јубилеј

biblioteka-jubilej-(9)

Narodna biblioteka „Jovan Popović” u utorak, 18. novembra, nizom događaja obeležila je  180 godina postojanja i rada. Jedna od najstarijih ustanova kulture kao Srpska čitaonica otvorena je 1. maja 1845. godine i od tada do danas nije menjala svoju namenu. Tokom gotovo dva veka postojanja, biblioteka je čuvar pisane reči, centar kulturnih dešavanja i mesto susretanja svih generacija čitalaca.

 

Svečanu akademiju povodom značajnog jubileja upriličenoj u Biblioteci uveličali su gosti i predstavnici kulturnog i društvenog života grada. Sve prisutne pozdravila je Nataša Baštovanović, pomoćnica pokrajinske sekretarke za kulturu, javno informisanje i verske zajednice koja je istakla važnost ove ustanove kulture. I gradonačelnik Mladen Bogdan, obraćajući se prisutnima, rekao je da Narodna biblioteka kao ustanova kulture  duboko utkana u identitet našeg grada.

-Narodna biblioteka „Jovan Popović“ je jedan od najsvetlijih stubova kulture Kikinde. Hvala svima koji su 180 godina čuvali knjigu i duh znanja u našem gradu. U godinama pred nama naš zadatak je da očuvamo i unapredimo rad najstarije ustanove kulture na ovim prostorima. Uz tek 250 knjiga, rukom pisane novine „Kikindsko zvono“ i snažnu želju za prosvećivanjem, položeni su temelji koji su odoleli ratovima, selidbama i vremenu. Iz te čitaonice nastala je javna biblioteka, a od 1952. godine nosi ime Jovana Popovića, pisca i našeg sugrađanina. Od 2.500 knjiga 1945. do više od 195.000 danas, od jedne prostorije do devet ogranaka i statusa matične biblioteke Severnobanatskog okruga , ovo je priča trajanja, rasta i predanosti – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Osim negovanja pisane reči Biblioteka je tu da znanje čini dostupnim, precizirala je v.d. direktorica Dunja Brkin Trifunović.

-Za ovih 180 godina naša ustanova prošla je kroz ratove i razaranja, ali kada postoji plemenit cilj kojem težite, ništa nije teško. Sigurna sam da je to bio motiv i naših osnivača koji su se odrekli svoje imovine u korist drugih ljudi. Trudimo se da čuvamo plamen znanja, da ga učinimo dostupnim svima i da negujemo svest o celoživotnom učenju. Svi mi koji radimo u ovoj ustanovi posvećeni smo svom poslu. Naša zgrada je predivna, ali ona zahteva konstantna ulaganja u čemu imamo pomoć grada, pokrajine i republike – precizirala je Dunja Brkin Trifunović.

Akademiji je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Od osnivanja do danas Narodna biblioteka menjala je svoj naziv i prostor, ali od prvih dana do danas ostala je misija da se neguje kultura čitanja i obrazovanja. Ovo je jubilej svih Kikinđana jer je ova ustanova hram znanja podjednako važan za najmlađe i najstarije sugrađane. Hvala svima  koji su decenijama čuvali i sačuvali naše blago – dodala je Marijana Mirkov.

Prvi put uručene su zahvalnice bibliotekarima bez kojih nijedna Biblioteka ne bi postojala, tako da su nagrađene Marica Miljanović, Ljiljana Markovljev i Marija Tanackov. Nisu zaboravljeni ni najverniji čitaoci, kao ni prijatelji ustanove.

Na sajtu Narodne biblioteke objavljena je digitalna zbirka Jovana Popovića, a u narednom periodu ona će biti obogaćena novim sadržajima. U planu je i razdvajanje dečijeg i omladinskog odeljenja jer je tinejdžerima potreban sopstveni kutak.

A.Đ.

nagrade-biblioteka-7

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ danas obeležava veliki jubilej – 180 godina postojanja, a tim povodom danas su dodeljene i nagrade najuspešnijim učesnicima literarnog i likovnog konkursa „Moja biblioteka“. Na konkurs je stiglo oko 200 radova iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke, na srpskom i mađarskom jeziku. Žiri je dodelio više od 30 nagrada i pohvala, a nagrađeno je i osam likovnih radova najmlađih.

-Ove godine smo želeli da deca pišu baš o biblioteci, kao prostoru mašte i znanja. Nijanse su odlučivale, a dobili smo čak i jedan „mali roman“ – rekla je v.d. direktorka Dunja Brkin Trifunović, ističući da je cilj da se deca podstaknu da pišu, crtaju i razvijaju kreativnost.

Među nagrađenima je i Lara Petkov, učenica 5. razreda OŠ „Jovan Popović“, jedna od dobitnika prve nagrade u literarnoj kategoriji.

-Volim da pišem i veoma sam srećna što je baš moj rad dobio prvu nagradu. Drugarima bih poručila da se ne plaše da probaju, osećaj je predivan – poručila je Lara.

Pavle Đurin, mališan iz vrtića „Plavi Čuperak“, jedan je od dobitnika nagrade za crtež na kom je prikazana upravo biblioteka „Jovan Popović“.

-Ja sam pun mašte i znam lepo da crtam. Biblioteka je najlepša na svetu, jer uvek ima novih i zanimljivih knjiga. Za konkurs sam saznao od vaspitačica Dijane i Renate, koje su najbolje vaspitačice na svetu – objasnio je Pavle.

Nagrade su uručile bibliotekarke koje godinama rade sa decom, Darinka Maljugić i Olivera Šušnica. Konkurs je još jednom pokazao da kikindska biblioteka ne samo da čuva knjige, već stvara i nove generacije čitalaca, negujući ljubav prema knjizi od vrtićkog uzrasta.

T. D.

biblioteka-kikinda
Narodna biblioteka „Jovan Popović“ ove godine obeležava 180 godina postojanja i rada. Tim povodom, u utorak, 18. novembra biće organizovan bogat svečani program.
Tokom gotovo dva veka postojanja, biblioteka je bila čuvar pisane reči, centar kulturnih dešavanja i mesto susretanja svih generacija čitalaca.
Jubilej će biti obeležen nizom događaja tako da je u 14 sati promocija slikovnice o biblioteci, autora Roberta Takariča, sat vremena kasnije je dodela nagrada autorima najboljih literarnih i likovnih radova, a za 18 časova Svečana akademija povodom 180 godina Biblioteke
Program će biti upriličen u holu Narodne biblioteke „Jovan Popović“ , uz prisustvo uvaženih gostiju i predstavnika kulturnog života grada.
Dunja-Brkin

Prva srpska čitaonica u Kikindi osnovana je 1845. zaslugom tadašnjih uglednih Kikinđana sa simboličnim brojem knjiga, da bi vremenom fond rastao i uvećavao se do više od 160 hiljada naslova koliko danas ima Narodna biblioteka, jedna od tri najstarije u Republici Srbiji.

Narodna biblioteka je povodom značajne 180. godišnjice ovenčana Sretenjskim ordenom, najvišim državnim priznanjem koje svedoči o njenom značaju za nacionalnu kulturu i misiji u afirmaciji sveta knjige.
Gost podkasta Kikindskog portala je Dunja Brkin Trifunović, direktorica Narodne biblioteke “Jovan Popović”.

 

Vuk-Karadzic

Osnovna škola „Vuk Karadžić“ danas je obeležila veliki jubilej – 75 godina postojanja. Povodom ovog značajnog datuma, sala škole bila je ispunjena učenicima, nastavnicima, roditeljima i brojnim gostima koji su zajedno slavili dugu tradiciju, uspehe i duh zajedništva ove ustanove.

-Meni je izuzetna čast što danas mogu da prisustvujem jednom velikom događaju, a to je 75 godina postojanja jedne od najstarijih škola našeg grada. Ovo nije samo proslava jedne godišnjice, već i trenutak da se setimo svih generacija učenika i nastavnika koji su ostavili svoj trag. Škola je postala poznata po svojim đacima, među kojima ima dosta sportista, kulturnih poslenika i značajnih ljudi iz različitih oblasti. Nastavnicima želim snagu da nastave da prenose znanje, a đacima da ne odustaju od svojih snova, jer je obrazovanje most koji ih vodi ka njima – poručila je Marijana Mirkov, članica gradskog veća zadužena za kulturu i turizam.

Direktor škole, Ivan Pantelić, podsetio je da je proslava ove godine obeležena posebnim sadržajima i humanitarnim aktivnostima.

-Našim kolegama, zaposlenima i učenicima nikad ne manjka ideja i energije. Ove godine smo, u saradnji sa Đačkim parlamentom i administracijom Ekonomsko-trgovinske škole, organizovali humanitarni dan i prikupljali novac devojčici oboleloj od leukemije iz škole „Jovan Popović“. Profesori likovnog su oslikali i mural na temu tolerancije i empatije, čime smo dodatno ulepšali naše dvorište. Trenutno školu pohađa 375 učenika raspoređenih u 17 odeljenja, i ponosan sam na svakog od njih i na sve svoje kolege – istakao je Pantelić.

Posebno mesto u programu zauzelo je uručenje tradicionalnih priznanja najuspešnijim učenicima. Nagradu iz Fonda „Velinka Tešin“ za izuzetne rezultate iz srpskog jezika i književnosti dobili su Marija Cicović, sada učenica Karlovačke gimnazije i Aleksandar Popov, sada đak Gimnazije „Dušan Vasiljev“.

Zbog velikog sportskog uspeha, nastavničko veće je prošle godine za „đaka generacije“ simbolično proglasilo celu mušku košarkašku ekipu koja je osvojila peto mesto na republičkom takmičenju. Među njima su: Miroslav Batančev, Siniša Radak, Miloš Stanić, David Varga, Sergej Karanović, Luka Mandžuković i Nebojša Marjanović. Zvanje đaka generacije poneo je Mateja Kosić, sada učenik Gimnazije „Dušan Vasiljev“, koji je osvojio prvo mesto na republičkom takmičenju iz fizike i treće iz matematike.

-Zahvaljujem se mojoj školi na ovom priznanju. Ona je jedan od razloga mog uspeha. Budite još bolji i sanjajte velike snove – poručio je Mateja mlađim đacima.

Jubilarna proslava protekla je u svečanoj i veseloj atmosferi. Uz muziku, ples, recitacije i scenske prikaze, učenici su podsetili prisutne na bogatu istoriju škole, njene generacije i vrednosti koje neguje već sedam i po decenija.

edjseg-mlade-zvezde-(3)

U organizaciji udruženja građana „Kekend“ u prostorijama KUD-a „Eđšeg“ organizovano je takmičenje mladih talenata „Tini Csillag“ odnosno „Mlade zvezde“.  Manifestacija je održana jubilarni, 10. put, a Vivijen Fazekaš iz „Kekenda“ ističe da su okupili decu i mlade iz Vojvodine.

-Imali smo 25 učesnika iz Kikinde, Sajana, Nove Crnje, Torde, Sente, Čoke i drugih mesta. Mlade zvezde od predškolskog uzrasta do osmog razreda osnovne škole priredile su nam odlično veče. Učesnici su recitovali pesme, govorili odlomke iz proznih dela, glumili, plesali, pevali, svirali. Naš osnovni cilj je da se družimo, ali i da se deca i mladi međusobno upoznaju i povežu – napomenula je Vivijen Fazekaš.

Melita Gombar, članica Gradskog veća prisustvovala je takmičenju.

-Manifestacija je prilika da deca pokažu svoj talenat i kreativnost, ali i svoju ljubav prema umetnosti. Značaj ovog takmičenja je i negovanje jezika, običaja i kulture Mađara.  Ujedno ovo je prilika da pokažu sve svoje talente, da steknu nove prijatelje i iskustvo – istakla je Melita Gombar.

Povodom „Halloweena“ svi učesnici imali su maske koje žiri ocenjivao. Novina je da je nastupio bend iz Subotice „Alompolgarok“ koji su uveličali ovo veče.

Pomoć u organizaciji takmičenja pružio je i Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine.

A.Đ.

 

 

 

crkva-fasada-(1)

Pravoslavni hram Svetog oca Nikole u centru grada u proteklom periodu  delom je rekonstruisan. Skela koja je bila postavljena oko jedne od najstarijih zgrada u Kikindi razmontirana je, čime je i okončan posao planiran u ovoj godini.  Protojerej Miroslav Bubalo podseća da je ove godine značajan jubilej, dva i po veka od završetka izgradnje zdanja.

-Stekli su se uslovi da se uradi najozbiljnija rekonstrukcija hrama u proteklih 50 godina. Najpre smo zamenili postojeći crep, i rekonstruisali dotrajale delove na krovu i na kraju smo sanirali postojeću fasada – kaže naš sagovornik.

Kako na crkvi nije bilo odgovarajućeg crepa on je pucao na krovu što je uzrokovalo prokišnjavanja. Stoga je je podaščan krov i stavljena nepropusna folija kako bi se došlo do trajnog rešenja. Fasada je sanirana i okrečena sa materijalima koje je odobrio nadležni Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Subotice.

-Osposobljen je i sat u zvoniku koji nije radio pet, šest godina. Sada smo u eksperimentalnoj fazi, proveravamo razliku u tačnosti, kao i da li na rad sata imaju uticaja vremenske prilike. Mehanizam je stariji i ima oscilacija u odnosu na visoke i niske temperature. Rešili smo pogon sata i sada ga pratimo. Želja nam je da sat ponovo ima mehanizam za izbijanje, da se ponovo čuje na svakih 15 minuta, kako je to bilo nekada – otkrio je protojerej Bubalo.

Finansijer radova je kikindska Pravoslavna crkvena opština.

-Neophodni su i manji radovi u unutrašnjosti crkve. Na pojedinim mestima izbila je vlaga i šalitra i to bi trebalo sanirati. U planu je i da postavimo toplotnu pumpu koja bi zagrevala deo hrama koji ima podno grejanje, kao i da se zameni deo oštećenih pločica – pojasnio je protojerej Miroslav Bubalo.

U okviru proslave jubileja, 250 godina, krajem ovog meseca iz štampe će izaći i knjiga o crkvi Svetog Nikole koju je napisao Tihomir Gajski. Pošto knjiga ugleda svetlost dana biće organizovana i promocija. Do kraja godine u planu je i izložba arhivalija, starih predmeta, ikona i jevanđelja koje hram poseduje.

JUBILEJ ČITAVOG GRADA

-Ovo nije samo jubilej crkve, nego čitavog grada – navodi protojerej Bubalo. – Kikinđani su najpre izgradili crkvu od cigle pa su tek nakon toga pravili svoje kuće od čvrstog materijala.

A.Đ.

basaid-dan-skole-2025-(1)

Osnovna škola „1. oktobar“ u Bašaidu proslavila je značajan jubilej 80 godina postojanja. U obeležavanje su se uključili svi učenici i zaposleni, tako da su tokom čitavog dana u školi organizovane radionice i drugi sadržaji.

-U školu je u prethodnom periodu dosta ulagano, tako da su učionice, kabineti i prostor za rad u veoma dobrom stanju – kazao je Mirko Vlajkov, direktor OŠ „1. oktobar“. – Ono što je u ovom momentu najneophodnije je sanacija platoa u dvorištu. On je u lošem stanju i neophodno je betoniranje i popunjavanje rupa.

Dan škole čestitao je i Tihomir Farkaš, član Gradskog veća koji je posetu iskoristio da razgovara sa zaposlenima.

-Bašaidska škola primer je dobre prakse. Ustanova je dobro opremljena svim neophodnim učilima, prostor je uređen i prilagođen savremenoj nastavi. Učenicima pruža mogućnost da stiču znanja i dodatno se usavršavaju, a na lokalnoj samoupravi je da pomogne da se rad još više unapredi – istakao je Tihomir Farkaš.

U školi ima 250 učenika i ove godine upisana su dva odeljenja prvaka sa ukupno 42 đaka.

deca-dl-(1)

Danas (četvrtak) „Igrama sa ludajom“ u kojima će spretnost pokazati osnovci, počinju 40. „Dani ludaje“. Jubilarna manifestacija trajaće do nedelje, a za sugrađane i sve goste priređen je bogat program sa mnoštvom kulturnih, sportskih, gastronomskih i zabavnih sadržaja. I ovi „Dani ludaje“ biće prilika da se ugoste prijatelji, saradnici i predstavnici bratskih gradova, da se dogovore nove saradnje i razmene.

U četvrtak od brojnih sadržaja izdvajamo i monodramu Jovana Čudanova „Joca Dobošar“ koja će biti izvedena na prostoru Suvače, kao i promociju knjige Jelke Knežević u Kulturnom centru.

Već od petka ujutro u ulici starih zanata i suvenira biće postavljeni štandovi, kao i majstori karvinga koji će promovisati umetničko rezbarenje ludaje. Tačno u podne dodeliće se nagrade za najslađu ludaju. Od 16 sati predškolci obučeni u plodove jeseni ponosno će prošetati Gradskim trgom i pozvati sve na „Dane ludaje“. Maskirani mališani najbolji  su promoteri manifestacije i najlepša su slika koju ćemo poslati iz Kikinde. U Kulturnom centru biće otvorena i izložba „Slikari padine“, slikara naivaca.

Centralni dan u subotu počeće kako dolikuje – fruštukom i to ne bilo kakvim nego banatskim. Gradski trg biće ispunjen brojnim udruženjima koja će pripremiti specijalitete od ludaje. Čitavog dana zabavni program odvijaće se u „Gostinskoj sobi“, dok će se u „Evropskom kutku“ predstaviti dragi prijatelji i gosti. I preduzetnici će izložiti proizvode na mini sajmu. Ovog dana biće organizovano mnoštvo sportskih događaja i susreta u čitavom gradu.

Od 17 sati uz muzičko-scenski program na centralnoj bini biće dodeljene i nagrade za najteže i najduže ludaje, a da li će biti oboreni rekordi, ostaje da vidimo.

U nedelju će, između ostalog, na Starom jezeru, biti organizovana 14. Međunarodni zlatni kotlić „Kikindska zlatna jesen“, kao i „Zlatni kotlić Vojvodine“, takmičenje u kuvanju riblje čorbe. Od 19 časova u Hramu Svetih Kozme i Damjana biće održan Gospojinski humanitarni koncert.

KONCERTI

Koncerti počinju u četvrtak i prva će na centralnoj bini u 20 sati nastupiti mecosopran Ljubica Vraneš. Narednog dana u isto vreme Kikinđane će zabavljati di džej Luka Momčilov, dok će se od 21 sata predstaviti Saša Kovačević. U subotu u 20 časova najpre nastupa Sloba Radanović, dok je od 22 sata koncert Ace Pejovića. U nedelju u 20 sati za dobro raspoloženje biće zadužen Đorđe David i Death SAW.

 

 

Edjseg-(3)

Godina u Kulturno-umetničkom društvu „Eđšeg“ protiče u znaku jubileja i obnove. Obeležava se osam decenija postojanja i rada ovog društva i 120 godina od rođenja velikog mađarskog pesnika Jožefa Atile. Istovremeno, članovi Udruženja rade na uređenju novog prostora koji će biti centar mađarske zajednice u gradu.

U okviru obeležavanja 80 godina rada, „Eđšeg“ priprema izdavanje nove monografije, koja će biti značajno inovirana u odnosu na prethodne.

– Ova monografija će biti drukčija – neće sadržati samo podatke, već i reportaže, kao i QR kodove koji će čitaoce voditi ka digitalnim platformama gde će moći da vide više slika i informacija – istakla je Ramona Tot, predsednica „Eđšega“ i članica Saveta mađarske nacionalne manjine.

Povodom izlaska monografije raspisan je konkurs za ilustraciju naslovne strane. Radovi se mogu slati do 15. jula na imejl adresu: motthonki@gmail.com. Najbolji rad biće i nagrađen, a iz Društva pozivaju sve koji žele da ostave trag u kulturnoj istoriji mađarske zajednice da se odazovu konkursu.

„Eđšeg“ ove godine obeležava i 120 godina od rođenja Jožefa Atile, jednog od najznačajnijih mađarskih pesnika 20. veka. U čast ovog jubileja, glumačka sekcija društva, koja nosi njegovo ime, priprema predstavu senki pod nazivom „Atila Jožef – čovek iza linija“, koja će osvetliti pesnikov životni put, unutrašnje borbe i dubinu njegovog stvaralaštva. Režiju potpisuje Šandor Kiralj.

– Zahvaljujući sredstvima koje je Udruženje građana „Kekend” dobilo po konkursu Ministarstva kulture, već smo održali nekoliko programa pesniku u čast: radionice, recitovanja i nastup muzičkog sastava „Mečvirag“ iz Sente koji je izveo kompozicije na osnovu njegovih tekstova. Poslednji u nizu je pozorišna predstava, čija se premijera očekuje do kraja jula – dodala je Ramona Tot.

Pored kulturnih aktivnosti, u toku je i adaptacija novog objekta namenjenog radu Društva. Zgrada, koja se nalazi preko puta „Eđšega“ nedavno je kupljena uz podršku Saveza vojvođanskih Mađara, Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine i Vlade Mađarske.

– Naši članovi, amateri, uređuju novi prostor. Tokom leta planiramo da završimo letnju scenu u dvorištu, dok su prostorije unutar zgrade namenjene radu sekcija. Tamo već radi sekcija veza, a u zgradu su unesene i nošnje folklornog ansambla.

U „Eđšegu“ se nadaju da će, već tokom leta, imati mogućnost da predstave svoje programe i na novoj letnjoj sceni, te da će i ovaj prostor postati živo središte kulture i zajedništva.

S. V. O.