6. октобар

dan-autizma-3

Povodom Svetskog dana osoba sa autizmom, u amfiteatru Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača održano je stručno predavanje pod nazivom „Rano prepoznavanje poremećaja iz spektra autizma“, koje je okupilo prosvetne radnike, stručnjake i predstavnike institucija sa ciljem da se jedna od najosetljivijih tema današnjice približi široj javnosti.

Predavanje je održala prof. dr Marija Cvijetić Vukčević sa Pedagoškog fakulteta u Somboru, koja je istakla da je upravo rano prepoznavanje presudno za dalji razvoj deteta.

-Poremećaji iz spektra autizma su složeni neurorazvojni poremećaji, ali imaju neuporedivo bolji ishod ukoliko se na vreme prepoznaju i ako se rano krene sa intervencijama – naglasila je ona.

Poseban akcenat stavljen je na razbijanje predrasuda koje i dalje postoje u društvu.

-Jedna od najčešćih zabluda je da će deca sa autizmom „prerasti“ taj poremećaj. Nauka kaže da to nije tačno – deca sa autizmom postaju odrasli sa autizmom. Uz adekvatnu podršku mogu biti funkcionalnija i uspešnija, ali autizam ostaje njihova trajna karakteristika – objasnila je profesorka.

Ona je dodala da obrazovni sistem u Srbiji kontinuirano radi na unapređenju inkluzije, ali da prostora za napredak uvek ima, posebno u edukaciji vaspitača i učitelja, koji često prvi uočavaju rane znake.

Predavanje je organizovala OŠ „6. oktobar“, u saradnji sa Visokom školom strukovnih studija, a direktor Srđan Stojanović istakao je značaj praktične primene znanja.

-Ovo je prilika da stručnoj javnosti približimo alate koji mogu da pomognu u ranom prepoznavanju. Predstavljena je i baterija jednostavnih testova koji se mogu primeniti i u kućnim i u obrazovnim uslovima, kako bi se na vreme uočila potreba za dodatnim stručnim mišljenjem – rekao je Stojanović.

Događaju je prisustvovala i zamenica gradonačelnika Biljana Kikić, koja je ukazala na društveni značaj teme.

-Ovo je problem koji je prisutan u našem društvu, ali o kojem se nedovoljno govori. To je tiha patnja porodica koje se sa tim suočavaju. Zato je važno da kao zajednica budemo informisaniji i spremniji da pružimo podršku –  poručila je Kikić.

Ona je naglasila da lokalna samouprava ima interes da se ovakve teme otvaraju, kako bi se unapredili mehanizmi podrške porodicama.

Poremećaji iz spektra autizma spadaju u neurorazvojne poremećaje koji se javljaju u ranom detinjstvu. Rani znaci mogu uključivati kašnjenje u govoru, slabiji kontakt očima, izbegavanje socijalne interakcije i ponavljajuća ponašanja. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije ‘Dr Milan Jovanović Batut’, u registru je evidentirano više od 1.600 dece sa dijagnozom autizma, dok se procenjuje da u Srbiji živi nekoliko desetina hiljada osoba iz spektra autizma.

T. D.

Urucene-nagrade-najuspesnijima-u-Programu-?Za-cistije-i-zelenije-skole-u-Vojvodini?-752x440

Sedamdeset tri vaspitno-obrazovne ustanove sa teritorije Vojvodine nagrađene su u okviru programa “Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“. Dodela nagrada održana je u holu Pokrajinske vlade.

Među nagrađenima su i tri osnovne škole sa teritorije grada Kikinde, to su “6. oktobar”, “Mora Karolj” iz Sajana i “Petar Kočić” iz Nakova.

Nagrađene predškolske ustanove i škole sa teritorija 34 jedinice lokalne samouprave dobile su jednodnevni izlet u zaštićenim područjima u Nacionalnom parku „Fruška gora“ i Specijalnom rezervatu prirode Koviljsko- petrovaradinski rit, uz obilazak Stražilova, Sremskih Karlovaca, vožnju Dunavom, jednodnevni izlet u zaštićenim područjima kojima upravlja JP „Vojvodinašume“, seminar za nastavnike, kao i određenu literaturu.

Prisutnima se obratila podsekretarka Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine Brankica Tabak koja je izrazila vaspitačima, nastavnicima i profesorima  koji utiču na to da stasavaju ekološki osvešćene generacije.

„Za 16 godina, koliko dugo ovaj program postoji, nikada se nije desilo da nagradimo 73 vaspitno-obrazovne ustanove“, izjavila je podsekretarka Tabak i dodala da je u planu uvođenje nove prakse na osnovu koje bi sve škole koje dostave izveštaje o realizovanim aktivnostima mogle biti  nagrađene za svoj rad tokom školske godine i tako dale doprinos zaštiti životne sredine i ekološkoj kulturi.

 

386437132_1278618736191357_3738280714879583012_n

Polaganjem venaca na spomenik Žrtvama fašizma u centru grada obeleženo je 79 godina od oslobođenja Kikinde u Drugom svetskom ratu. Počast poginulim borcima odali su predstavnici lokalne samouprave na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, ambasade Ruske Federacije , SUBNOR-a , Vojske Srbije i Ministarstva odbrane, boračkih udruženja, političkih partija. Obraćajući se okupljenima gradonačelnik Lukač istakao je da je te 1944. godine, nakon godina nesreće, tuge i bola konačno došla sloboda.

-Građani Kikinde dali  su svoj doprinos oslobođenju od fašističkog zla, boreći se na različite načine protiv okupatora i njihovih saradnika. Njihove žrtve nikada nećemo zaboravaiti, a njihova hrabrost mora da bude pouka svim naraštajima. Moramo se setiti i velike hrabrosti sovjetske armije koja je učestvovala u oslobođenju našeg grada. Naš odnos prema borcima može se videti i kroz rekonstrukciju i očuvanje spomenika Žrtvama fašizma, ali i drugih spomen obeležja koji je obavljen u prethodnom periodu – naveo je Lukač.

Kikinda je oslobođena 6. oktobra 1944. godine kada su trupe Sovjetske crvene armije zajedno sa Velikokikindskim partizanskim odredom nakon trosatne borbe sa nemačkom artiljerijom na ulazu u grad izvojevale pobedu. Skupu je prisustvovao i Jovo Barošvevčić , predsednik SUBNOR-a Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije.

-Ovo je veliki dan za Kikindu jer je pre 79 godina stigla sloboda. Vaš grad dao je ogroman doprinos u Drugom svetskom ratu jer je od samog početka učestvovao u oslobođenju zemlje protiv okupatora. Danas odajemo počast svim žrtvama rata – naveo je Baroševčić.

Savetnik u Vladi Srbije general Milorad Stupar rekao je da je važno da se kod dece neguje kultura sećanja.

-Važno je da se sećamo onih koji su nam dali slobodu i mi u Kikindi ne zaboravljamo one koji su poginuli braneći je. Srpski narod ceni svoju slobodu i nikada nije niti će ugrožavati slobodu drugih naroda. Oduvek smo nudili ruku suživota i to činimo i danas. Ceneći našu slobodu, cenimo i slobodu drugih naroda – precizirao je Stupar.

Crvena armija je, 6. oktobra 1944. godine, u snažnom udaru razbila ostatke nemačkih jedinica koji su bili prisutni u Kikindi. Sa 35 tenkova ušli su u naš grad, a u oslobođenju su učestvovali  partizani Severnobanatskog odreda. Mladen Bogdan, predsednik Skupštine Grada napomenuo je da je u savremenoj kikindskoj istoriji 6. oktobar je jedan od najznačajnijih datuma i da je predstavljao novo poglavlje u istoriji Grada.

-Velike žrtve podnete su da bi naš grad, ali i čitava zemlja bili slobodni. Svih onih koji su dali najdrogacenije, svoj život, mi ćemo se sećati sa pijetetom. I danas svi zajedno, predstavnici republičke, pokrajinske i lokalne vlasti, šaljemo poruku iz Kikinde da nam je i danas, kao i tada, potrebno zajedništvo i sabornost – dodao je Bogdan.

U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 648 Kikinđana. Povodom ovog datuma u Velikom parku otvorena je i izložba specijalnih jedinica policije.

 

 

 

 

CDA_9511-w1024

Kikinda je svečano i dostojanstveno obeležila Dan oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu. Nakon polaganja venaca na Spomenik žrtvama fašizma od 1941. do 1945. godine i prigodnog programa, u gradskoj kući je upriličen prijem za predstavnike Vojske Srbije, SUBNOR-a i drugih boračkih organizacija.

-Šesti oktobar je izuzetno značajan datum u istoriji Kikinde. Prošlo je 78 godina od kako su se naši preci izborili za slobodu u kojoj mi danas živimo. Mlade naraštaje treba upoznati sa istorijskim činjenicama i zlom koje se tada nadvilo nad svetom. Kikinda je uvek sledila tekovine antifašističke borbe. Novi izazovi siguran sam da nas neće pokolebati u istrajnosti da cenimo antifašizam, naše pretke i da čuvamo slobodu, mir i stabilnost- poručio je gradonačelnik Nikola Lukač.

Leto 1944. godine bilo je presudno za dalji tok istorije, uakzao je predsednik gradskog odbora SUBNOR-a Savo Orelj.

-Tada je dogovorom Tita i Staljina u Moskvi dat signal već ojačanim partizanskim odredima u Banatu da se kreće u akciju konačnog oslobođenja zemlje. Prvo je oslobođeno Rusko Selo, a Crvena armija je snažnim udarom razbila ostatke nemačkih jedinica i ušla u Kikindu- rekao je Orelj.

Značaj istorijskog datuma podvukao je i Jovo Baroševčić, potpredsednik SUBNOR-a Srbije i potpredsednik pokrajinskog odbora SUBNOR-a:

-Šesti oktobar je dan slobode. Nikada nećemo zaboraviti one koji su svoje živote dali za slobodu. Srbija je opredeljena ka antifašizmu i rodoljublju.

Spomenik žrtvama fašizma na Trgu srpskih dobrovoljaca delo je Aleksandra Zarina. Podignut je 1961.godine, a restauriran 2017. godine. Pored gradskih čelnika, pripadnika Vojske i policije, kao i članova boračkih udruženja, vence su položili i predstavnici ambasade Ruske Federacije.

 

 

 

 

error: Content is protected !!