekad i naši Kikinđanke i kupuju u mojoj radnji nešto od onog što sam osmislila i sašila. Taj detalj je možda i najbolja potvrda mog rada, jer kad vidim neku našu sugrađanku na ulici da nosi neki od odevnih predmeta koji sam kreirala, još jednom se uverim da sve ovo što radim ima smisla.

 

N. Savić

 

 

dani-ludaje-subotica-(14)

Promocija 40. „Dana ludaje“ počela je juče (četvrtak) u Subotici, a nastavlja se danas (petak) u Novom Sadu. Najmlađi i najslađi promoteri bili su mališani iz vrtića „Poletarac“ koji su pesmom i igrom pozvali sve Subotičane da nam budu dragi gosti. Sa njima su bili i Dijana jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika i Željko Radu, član Gradskog veća.

-Gradski trg od 18. do 21. septembra biće ispunjen brojnim tezgama sa domaćim proizvodima, rukotvorinama i gastronomskim poslasticama. Jubilarnu manifestaciju otvoriće „Igre sa ludajom”, a neće izostati ni karneval predškolaca „Kinderbal”, kao ni „Banatski fruštuk”, „Evropski kutak”, „Seoski rogalj”, „Gostinska soba” i mnoštvo sportskih programa koji su nezaobilazni deo naše gastronomsko-turističke manifestacije – istakla je ovom prilikom Dijana Jakšić Kiurski, koja je napomenila da ne treba propusti ni centralni i najzanimljiviji deo manifestacije merenje najtežih i najdužih ludaja, a titulu neprkosnovenog šampiona i ovoga puta braniće Tibor Kokai iz Mađarske, koji je 2023. godine postavio apsolutni rekord sa bundevom od 865,5 kilograma.

-Svako ko dođe može da pronađe sadržaj koji će ga privući, a niko ne ostaje ravnodušan na duge i teške ludaje koji se mogu videti na centralnoj bini. Takmičenje je međunarodnog karaktera, a naša manifestacija deo je Svetske  asocijacije proizvođača bundeva što nam je otvorilo prozor u svet – precizirala je pomoćnica gradonačelnika.

Najdužu ludaju je 2019. godine uzgajio je Milan Vučen.

A.Đ.

 

 

ludaje-krnic-2025-(1)

Nikola Krnić iz Kikinde, proizvodi banatsku kraljicu i uzgojem ludaja bavi se već 15 godina. Ova jednogodišnja biljka nije zahtevna za uzgoj i julska kiša doprinela je da stanje pred berbu bude solidno.

-Tokom juna sam navodnjavao parcelu od pola jutra na kojoj su ludaje. To je bio i prvi toplotni talas ove godine, a zasad je bio u razvoju. Na njivi imamo sistem kap po kap koji je pomogao da se loza razvije, a kiša je bila presudna kod oprašivanja – kaže Nikola Krnić.

Ludaja je zasnovana početkom maja i setva je obavljena u pravom trenutku. Krnić je proizvodnju nasledio od oca koji je tikvu počeo da uzgaja na manjoj parceli da bi je sa godinama povećavao i ulagao u nju.

-Ove godine imam tamburice i ukrasne ludaje i zadovoljan sam rodom. Loza je još uvek zelena, u dobroj je kondiciji i ukoliko bude kiše može da nastavi da cveta i da u septembru i oktobru izbaci još neki plod. Berba će početi uskoro, krajem avgusta, tada će biti i najlepša za jelo – pojašnjava naš sagovornik.

Osim za kolače, poslednjih godina bundeva se traži i za proizvodnju kraft piva.

-Na mojoj parceli prvenstveno je pesak i to tikvi savršeno odgovara, naravno kada su temperature prosečne, a njih dugo godina unazad nismo imali – kaže Nikola Krnić.

Ove godine su 40. jubilarni „Dani ludaje“, a naš sagovornik predsednik je predsednik udruženja „Kikindska ludaja“ koje okuplja proizvođače takmičarskih bundeva.

-Prvog dana manifestacije planiramo predavanje na kom će učestvovati eminentni stručnjaci sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo. Tema će biti savremeni način uzgoja ludaje. Treći put biraće se najslađa kikindska ludaja. Takmičiće se muskatne tikve i tamburice, a uz pomoć automatskog  reflektometra odredićemo slast.  Naši članovi učestvovaće i kao sudije na merenju najtežeg i najdužeg ploda ludaje – istakao je Krnić.

A.Đ.

osmeh-vojvodine-

Vlada Srbije na poslednjoj održanoj sednici donela je odluku o obrazovanju radne grupe za praćenje i ugovaranje realizacije projekta izgradnje brze saobraćajnice granični prelaz Bački Breg – Sombor – Kula – Vrbas – Srbobran – Bečej – Kikinda – granični prelaz Srpska Crnja Ovaj projekat poznat je i kao „Osmeh Vojvodine“.

– Zadaci radne grupe su analiza i sagledavanje preduzetih aktivnosti tokom dosadašnje realizacije projekta izgradnje brze saobraćajnice granični prelaz Bački Breg – Sombor – Kula – Vrbas – Srbobran – Bečej – Kikinda – granični prelaz Srpska Crnja, analiza i procena realizacije postojećih ugovora zaključenih na projektu, predlaganje mera radi dalje realizacije projekta, predlaganje daljih koraka radi efikasne i uspešne realizacije projekta, vođenje pregovora sa potencijalnim izvođačem radova, tokom kojih će se definisati vrednost usluga i radova na izgradnji brze saobraćajnice, kao i osnovni elementi u cilju zaključenja komercijalnog ugovora o realizaciji projekta – navodi se u odluci.

Podsetimo, izgradnja brze saobraćajnice „Osmeh Vojvodine“”, u dužini od 185 kilometara počela je u decembru 2023. u Bačkom Bregu.  U avgustu prošle godine iz Sombora su saopštili  da su u prvim mesecima u okviru izgradnje saobraćajnice obavljani su pripremni radovi.

Početkom ove godine,  Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine doneo rešenja o saglasnosti na studije o proceni uticaja na životnu sredinu za još dve deonice brze saobraćajnice Osmeh Vojvodine. Reč je o deonicama od raskrsnice sa priključkom na industrijsku zonu Kula do administrativne granice sa opštinom Srbobran, i od administrativne granice sa opštinom Vrbas do administrativne granice sa opštinom Bečej.

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine ovog maja dao je saglasnost i na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za deonicu od Srbobrana do Novog Bečeja. Reč je o šestoj deonici, od ukupno osam, dužine od 18,8 km, koja počinje na granici opština Srbobran-Bečej i završava se na granici opština Bečej-Novi Bečej.

Ova brza saobraćajnica je projektovana za brzinu od 100 km na sat i obuhvataće 46 mostova, 34 nadvožnjaka, 5 podvožnjaka i 35 propusta. Pored toga, projektom je planirana i izgradnja 12 petlji, te 13 površinskih kružnih raskrsnica. Prva deonica, od Bačkog Brega do Kljajićeva, trebalo bi, kako je u proleće 2024. najavio bivši resorni ministar Goran Vesić, da bude završena do kraja 2026. godine.

Izvor: eKapija.com

ugovor-min-zivotne-sredine-(1)

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov i gradonačelnik Mladen Bogdan potpisali su ugovor sa o sufinansiranju projekta podizanja vetrozaštitnog pojasa uz delove opštinskih puteva drugog reda u Iđošu.

Za ovu namenu našem gradu je odobreno oko 7,2 miliona dinara državne podrške, što će omogućiti značajan korak ka očuvanju prirode i unapređenju kvaliteta života.

-Teritorija grada Kikinde je jedna od najslabije pošumljenih oblasti u Srbiji. Upravo zato svaki novi pojas zelenila za nas ima ogroman značaj. Ovim projektom ne samo da štitimo zemljište i našu životnu sredinu, već ostavljamo budućim generacijama zeleniji, čistiji i zdraviji svet. To je naša obaveza i odgovornost – istakao je Bogdan.

Sredstva su dodeljena za projekat pošumljavanja u cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta u 2025. godini na teritoriji našeg grada. Podrazumeva nabavku sadnica i za pošumljavanje zemljišta autohtonim vrstama drveća i žbunja, na javnom zemljištu koje je na teritoriji jedinice lokalne samouprave.

Na Javni konkurs pristigle su ukupno 54 prijave, a 28 lokalnih samouprava dobilo je sredstva. Za ovu namenu ukupno je obezbeđeno 150 miliona dinara.

A.Đ.

vodovod-baranda-1

Zbog radova na vodovodnoj mreži, danas, 2. septembra, povremeno će bez vode biti stanovnici Bašaida u vremenskom periodu od 9 do 13 časova.

Radovi će se odvijati na sledećim lokacijama Vojvođanska broj 85, Raše Lazarevića broj 6, Nikole Tesle broj 95.

Iz Javnog preduzeća „Kikinda“ zahvaljuju na strpljenju i razumevanju.

krave

Javni poziv za subvencije za krave za uzgoj teladi za tov je raspisan 1. septembra i trajaće do 30. septembra, saopštila je Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede.

Pravo na podsticaje ostvaruje pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koje ispunjava uslove propisane zakonom kojim se uređuju podsticaji u poljoprivredi i ruralnom razvoju i koje je u Registru poljoprivrednih gazdinstava obnovilo registracije za tekuću godinu, pre podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje, i to za kravu oteljenu u periodu od 1. aprila prethodne kalendarske godine do 31. marta tekuće kalendarske godine.

Pravo na podsticaje za isto grlo ostvaruje se jednom za jednu kalendarsku godinu, a iznos podsticaja po grlu je 20.000 dinara.

Prijave za subvencije se podnose preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji.

79d07862-9908-4d18-a700-6aa1988afb8a

U toku je i sveobuhvatna rekonstrukcija zgrade Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko -trgovinske škole. Kako radovi napreduju ovog, 1. septembra, uverili su se prvi čovek grada Mladen Bogdan i član Gradskog veća Tihomir Farkaš.

-Gimnazijalci i ekonomci ovu školsku godinu započinju u osnovnim školama „Jovan Popović“ i „Vuk Karadžić“. U njihovoj matičnoj školi ima puno posla i radovi se odvijaju željenom dinamikom. Ukupna vrednost čitave investicije koja podrazumeva dve faze radova je nešto više od šest miliona evra sa PDV-om. Sredstva je obezbedilo Ministarstvo za javna ulaganja i još jednom koristim priliku da im se zahvalim, ali i svim kolegama koji su učestvovali u pripremi projekta i neophodne dokumentacije za ovaj građevinski poduhvat – rekao je Mladen Bogdan.

Rekonstrukcija zgrade stare 125 godina jedna je od najvećih investicija u obrazovanje u našoj  zemlji.

-Značajna investicija doprineće da srednjoškolci, ali i zaposleni u ovim školama imaju puno bolje uslove za rad i sticanje znanja – zaključio je gradonačelnik Bogdan.

 

 

 

1sepetembar-2025-(4)

 

Prvi dan nove školske godine sa nestrpljenjem i iščekivanjem čekali su đaci prvaci. Na teritoriji grada ove godine ih je 450, a među njima je i Miloš Baukov koji je u novu etapu života zakoračio i Osnovnoj školi „Vasa Stajić“ u Mokrinu.

-Jedva sam čekao da krenem u školu. Kupio sam sveske i birao sam školsku torbu, koju danas nisam poneo, ali sutra ću je sigurno poneti– otkrio nam je Miloš.

U istu školu krenula i je i Miroslava Zavišić.

-Prvog dana škole ponela sam najlepšu svesku i pernicu. Sve to spakovala sam u novu školsku torbu. U školi ću naučiti da pišem, čitam i sabiram – rekla je Kalina.

Sunčica Pilipović, krenula je u prvi razred u školu „Đura Jakšić“.

-Zajedno sa svojim drugarima naučiću puno toga. Prvog dana škole upoznali smo učiteljicu, crtali smo i družili se – kazala nam je Sunčica.

Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Tihomir Farkaš posetili su pomenute škole i učenicima uručili poklone.

-Ovo je poseban dan, kako za đake prvake, tako i za njihove roditelje i učitelje, te smo im poželeli srećan početak školovanja. Za sve prvačiće obezbeđeni su besplatni udžbenici, a podeljeni su im i školski pribor i oprema za fizičko vaspitanje. Za ovu namenu iz gradskog budžeta izdvojeno je sedam miliona dinara. Ujedno smo posetili i pripremno predškolske grupe koje su oformljene u ove dve i u školi „Žarko Zrenjanin“. Uverili smo se da su uslovi za rad odlični i da će predškolci uživati u novom prostoru. Predan rad tokom leta se isplatio jer ulažući u obrazovanje ulažemo u našu decu – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Tihomir Farkaš podsetio je da se svake godine znatna sredstva izdvajaju za obrazovanje i obrazovne ustanove.

-Lokalna samouprava potrudila se da unapredi uslove za rad i ne postoji škola na teritoriji grada u kojoj nisu uložena sredstva za uređenje i opremanje. Zahvaljujući dobroj saradnji sa Republikom i Pokrajinom u fasadu Osnovne škole „Vuk Karadžić“ uložiće se 18 miliona dinara, u zamenu dela krova Srednje stručne škole „Miloš Crnjanski“ sedam, a radovi na zvučnoj izolaciji očekuju Osnovnu muzičku školu „Slobodan Malbaški“ kao i nabavka novih učila za rad za šta je namenjeno šest miliona dinara – napomenuo je Farkaš.

Najveća seoska škola u Mokrinu ove godine ima dva odeljenja prvaka sa 47 učenika, saznali smo od direktorice Mariane Rakin.

-Škola je vaša druga kuća, a učiteljice su vaše druge majke – navela je Mariana Rakin. – Sigurna sam da ćete biti dobri đaci, a prvenstveno da ćete postati dobri ljudi. Zahvaljujući poklonima lokane samouprave umnogome je olakšan polazak u školu.

Škola „Đura Jakšić“, takođe ima dva odeljenja u kojima je 35 đaka, napomenula je direktorica Biljana Šimon.

 

-Potrudili smo se, kao i svake godine, da naše prvake dočekamo u sređenom prostoru. Učionice u kojima su adaptirane i obezbeđeni su ormarići za udžbenike, tako da ih sada imaju sva odeljenja nižih razreda – zaključila je Biljana Šimon.

A.Đ.