ипа пројекат

kalin

Ljubitelje biciklizma iz Srbije i Rumunije, njih četrdesetak, okupila je protekle subote, u okviru projekta Cycling ROSE, biciklistička tura od Malog Komluša do našeg grada, u cilju promocije turizma i jačanja saradnje pograničnih područja.

Tokom puta biciklisti su imali priliku da upoznaju istoriju i kulturu banatskog područja, kroz priče o mestima kroz koja prolaze.

– Do sada je sve bilo interesantno. Čuli smo zanimljive priče. Volim da vozim bicikl i nije mi bilo teško, iako je vruće. U Kikindu sam ranije dolazio automobilom, ali mi je ovo prvi put da stižem biciklom. Lep je grad i drago mi je što sam upoznao i njegovu turističku stranu – ispričao je za Kikindski portal Kalin Malinin, jedan od učesnika biciklističke ture.

Kada smo ga upitali odakle tako dobro govori srpski, usledio je nesvakidašnji odgovor.

– Najviše sam ga naučio uz muziku. Tako sam naučio i engleski. Slušao sam novi talas, a najviše „Azru“ – uz osmeh nam je ispričao ovaj Temišvarac.

Biciklistička tura vodila je od Malog Komluša, potom Velikog Komluša i Lunge u Rumuniji, preko graničnog prelaza kod Nakova do Kikinde, duž rute EuroVelo 13. Po dolasku u Kikindu, učesnici su obišli Narodni muzej, videli ostatke mamutice Kike, provozali se Ulicom generala Drapšina i posetili muzej „Tera“.

Da komšije iz susedne Rumunije rado dolaze u naš kraj, potvrdio nam je i Mirče Sturzan.

 

– Iz Žombolja sam. Idemo u Kikindu gde ćemo videti mamuta, muzej i skulpture – rekao nam je Sturzan, nakon prelaska graničnog prelaza.

Projekat Cycling ROSE realizuje se u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Rumunija–Srbija, sa ciljem razvoja cikloturizma i jačanja saradnje dve države.

gerontoloski-ipa-projekat-(1)

Projekat pod nazivom „Povezane zdravstvene i socijalne usluge u pograničnom regionu“ odobren je Gerontološkom centru u okviru programa Intereg IPA Rumunija–Srbija. Ugovor o realizaciji projekta potpisan je u februaru ove godine i biće realizovan u roku od 18 meseci.

Cilj  je unapređenje prekogranične saradnje između Rumunije i Srbije, sa fokusom na razvoj i povezivanje zdravstvenih i socijalnih usluga u regionu Banata. Time se doprinosi održivom razvoju zajednice i poboljšanju kvaliteta života starijih, istaknuto je na prezentaciji projekta organizovanom kako bi se direktnim korisnicima predočio program buduće saradnje. Razgovoru su prisustvovali gradonačelnik Mladen Bogdan i Dragan Stjepanović, v.d. direktor Gerontološkog centra.

-Partneri na projektu su Asociația Caritas Banat Sanctus Gerhardus i grad Deta iz Rumunije, a kikindski Gerontološki centar je nosilac – naveo je Stjepanović. – Biće realizovan do kraja avgusta 2026. godine i osnovna ideja je da razmenimo iskustva i primere dobre prakse, tako da mi usvojimo ono što je pozitivno od naših gostiju iz susedne zemlje, kao i da oni preuzmu dobre stvari od nas. Projekat je vredan 820.000 evra.

U toku njegove realizacije korisnici će dobiti priliku da učestvuju u organizovanim seminarima i kulturnim događajima u Srbiji i Rumuniji, što doprinosi aktivnom starenju i socijalnoj integraciji.

-Uvek mi je drago kada se ulaže u unapređenje socijalne zaštite, posebno što ja dolazim iz ove sfere. Projekat će dodatno ojačati  poziciju Gerontološkog centra Kikinda kao važnog aktera u regionalnoj saradnji i razmeni dobrih praksi u oblasti socijalne zaštite – istakao je gradonačelnik Bogdan. – Najvažnija nam je dobrobit korisnika Gerontološkog centra, a ovaj projekat će doprineti da se u aktivnosti uključi što veći broj njih.  Osim toga zgrada nekadašnjeg Doma učenika „Nikola Vojvodić“ koja, godinama unazad nema  namensku funkciju, biće renovirana i prilagođena potrebama korisnika. Na taj način stvoriće se potpuno novi prostor za sprovođenje zdravstveno-socijalnih programa i aktivnosti.

Deo zgrade u kojoj je nekada bio internat u ulici Đure Jakšić rekonstruisan je i namenjen za Prihvatilište za nezbrinute osobe. Zahvaljujući pomenutim sredstvima, sada će se urediti i drugi deo zgrade, u kom se trenutno nalazi Narodna kuhinja, tako da će u njoj moći da se smesti tridesetak korisnika. To će doprineti da se poveća kapacitet Gerontološkog centra.

A.Đ.

382698271_845490980630757_2958144127635935533_n

U okviru IPA projekta prekogranične saradnje Srbija –  Rumunija u Kikindi je realizovan projekat „Rehabilitacija ekosistema i očuvanje prirodnih dobara u Žombolju i Kikindi” – Ekolejks. Cilj projekta dodatno uređenje Starog jezera, kao najveće urbane, zelene oaze u gradu, je postignut, istakao je povodom njegovog završetka Saša Tanackov, član Gradskog veća.

-Vrednost projekta je više od 780.000 evra, a Gradu Kikindi pripalo je 413.000 evra. Trstik, neuređen i zakorovljen prostor pretvoren je u park. Sada imamo više od 700 metara pešačkih staza, postavljeno je pedesetak stubova javne rasvete, tridesetak klupa, a pored stabala koja su postojala zasađena su nove mladice, ali i drugo zelenilo. U samom jezeru, ali i u obodnom kanalu postavljeno je pet aeratora što je podiglo  kvaliteta vode. Oni nisu fontane i njihova svrha je ubacivanje kiseonika u vodu čime će se poboljšati njen kvalitet – rekao je Tanackov.

Dva aeratora su u obodnom kanalu, a tri veća su u samom jezeru. U okviru projekta urađena je i studija o kvalitetu vode u jezeru čime su dobijena saznanja kakva je voda, kog je hemijskog sastava i šta treba uraditi da kvalitet bude bolji.

-Konkurisali smo sa dva dodatna projekta u okviru novog poziva saradnje prekograničnih projekata. Jedan projekat je, u neku ruku nastavak Ekoljeksa, i tiče se trajnog i potpunog rešenja za Staro jezero. U prvoj fazi predviđeno je čišćenje korita jezera i priprema tehničke dokumentacije, dok se druga faza odnosi na povezivanje Velikog kikindskog kanala, preko obodnih kanala, sa kanalom koji ide oko Starog jezera čime bismo omogućili da postane tekuća voda, umesto stajaća kakva je sada.  Drugi projekat se odnosi na uređenje parka „Blandaš“ odnosno njegovu kompletnu rekonstrukciju u skladu sa uslovima Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode – pojasnio je Tanackov.

Potencijalni problem koji se javio tokom postavljanja aeratora vrlo brzo je rešen, dodao je član Gradskog veća Nebojša Jovanov.

– Bilo je neophodno što pre sanirati obodni deo kanala koji je bio pun rastinja, trske i ostale vegetacije. Bilo je upitno kako će aeratori funkcionisati. Javno preduzeće „Vode Vojvodine“  finansiralo je sa milion dinara čišćenje koje su obavili zaposleni u Vodoprivrednom društvu „Severni Banat“. Posao je obavljen brzo i efkasno  i u tom momentu bili smo im prioritet – pojasnio je Jovanov.

Osim konkretnih radova, projekat je imao i edukativni karakter. Organizovano je nekoliko manifestacija i kampova u kojima su deca školskog i predškolskog uzrasta iz Žombolja i Kikinde  više naučila o nužnosti očuvanja životne sredine.

 

Izgradnja smeštajnih kapaciteta

Staro jezero je najveće ekološko blago Kikinde. Iz tog razloga lokalna samouprava pokušava da zainteresuje potencijalne investitore da ulože u izgradnju hotela ili velnes i spa centra.

– Smatramo da ovaj prostor ima ogroman potencijal, naročito ukoliko se uzme u obzir da je u neposerdnoj blizini SC „Jezero“, ali  je i jedina zelena oaza u užem centru grada – precizirao je Tanackov.

 

 

 

.JPG

U Kikindi je danas svečano obeleženo 40 godina od bratimljenja sa rumunskim Žomboljem i osam godina od trajnog otvaranja prelaza Nakovo-Lunga. U svečanoj sali Gradske kuće, gradonačelnik Nikola Lukač, i predsednik Opštine Žombolj Darius Postelniku, potpisali su novi protokol o saradnji, kao potvrdu i najavu nastavka partnerstva i prijateljstva žitelja dva grada.

-Prisni odnosi postoje više od sto godina, ali je saradnja intenzivirana u poslednjoj deceniji, učešćem u IPA projektima prekogranične saradnje čija realizacija je doprinela da uslovi za život i u Kikindi i Žombolju budu podignuti na viši nivo. Zeleni Banat, Eko-jezera, Banat 112, biciklističke staze, samo su neki od zajedničkih projekata – izjavio je Lukač.

Saradnja je, u prethodnom periodu, obuhvatila i oblasti kulture, sporta, vanrednih situacija i saradnju mladih.

– Mi smo bratski narodi i ova granica ne predstavlja nikakvu prepreku između nas – rekao je predsednik Opštine Žombolj, Darius Postelniku – Imamo u planu projekte za uređenje parkova u Kikindi i u Žombolju, ali i druge, nove projekte kojima želimo da podignemo životni standard stanovnika.

Svečanosti su prisustvovali članovi Gradskog veća i predstavnici Opštine Žombolj, kao i šefica Misije Ambasade Rumunije u Beogradu, Anka Popa. U programu su učestvovali hor „Floris“ iz Žombolja i hor kikindskog Kulturnog centra, „Atendite“.

Po završetku zvaničnog dela programa, gosti i domaćini posetili su Staro jezero i Veliki park. Sa skupa je poslata poruka da, iako ne govorimo istim jezikom, dobro se razumemo i spremni smo da pomognemo jedni drugima u duhu dobre komšijske i prijateljske saradnje.

 

error: Content is protected !!