библиотека

maskenbal-biblioteka-(11)

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ organizuje maskenbal za decu, a najmlađi sugrađani imaće priliku da na jedno veče postanu junaci svojih omiljenih knjiga.

Manifestacija pod nazivom „Maske među knjigama“ biće održana 26. juna od 18.30 do 20 časova u biblioteci. Organizatori pozivaju decu da obuku kostime svojih omiljenih književnih likova i pridruže se druženju ispunjenom maštom, knjigama i zabavom. Cilj maskenbala je da kod najmlađih podstakne ljubav prema čitanju i približi im svet književnosti na kreativan i zanimljiv način.

Prijave za učešće otvorene su do 23. juna, a zainteresovani se mogu prijaviti putem imejl adrese kultura@kibiblioteka.org.rs.

Iz biblioteke poručuju da sve učesnike očekuje nezaboravno druženje u društvu omiljenih književnih junaka.

vlasta-cenic-biblioteka

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ danas nije bilo tišine – bar ne one uobičajene. Umesto nje, prostorom su odzvanjali smeh, pesma i radoznala pitanja najmlađih, koji su sa oduševljenjem dočekali gosta – dečjeg pisca Vlastu Cenića.

Cenić nije od onih autora koji stoje iza knjige – on je ulazi u nju zajedno sa decom. Tokom radionice, mališani su postali deo „carevine stilskih figura“, sveta u kojem reči nisu samo sredstvo, već igra, osećaj i lepota. Pisac im je pričao, recitovao, postavljao pitanja, ali i pažljivo slušao njihove odgovore, pamtio imena i svakom detetu prilazio sa iskrenom pažnjom.

Kako kaže, upravo je to suština njegovog rada.

-Ovaj svet je pun surovih reči, a gladan je lepih. Moja knjiga o carevini stilskih figura uči decu da misle pozitivno, lepo govore i pronađu te lepe reči – poručio je Cenić.

Iako je iza njega već bio bogat dan – radionice u Banatskoj Topoli i Mokrinu – umor se nije mogao ni naslutiti. Naprotiv, energija, vedrina i toplina kojom je zračio jasno su pokazivali koliko voli ono što radi.

-Pišem za decu jer želim da ne ostarim, da večno budem dete. Sećanje na detinjstvo je moja najveća inspiracija – otkrio je pisac, koji iza sebe ima čak 42 godine rada u prosveti.

Mališani su na ovu energiju odgovorili onako kako samo deca umeju – iskreno i bez zadrške. Sa pažnjom su slušali, smejali se, pevali i rado učestvovali u razgovoru. Za neke je ovo bio i prvi korak ka otkrivanju sveta knjiga.

-Volim pomalo da čitam, ali još nemam omiljenu knjigu. Nadam se da ću je posle ove radionice pronaći – rekla je učenica trećeg razreda OŠ „Đura Jakšić“, Jana Čolić, ne krijući uzbuđenje.

Cenić ističe da se deca danas jesu promenila u nekim aspektima, ali ne u i svojoj suštini.

-Deca su uvek ista u svojoj radoznalosti, ali su danas nestrpljivija. Navikla su na brzinu, na sadržaje „na klik“. Zato je na nama da se prilagodimo i da im književnost učinimo zanimljivijom i bližom – objasnio je on.

Ključ za razvijanje ljubavi prema čitanju, dodaje, leži u sredini u kojoj dete odrasta.

-Porodica, škola i biblioteka – to je sveto trojstvo. Ako dete ne vidi knjigu kod kuće, ako ga škola ne podstakne i ako ga biblioteka ne usmeri, ostaje uskraćeno za nešto veoma važno.

Da su ovakvi susreti dragoceni, potvrđuju i u biblioteci. Vršilac dužnosti direktora, Dunja Brkin Trifunović, istakla je da je ovo prvo gostovanje Cenića u kikindskoj biblioteci i da je izbor bio više nego opravdan.

-Pozvali smo ga jer odlično radi sa decom i veoma je inspirativan. Deca vole direktan kontakt sa piscima i trudimo se da im to omogućimo – navela je ona, najavljujući i nove aktivnosti u narednom periodu, počevši od Svetskog dana knjige u četvrtak.

T. D.

narodna-biblioteka-jovan-popovic

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ najavljuje zanimljivo i inspirativno druženje za najmlađe – gostovanje poznatog dečjeg pisca Vlaste Cenića, koje će biti održano sutra u 13 časova.

Ovaj susret biće prava prilika da deca upoznaju autora čije knjige već godinama podstiču ljubav prema čitanju, razvijaju maštu i ohrabruju kreativno izražavanje. Kroz razgovor, druženje i interpretaciju svojih dela, Cenić će mališanima na blizak i zanimljiv način približiti svet književnosti.

Pored programa u Kikindi, pisac će istog dana posetiti i decu u Banatskoj Topoli i Mokrinu, čime se još jednom ističe značaj dostupnosti kulturnih sadržaja i van gradskih središta.

T. D.

IMG-20260323-150811

U vremenu kada su privatni časovi za mnoge porodice veliki trošak, Narodna biblioteka „Jovan Popović“ pokazuje da podrška deci ne mora da ima cenu. Besplatne pripreme za završni ispit iz srpskog jezika, koje ova ustanova organizuje već 11 godina, postale su sigurno mesto za učenike osmog razreda – mesto gde se uči, ali i oslobađa od treme.

Ove godine prijavilo se oko 50 učenika, koji su raspoređeni u manje grupe. Časovi se održavaju jednom nedeljno, a kako se približava prijemni, intenzitet rada se pojačava. Rad sa decom zasniva se na postepenom prolasku kroz zadatke i detaljnom objašnjavanju svake nedoumice.

-Ideja je bila da pomognemo deci tako što ćemo zbirku koju imaju preći od početka do kraja i svaki zadatak pojedinačno objasniti – kaže profesor srpskog jezika i književnosti Slobodan Tomić, koji već četrnaest godina radi u biblioteci, nakon iskustva u školstvu.

-Najvažnije mi je da budu slobodni i da kažu šta im nije jasno. Kada to znamo, onda možemo stvarno da pomognemo.

Da pripreme imaju konkretan efekat, potvrđuju i sami učenici. Balša Ivković, učenik OŠ „Žarko Zrenjanin“, kaže da mu ovi časovi znače upravo ono što je najpotrebnije – sigurnost.

-Mislim da je potrebno da znam kakav će biti prijemni. Ovi časovi mi baš pomažu da se pripremim – kaže Balša. Iako priznaje da mu gramatika zadaje najviše muke, dodaje da je uz podršku lakše.

– Časovi su zaista dobri, posebno sa društvom koje poznajem. Osećam se sigurnije.

Posebnu vrednost, kako ističe, ima i to što su pripreme besplatne.

-Stvarno znači. Svima bih preporučio da dođu – pomoći će im, a i besplatno je.

Pored znanja, podjednako je važna i atmosfera u kojoj se uči. Deca različitih škola se upoznaju, druže i zajedno prolaze kroz isti izazov, što značajno utiče na njihovo samopouzdanje.

-Bitno je to međusobno druženje. Oni su ista generacija, često se i poznaju, a mi se trudimo da ih podstaknemo da komuniciraju, da se opuste i da im učenje ne bude teret – dodaje Tomić.

Ideja o pokretanju ovih priprema potekla je iz želje da se dopuni ono što školski sistem ne stiže da obuhvati u dovoljnoj meri, ali i da se biblioteka približi mladima.

-Želeli smo da deca shvate da je biblioteka njihovo mesto, da je otvorena za sve i da ovde ne stanuje dosada, već znanje – ističe v.d. direktorice Dunja Brkin Trifunović.

-Imamo resurse, imamo stručne ljude i smatrali smo da je važno da to podelimo sa zajednicom.

Ona naglašava da besplatan karakter ovih priprema ima posebnu težinu u današnjim uslovima.

-Život je skup i važno je da koristimo ono što imamo. Niko od nas neće osiromašiti ako se odrekne svog honorara. Ovo radimo jer vidimo da je potrebno – i deci i roditeljima.

T. D.

narodna-biblioteka-jovan-popovic

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ raspisala je konkurs za književnu nagradu „Đura Đukanov“, koja se dodeljuje za najbolju prvu neobjavljenu zbirku kratkih priča.

Na konkurs se mogu prijaviti mladi autori do 35 godina, a pravo učešća imaju rukopisi koji do sada nisu bili objavljeni. Tekst treba da bude pisan fontom Times New Roman, veličine 12, sa proredom 1,5, ćiriličkim ili latiničkim pismom. Rukopis se šalje pod šifrom, a u posebnom dokumentu je potrebno dostaviti podatke o autoru: puno ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja, broj telefona i imejl adresu.

Rok za slanje rukopisa sa naznakom „Za konkurs Đura Đukanov”  je 1. oktobar 2026. godine, a radovi se šalju isključivo elektronskim putem na adresu: konkurs_djukanov@kibiblioteka.org.rs

Cilj konkursa je da podstakne mlade pisce i pruži im priliku da se predstave književnoj javnosti i načine važan korak na svom književnom putu. Nagrada „Đura Đukanov“ nosi ime istaknutog književnog stvaraoca i već godinama predstavlja podršku novim generacijama autora.

T. D.

audio-knjige-(2)

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ uvodi novu uslugu koja čitaocima omogućava da knjige ne samo čitaju, već i – slušaju. Od sada, svi članovi biblioteke mogu besplatno da koriste audio-knjige putem aplikacije „KnjigaPriča“, što predstavlja savremen način pristupa literaturi.

Nova usluga predstavljena je u biblioteci, a kako je objasnio Nenad Iđoški, direktor i suosnivač platforme „KnjigaPriča“, saradnja je počela pre nekoliko meseci.

– Ova usluga omogućava članovima vaše biblioteke da besplatno slušaju audio-knjige. Mi sarađujemo sa devet gradskih biblioteka, a nakon razgovora sa Dunjom Brkin Trifunović uvideli smo da postoji interesovanje da se ova usluga uvede i u Kikindi – rekao je Iđoški.

Korišćenje aplikacije je jednostavno. Članovi biblioteke najpre skeniraju QR kod i popunjavaju zahtev za pozajmicu, nakon čega biraju do tri audio-knjige koje žele da slušaju. Biblioteka zatim proverava da li je članarina aktivna i korisniku šalje uputstvo za pristup aplikaciji.

Audio-knjige se mogu slušati na mobilnim telefonima i tabletima, i na android i na „epl“ uređajima, a korisnici istovremeno mogu da pozajme do tri naslova na period od 21 dan.

Fond trenutno obuhvata oko 245 audio-knjiga, a očekuje se da će se uskoro dodati i novi naslovi.

– Fond se stalno proširuje. Trenutno imamo preko 240 naslova, a nedavno smo dobili veliki broj novih knjiga od jednog izdavača koje su sada u procesu objavljivanja – dodao je Iđoški.

Prema rečima v.d. direktora Narodne biblioteke „Jovan Popović“, Dunje Brkin Trifunović, ova usluga može biti posebno korisna različitim grupama korisnika.

– Svakako mladima i deci, jer su navikli na tehnologiju i često im je zanimljivije da slušaju knjige. Ovo je značajno i za osobe sa oštećenjem vida, ali i za zaposlene ljude koji nemaju vremena da sednu i čitaju. Sada mogu da slušaju knjigu dok obavljaju druge aktivnosti – istakla je ona.

Ona dodaje da bogat izbor omogućava čitaocima da pronađu knjigu po svom ukusu.

– Među 245 naslova verujem da svako može da pronađe nešto za sebe. Potraga za knjigom je na neki način i potraga za sopstvenim čitalačkim putem, a mi smo tu da pomognemo čitaocima da ga pronađu – rekla je Brkin Trifunović.

Iskustva drugih biblioteka koje već koriste ovu platformu pokazuju da su korisnici veoma zadovoljni. Kako je istaknuto, ova usluga omogućava siguran i kompletan pristup audio-knjigama, što je posebno važno kada je reč o školskoj lektiri.

Uvođenjem audio-knjiga Narodna biblioteka „Jovan Popović“ pravi korak ka modernizaciji bibliotečkih usluga, omogućavajući da knjiga bude dostupna čitaocima u svakom trenutku – bilo da su kod kuće, u šetnji ili na putu.

T. D.

sove

„Sovembar“ već godinama okuplja hiljade posetilaca i ljubitelja prirode. Manifestacija ima edukativni, ekološki i turistički značaj, spajajući znanje, prirodu i zajedništvo u duhu ovog jedinstvenog simbola našeg grada. Ove godine, aktivnosti su počele 3. novembra, pod sloganom „Sove Kikindu svetu preporučuju“.

Centralni i najdinamičniji dan manifestacije biće petak, 28. novembar. Posetioci svih uzrasta moći će da uživaju u bogatom programu koji objedinjuje edukaciju, takmičenja, izložbe i zabavne sadržaje posvećene zaštiti i očuvanju naših čuvenih kikindskih sova utina.

Jutro otvara izložba „Moja vizura – sova utina“ u sali „Partizana“ gde će osnovci i srednjoškolci prikazati svoj doživljaj zaštitnog simbola grada. Ovaj izložbeni prostor biće otvoren za posetioce od 10 do 14 časova.

Tokom prepodneva, posetioci će na gradskom trgu moći da uživaju u novembarskom bazaru, a u periodu između 10.30 i 12 časova, održavaće se tradicionalna „Sova patrola – putem staništa sova ušara“. Brojanje sova će predvoditi Milan Ružić u saradnji sa članovima Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Od 12 časova, u sali „Partizana“ biće održano finale popularnog školskog kviza znanja. Ekipe koje su ušle u završnicu nadmetaće se u poznavanju sveta sova, njihove zaštite, načina života i značaja koji imaju za Kikindu.

Novina u ovogodišnjem programu je aktivnost „Sovembal – maskota sove“, u okviru koje su učenici osnovnih i srednjih škola kreirali svoju školsku maskotu sove. U 13 časova u sali „Partizana“ biće organizovan izbor najlepše školske sove.

U 17 časova, biblioteka „Jovan Popović“ prirediće sovembarski čitanjac – interaktivnu radionicu za mališane predškolskog uzrasta. Kao i prethodnih dana, Narodni muzej će održati radionicu „Sovine supermoći“ i aktivnosti „Šta je sova pojela“ i „Sovin pogled“, čime će i zaokružiti ovogodišnju manifestaciju.

dragana-karanovic-luka-2

Kao uvertira pred promociju zbornika nagrađenih radova sa književnog konkursa “Banatsko pero”, Kikinđanka Dragana  Karanović Luka imala je u ponedeljak 24. novembra izložbu svojih slika u Žitištu.

Tradicionalni konkurs literata, koji već 25 godina zaredom organizuje tamošnja biblioteka, bio je prilika da se Žitištani i njihovi gosti iz cele Srbije upoznaju i s Draganinim likovnim stvaralaštvom. Ovdašnjoj javnosti Dragana Karanović Luka poznata je najpre kao vrstan rukometni trener, a kad je u pitanju likovno izražavanje, otkriva da je ovom umetnošću počela da se bavi tek nedavno- pre četiri godine.

-Ovaj događaj u Žitištu ću posebno pamtiti, jer mi je to bila prva samostalna izložba i imam samo reči hvale za domaćine – kaže Dragana Karanović i dodaje: -Slikam akril na platnu, a kad je u pitanju likovni pravac, jedan moj kolega, nastavnik likovnog, kaže da ga podseća na pro-impresionizam. Dakle, impresionizam, ali sa elementima realizma. Od motiva na mojim slikama, prisutni su kako urbani, tako i prirodni motivi, a često slikam i cveće.

Što se tiče kolorita, navodi da uglavnom bira tople, svetle tonove, jer one zrače, šire pozitivnu energiju, predstavljaju svežinu i radost.

-Ljubav prema slikanju postoji još iz detinjstva. Nisam do nedavno imala priliku da se posvetim slikarstvu, jer sam se intenzivno bavila sportom. Iako su te sportske aktivnosti i dalje prisutne u mom životu, nalazim vremena i za ovaj, kod mene relativno novi slikarski hobi. Veoma mi je drago što je publika u Žitištu pozitivno reagovala na moje radove – navodi naša sagovornica.

Možda kao kuriozitet i ujedno najveća pohvala za jednog umetnika jeste da je Dragana pred ovu izložbu morala da potražuje svoje slike iz privatnih zbirki, jer nema “na legeru” svoja platna, s obzirom da joj stalno poručuju, a ona sama ne stiže da naslika onoliko radova koliko bi poštovaoci njenog opusa želeli da imaju u svojoj kolekciji.

N. Savić

 

raznica-bibli-1

U Galeriji Kulturnog centra Kikinde otvorena je izložba „Riznica biblioteke“, koja publici otkriva manje poznato lice Narodne biblioteke „Jovan Popović“ – ne samo kao mesta knjige, već i kao čuvara vredne umetničke zbirke. Izložba je deo obeležavanja velikog jubileja, 180 godina postojanja najstarije kikindske ustanove kulture, i biće otvorena do 30. novembra.

Među posetiocima otvaranja bio je i profesor u penziji Dragoljub Badrljica, dugogodišnji pratilac likovnih dešavanja u okrugu.

-Pratim sve što se dešava vezano za umetnost na teritoriji našeg okruga. Ovo je jedno bogatstvo koje treba staviti javnosti na uvid. Ovakva umetnička dela u našoj sredini zaslužuju poštovanje. Biću subjektivan i reći ću: sve mi se sviđa – rekao je Badrljica.

Stručnjaci za istoriju umetnosti ovu zbirku svrstavaju među najznačajnije u ovom delu Vojvodine – pre svega zahvaljujući motivima i imenima autora koji su zastupljeni. O tim delima biblioteka je pre nekoliko godina objavila monografiju i katalog, čime je po prvi put sistematski obrađena likovna zbirka i zabeleženi podaci o slikama i autorima.

-Fond broji 52 umetničke slike različitih stilova i motiva, od kraja 19. veka do savremenih autora. Zbirka nije sistematski pravljena sa namerom da bude kolekcija, već se skupljala godinama, decenijama – objasnila je Dunja Brkin Trifunović, v. d. direktora Narodne biblioteke.

Za izložbu „Riznica biblioteke“ odabrane su slike koje inače nisu svakodnevno dostupne posetiocima ove ustanove.

-Želeli smo da publici pokažemo najzanimljivija dela, ali i ona koja se inače nalaze po kancelarijama i ne mogu da se vide svakog dana – izjavila je Brkin Trifunović.

Postavka otkriva bogatstvo tema i stilova: od portreta, žanr-scena i pejzaža do mrtve prirode. Zbirka svedoči o multikulturalnom karakteru Kikinde. Mnoge slike stare su više od jednog veka, pa je, kako naglašava Brkin Trifunović, prioritet njihova zaštita.

-Postoji plan da sve slike sredimo. Neke su u odličnom stanju, ali na pojedinima je zub vremena ostavio trag. Najpre želimo da ih restauriramo pa onda da ih učinimo još dostupnijim publici – istakla je v. d. direktorka biblioteke.

V. d. direktora Kulturnog centra Marko Markovljev rekao je da je izložba rezultat dobre saradnje kikindskih ustanova kulture.

-Ustanove kulture u Kikindi imaju lepu saradnju i ovo je samo još jedan vid našeg zajedničkog rada. Mi rado ustupamo prostor i programe kada je to potrebno, kao što i druge ustanove izlaze nama u susret. Važno je da delimo resurse i da smo jedni drugima podrška – podsetio je Markovljev.

Da izložba prevazilazi okvire jedne ustanove smatra i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam.

-Ova izložba je primer kako se u jednoj ustanovi čuva umetnosti, bilo da su u pitanju slike ili knjige. Važno je da negujemo kult čuvanja umetničkog bogatstva. Kultura je nasleđe našeg naroda i nešto što treba da nosimo u sebi i čuvamo – naglasila je Mirkov.

Izložba „Riznica biblioteke“ pokazuje da se u tišini prostorija, među knjigama i policama, kriju i dragocena dela likovne umetnosti. Njihovo iznošenje „na svetlo“ nije samo omaž prošlosti, već i poziv da Kikinda nastavi da gradi svoju kulturnu budućnost na temeljima očuvane baštine.

error: Content is protected !!