иђош

preobrazenje

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Preobraženje Gospodnje, jedan od najvećih praznika u godini. Ovaj dan je i slava sela u Iđošu.

Praznik je posvećen sećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada on najavljuje svoje potonje stradanje i slavu. To je nepokretni praznik i svake godine se obeležava 19. avgusta.

U narodu se kaže da od tog dana priroda počinje da se menja vrućine polako popuštaju, noći postaju hladnije, reka je sve hladnija, a lišće počinje da žuti i opada.

Prema rasprostranjenom verovanju, na Preobraženje ne valja preko dana spavati, jer ko tog dana odspava, preobraziće se, pa će cele godine biti pospan, a smatra se i da na ovaj praznik nije dobro plakati jer će taj plač preći u naviku. Veruje se da se, uoči praznika, na nebu otvaraju “Božja vrata” na kojima se pojavljuje sam Gospod i ispunjava želje.

Prema narodnom predanju, počinju da se preobražavaju i gora i voda, najavljujući skoru jesen.

U crkvama, na kraju svetih liturgija, osveštava se grožđe i deli narodu, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, a u krajevima gde nema grožđa, drugo voće.

Ako je na Preobraženje lepo vreme, naredne godine neće biti dobra letina, ako je dan oblačan ili kišovit očekuje se plodna godina.

idjos-centar-1

U ponedeljak, 18. i utorak 19. avgusta u Iđošu se obeležava slava Preobraženja.

Prvog dana u crkvi je u 18 sati Bdenije, a na sam dan slave u 9 sati i 30 minuta biće održana Sveta Liturgija. Ranije je postojao običaj da se u crkvi prenoći noć uoči Preobraženja. Bolesni iz svakog sela i okoline ranije su dolazili pešice noseći krst, a tokom večeri se čita molitva. U ponoć se služi Sveta Liturgija, sveti se voda i uz vodu grančice bosiljka. Svi koji prenoće u crkvi ostaju i na jutarnjoj liturgiji.

U 21 čas počeće i finale turnira u malom fudbalu.

krofnijada-2025-(1)

Manifestacijom Krofnijada, u organizaciji udruženja žena „Iđoš“, počelo je obeležavanje Dana sela. Okupilo se pet takmičarskih ekipa iz okolnih mesta, a ove godine napravljeno je i podeljeno je hiljadu krofni.

-Ni visoke temperature nisu nas sprečile da umesimo i pečemo krofne. Sa pravljenjem krofni počeli smo pre 25 godina, a samu manifestaciju započeli smo pre sedam godina. Za lepe i ukusne krofne potrebna je laka ruka i puno ljubavi – istakla je Biljana Đurđulov predsednica udruženja žena „Iđoš“.

Uz Iđoš se vezuju krofne i važno je održati tradiciju, rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je posetio manifestaciju.

-Okupljanje i druženje na ovakvim događajima značajno je za svako mesto. Ovo je prilika da se razmene iskustva, da se kvalitetno provede vreme, a najvažnije je što se pravljenje tradicionalne poslastice prenosi na mlađe generacije. Svaka ekipa, kako sam čuo, ima svoj recept i način kako pravi krofne, te je zato i svaka od njih specifična – rekao je Bogdan.

Prvi čovek grada pohvalio je agilnost Iđošanki.

-Udruženje žena trudi se da neguje i čuva običaje koje su naučile od svojih baka i prabaka. Gde god da odu predstavljaju svoje mesto i svoj grad i mi se trudimo da ih podržimo i pomognemo im. U ovim teškim vremenima neophodno nam je jedinstvo oko važnih i ključnih pitanja našeg naroda i želim da pozovem sve da budemo jedinstveni i da se okrenemo onome što nas spaja, a to je interes našeg grada i naših sela – naveo je Mladen Bogdan.

Krofnijadu su ulepšali najmlađi članovi KPD „Milivoj Omorac“ koji su odigrali splet narodnih igara.

U manifestaciji su učestvovale ekipe iz Sanada, Novih Kozaraca, Banatskog Velikog Sela, Lazareva, Novog Miloševa.

Programi obeležavanja će trajati do 19. avgusta kada je i crkvena slava ovog mesta Preobraženje, koje je poznato i kao letnje Bogojavljenje. Ranije je postojao običaj da se u crkvi prenoći noć uoči Preobraženja. Bolesni iz svakog sela i okoline ranije su dolazili pešice noseći krst, a tokom večeri se čita molitva. U ponoć se služi Sveta Liturgija, sveti se voda i uz vodu grančice bosiljka. Svi koji prenoće u crkvi ostaju i na jutarnjoj liturgiji.

A.Đ.

krofnijada-(6)

Mesna zajednica Iđoš od sutra, 15. do 19. avgusta obeležava „Dane sela“. Prvog dana manifestacije biće organizovana „Krofnijada“ u 16 sati u dvorištu parka, tokom dana ispred crkve će biti postavljene tezge sa mešovitom robom, u 20 časova zakazana je promocija iđoškog vina ispred prostorija „Šasle“, u isto vreme u Domu kulture biće otvorena izložba slika i predstavljanje monografije „Iz sna i sećanja“ Brace Azarića, dok će ispred prostorija biti etno bazar rukotvorina.

 

Narednog dana već u 9 sati, takođe ispred Doma kulture, održaće se Festival čikova i gomboca, a u 20 časova je manifestacija „Hajdemo na bubalice“ u Partizanskoj ulici. Nedelja u 12 sati rezervisana je za Fijakerijadu, a u 21 čas je polufinale turnira u malom fudbalu.

Ponedeljak, 18. i utorak 19. avgust biće posvećeni obeležavanju slave Preobraženja. Prvog dana u crkvi je u 18 sati Bdenije, a na sam dan slave u 9 sati i 30 minuta biće održana Sveta Liturgija. U 21 čas počeće i finale turnira u malom fudbalu.

A.Đ.

struja-1

Zbog radova na električnoj mreži, u sredu, 13. avgusta od 8 do 12 sati bez struje će biti većina domaćinstava u Iđošu.

Kako obaveštavaju iz „Elektrodistribucije“ struje će imati samo ulice Nikole Francuskog od Svetosavske do Milivoja Omorca, Svetosavska od Jovana Đurđulova do Đure Jakšića, Žarka Zrenjanina, Svetozara Miletića Laze Kostića i Jovana Đurđulova.

 

pcelarski-dani-suncokreta-(3)

Savez pčelarskih organizacija Vojvodine i udruženje pčelara Kikinde, uz podršku lokalne samouprave, organizovali su treće „Pčelarske dani suncokreta 2025.“ Manifestacija je organizovana na pčelinjaku Roberta Gorča iz Kikinde koji se pčelarstvom bavi 13 godina i ima 110 košnica.

-Suncokret cveta jula i za nas, pčelare u Banatu, to je najveća paša, posle uljane repice. U zavisnosti od vremenskih prilika suncokretov med vrcamo krajem jula, početkom avgusta. Od nas je potekla i inicijativa da se brendira suncokretov med  s obzirom na to da je specifičan. Ima žutu boju, jak miris i jak, karamelast ukus. Spada u med koji se brzo kristališe, što je znak da je med pravi. Cena suncokretovog meda je pristupačnija od bagremovog, te ga mnogi kupuju jer znaju njegova blagotvorna svojstva. Savetujem sve da med kupuju direktno od pčelara, jer samo tako će biti sigurni da su kupili pravi med – istakao je Gorča.

Saša Čolak, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine naveo je da su manifestaciju posetili pčelari iz svih delova Vojvodine.

-Svake godine „Pčelarski dani suncokreta“ organizuju se u drugom delu Banata, a podsetiću i da su prvi organizovani u našem gradu. Cilj je da se razmene iskustva između pčelara i stručnjaka, da zajednički dođemo do najboljih rešenja, kao i da

Ovom događaju prisustvovali su Mladen Bogdan, gradonačelnik i Đorđe Tešin, član Gradskog veća.

-Pčelari iz Kikinde i do sada su pokazali da su agilni kada je potrebno da se bori za poboljšanje pčelarstva u našoj zemlji. Ovo je značajna grana poljoprivrede i u našem gradu je razvijena. Pčele su važne za opstanak prirode i čovečanstva, a grad je tu da podrži pčelare u njihovim nastojanjima da unaprede proizvodnju, kao i da dođu do nadležnih na višim instancama. Krajem prošle i početkom ove godine ponovo su se suočili sa pomorom pčela, a mi se potrudili da im pomognemo da probleme iznesu nadležnima u Pokrajini, a uskoro će se sastati i sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Lokalna samouprava ove godine izdvojila je više sredstava za mere podrške pčelarima na teritoriji grada. Ideja je da se podstaknu mladi da se bave pčelarstvom, ali i da se lakše prebrode nevolje koje su ih snašle.

A.Đ.

jelka-knezevic-(1)

Nakon svojevremenog uspeha književnog prvenca „Sovembarska bajka”, čiji je bila koautor, a potom i samostalne knjige poezije „Kad ljubav zamiriše”, Jelka Knežević, pesnikinja iz Iđoša, objavila je i svoju treću knjigu „Neko je noćas hteo da bude srećan”. Izdavač ove, kao i prethodne njene knjige, je Banatski kulturi centar a knjigu je grafički opremila Senka Vlahović.

Objavljivanje ove knjige pesama Jelke Knežević ne znači samo podršku njenom delu i podršku još jednom zavičajnom autoru, već i afirmaciju ženskog stvaralaštva ove vrste u malim i seoskim sredinama, čime se daje specifičan doprinos decentralizaciji kulture, navodi ispred izdavača Senka Vlahović, dodajući:

-Objavljivanjem zbirki autora koji stvaraju u malim mestima, kao što je Iđoš, u kojem Jelka živi i stvara, iznova se potvrđuje da poezija nije privilegija samo velikih centara. Za atraktivan izgled korica zaslužna je likovna umetnica Marijana Mirkov, ujedno članica Gradskog veća zadužena za kulturu, koja je uz izlazak Jelkine knjige najavila i skorašnju svečanu kikindsku promociju ove publikacije, čije je izdavanje podržao i sam Grad Kikinda.

 

U ovoj knjizi, u odnosu na prethodnu, Jelka Knežević se još izrazitije opredelila za ljubavnu tematiku. Pišući u slobodnom stihu, komunikativno i prepoznatljivo, autorka je uverena da će ovih pedesetak pesama i ovog puta naći put do čitalaca.

-Jelka piše autentično, iskusno i precizno, uvek dovoljno komunikativno ali nikad estradno ni banalno – kaže recenzent ove knjige Nemanja Savić.  – Ljubav dominira u ovoj knjizi, a ima tu i čežnje i svih drugih stanja koja prate svaku osetljivu osobu, naročito pesnika.

To su večite teme i uvek su inspirativne i ljudima koji pišu, a i čitaocima, nadovezuje se autorka, dodajući:

-Želela bih da se zahvalim saradnicima koji su mi bili veliko ohrabrenje da istrajem u svojoj pesničkoj nameri – najpre mom recenzentu Nemanji Saviću, koji je uredio i dao naslov ovoj mojoj zbirci, potom Senki i Radovanu Vlahoviću kao izdavačima, Marijani Mirkov čiji je rad na korici ove knjige doprineo jakom umetničkom utisku, kao i nastavnici Jeleni Tolicki, iz škole „Žarko Zrenjanin“ u kojoj sam i sama zaposlena kao poslužiteljka. Naravno, velika zahvalnost ide i Tanji Nožici, koja je na izvestan način prva prepoznala moj spisateljski dar, a i danas mi je ogromna podrška u stvaralaštvu – kaže ova pesnikinja.

Napominje kako je tragala (i još uvek traga) za svojim osobenim pesničkim izrazom, jer pisanje je i večita potraga i lutanje, zato Jelka i simbolično citira svoju pesmu iz nove knjige :„Nisu to bila obična lutanja, To su se koraci predali daljinama”.

R.K.

 

 

borac-idjos

Nije se pozlatilo ove sezone međuopštinskom ligašu Borcu iz Iđoša pa je izostao priželjkivani plasman u Područnu ligu. Iđošani su pružali dobre partije jesenas, a proleće su odigrali u stilu toplo-hladno. Iako su ključ višeg ranga dugo držali u ruci, bio je dovoljan jedan kiks kod kuće i prvo mesto počelo je izmicati. Na kraju je imenjak iz Aleksandrova prvi prošao kroz cilj, a Borcu je preostalo da se kroz doigravanje dokopa petog ranga, međutim Lehel iz Mužlje bio je u dvomeču uspešniji. Nije ni to pokolebalo Iđošane pa u skladu s imenom kluba poručuju da im dogodine plasman neće izmaći.

– Druga je sezona kako smo se takmičili nakon obnove prvog tima, a pre godinu dana nova uprava formirana je od petorice aktivnih igrača. U saradnji s Mesnom zajednicom i gradom Kikindom, uprava je igračima omogućila da imaju dobar teren, a ove godine plan je bio da uđemo u plejof. Imali smo velike pehove i mnogo odsutnih igrača i na kraju plan je ostvaren, a velika želja, da budemo u višem rangu, nije. Igrali su nam Iđošani koji su bili u Mokrinu, Padeju, Ruskom i Velikom Selu i trenutno nema fudbalera seniora iz našeg sela a da igra u nekom drugom klubu, svi su u Borcu – kaže predsednik uprave Borca Marko Čeleketić – U sledećoj sezoni plan će biti da pređemo u viši stepen, a naš najveći uspeh je što imamo 40 dečaka, 35 iz Iđoša i pet iz Sajana i planiramo da od jeseni u zvanično takmičenje uključimo dve mlađe kategorije, da i oni osete draž borbi za bodove. Nadamo se da će grad pomoći da stvorimo uslove i pokažemo da malo mesto može da ima ljubavi prema sportu i druženju
Predsednica MZ Iđoš Ivanka Grujić nadovezuje se:
– Momci su su borili, bili jedinstveni i bez obzira što ove sezone nisu uspeli da se plasiraju u viši rang, selu su dali radost i oživeli ga. I staro i mlado čekalo je nedelju kad je klub domaćin da ode na utakmicu i videlo se veliko uzajamno poštovanje. Borac je dao nadu da mladi mogu da se pokrenu i drago nam je da opet klub živi i da će živeti.
A da ih sreća prati u narednoj sezoni, upriličili su Iđošani, u stilu dobrih domaćina, zajedničku večeru za članove i prijatelje kluba i proveselili se kao da su već ovoga proleća uspeli u svojoj nameri.

D. P.

jaja-zene-idjos-2

Udruženje žena „Iđoš“ juče (utorak) organizovalo je radionice sa učenicima trećeg i četvrtog razreda osnovne škole, a danas (sreda) radiće sa đacima prvog i drugog razreda. Već četvrtu godinu pred Uskrs okupljaju decu kako bi zajedno sa njima farbali jaja na starinski način, kaže predsednica udruženja Biljana Đurđulov.

-Naš cilj je da sačuvamo tradiciju tako što ćemo je preneti na decu. Jaja smo farbali u lukovini šarali ih sa travkama, kako se to radilo kada smo mi bile deca. Pomagali smo im da ih vežu u čarape i tako ih kuvali. Za naše goste pripremili smo i ono što najviše vole, slatke i slane đakonije, kao i poklone koje su sa ljubavlju pripremile sve članice udruženja. Ove godine to su privesci u obliku pilića, kao bi se uvek sećali ovih radionica – pojasnila je Biljana Đurđulov.

 

U dva dana, 75 dece iz Osnovne škole „Milivoje Omorac“ družiće se sa desetak članica udruženja žena i naučiti nešto novo. Usput će od meštanki čuli kako se nekada proslavljao Uskrs u Iđošu. U duhu najradosnijeg hrišćanskog praznika radionice su inspirativne kako za učenike, tako i za same članice iđoškog udruženja žena.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!