Tog 15. novembra 1857. godine, tačno u 15 časova, u Kikindu je stigao prvi voz. Guverner srpskog vojvodstva Johan Koronini sa svojom svitom, bio je prvi putnik u prvom vozu na trinaestoj pruzi izgrađenoj u carevini, a prvoj u jugoistočnoj Evropi. Pruga Segedin-Velika Kikinda-Temišvar bila je deo 700 km duge trase Beč-Bratislava-Pešta-Segedin-Velika Kikinda-Temišvar- Bazjaš.
Železnička stanica u Kikindi građena je od 1854. do 1857. godine, po projektu Franca Doletska. Prugu su projektovali Matijas Seto i Jozef Koler. Glavni projekat uradilo je francusko preduzeće „Ernest Ganini“. Građena je po standardima za pruge prvog ranga. Njena izgradnja dovodi do naglog razvoja Kikinde- procvata industrije, poljoprivrede, zanatstva.
Prugom će kasnije saobraćati mnogi čuveni vozovi: „Orijent ekspres“, „Ostend ekspres“, „Keleti ekspres“, „Balkan ekspres“…
Tek 27 godina nakon puštanja u saobraćaj železničke trase Segedin- Velika Kikinda- Temišvar, izgrađena je pruga Beograd-Niš.
Kako su nam naši pouzdani izvori javili (imena i adrese poznate redakciji), u kikindskom Pozorištu nešto se sprema. Odnosno, proba. Da ne kažemo – piše. I peva. I mnogo, mnogo se smeje. Jer je došlo do zabune, a u pitanju je ljubavno pismo. Znači, stvar je ozbiljna.
Bili smo na probi, snimali je, pitali prisutne o čemu se radi i – napravili emisiju. Njih smo ostavili da završe predstavu. U našoj emisiji videćete i kakvu. Stvar je ozbiljna koliko i ljubav u pismu.
O „Ljubavnom pismu“ – na Kikindskom portalu! Vrlo uskoro! Već sutra!
Od ovog jutra broj ljudi na planeti premašuje osam milijardi, što znači da nas je dvostruko više nego 1976. Najviše stanovnika ima Kina, ali se očekuje da će je Indija dogodine sustići. Očekuje se da će broj stanovnika nastaviti da raste, ali ne tako velikom stopom. Porast broja stanovnika na planeti prati sajt Worldometer, koji se oslanja na podatke institucija i na projekcije – u devet sati jutros pokazao je da se rodio osmomilijarditi čovek. U isto vreme je i Populacioni fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) na Tviter profilu objavio da nas sada ima osam milijardi.
Na planeti je 1800. godine živelo milijardu ljudi. Dvomilijarditi Zemljanin rodio se 1930. Samo 30 godina kasnije, na Zemlji je bilo tri milijarde ljudi, a 1976. četiri milijarde. Od tada se populacija ljudi udvostručila.
Petomilijardita i šestomilijardita beba rođene su u našem regionu – 11. jula 1987. u Zagrebu je rođen Matej Gašpar, a 12. oktobra 1999. u Sarajevu je rođen Adnan Mević.
Sedmomilijarditi stanovnik Zemlje je devojčica, Nargis Kumar, rođena 31. oktobra 2011. u indijskoj državi Utar Pradeš.
Populacioni fond Ujedinjenih nacija ovakav porast stanovništva vidi kao veliki uspeh, budući da je porastao životni standard, produžen životni vek, kvalitetniji su zdravstvena zaštita i usluge.
Međutim, prema podacima UN, svetska populacija trenutno raste najsporijom stopom od 1950. godine i mogla bi dostići oko 8,5 milijardi 2030. godine, 9,7 milijardi 2050. godine, a vrhunac, od oko 10,4 milijarde ljudi, očekuje se 2080-ih, prenosi RTS.
Osam zemalja biće nosioci rasta svetskog stanovništa: Demokratska Republika Kongo, Egipat, Etiopija, Nigerija, Pakistan, Filipini i Tanzanija.
Trenutno se u našem regionu, u centralnoj i istočnoj Evropi, beleže niske stope fertiliteta, što je, u kombinaciji sa migracijama, uticalo na smanjenje broja stanovnika. Procene su da će Srbija, do 2050, ostati bez čak petine stanovištva, navodi se u današnjem saopštenju Populacionog fonda UN.
Gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, i izvršna direktorica Javnog vodoprivrednog preduzeća “Vode Vojvodine”, Danka Vasiljević, obišli su danas završne radove na uređenju kanalske mreže na Starom jezeru.
– Uređuje se oko 30 kilometara kanala u trima katastarskim opštinama: Kikinda, Bašaid i Banatska Topola. Uklonjeno je više od 260 hiljada kvadratnih metara vegetacije i izmuljeno je preko 40 hiljada kubnih metara iz kanalske mreže. Deo se rasipa u okolini kanala, a tamo gde to nije moguće, transportuje se na pogodne lokacije. Osim toga, očišćeni su i propusti koji su se u prethodnom periodu začepili od mulja – izjavila je Vasiljevićeva.
U pitanju je završna faza uređenja kanalske mreže, koju sprovode Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Grad Kikinda i „Vode Vojvodine“. Ukupna vrednost radova je 40 miliona dinara, a izvođač je Vodoprivredno društvo „Srednji Banat“, koje je teritorijalno nadležno za ovo područje. Gradonačelnik Lukač podsetio je da ova saradnja traje već 15 godina.
– Nastavljamo dobru praksu. Sada se uređuje severni krak kanalske mreže, ali mi kontinuirano radimo na uređenju i održavanju Starog jezera. U narednom periodu biće još projekata za dodatno uređenje, kako bi ova oaza u centru grada dobila nove sadržaje i novu dimenziju. Planiramo da, s rumunskim partnerima, u okviru prekogranične saradnje, apliciramo sa projektima kojima bismo, možda, čak i oživeli reku Galadsku.
U izgradnju parkovskih površina, 700 metara staza, mobilijar, klupe i rasvetu s druge strane kanala, Kikinda je, ove godine, uložila 413 hiljada evra, od kojih je 85 odsto dobijeno na konkursu Intereg IPA programa prekogranične saradnje. Zasađene su 34 vrste zelenila i napravljeno brdo za sankanje.
Jedina prirodna vodena površina u Kikindi, Staro jezero, ukupne površine oko 5,1 hektar, ostatak je nekadašnje rečice Galadske koja je, kao ogranak reke Moriš, proticala kroz grad. Posle velikih poplava u 19. veku, izgradnjom nasipa radi zaštite stanovništva, Galadska je odsečena od Moriša i dotok vode je postepeno prestao.
Šezdesetih godina prošlog veka, Staro jezero ili Štefančeva bara, uređena je kao gradsko kupalište. Problemi s dotokom tekuće vode bili su sve veći i, vremenom, samo jezero je zapušteno, kao i prostor oko njega. Prvo veće uređenje ovog prostora preduzeto je pre petnaestak godina. Mostići su napravljeni 2016. godine, a uređenjem površina preko kanala, proširen i ulepšan prostor postaje ekskluzivno mesto za šetnju i rekreaciju, kako za Kikinđane, tako i za turiste, goste grada.
Sva španska dnevna sportska štampa i njihovi portali, posvetili su veliki publicitet debiju mladog rukometaša Đorđa Cikuše u seniorskom timu Barselone u prvenstvenoj pobedi nad Gvadalaharom (38:26) začinjenog s dva postignuta gola, prenosi danas jedini naš dnevni sportski list beogradski „Sportski žurnal”.
Cikuša ima i kikindskih korena, majka Tanja iz našeg je grada. Tu ju je upozano Cikušin otac Zoran iz Bjelovara (Hrvatska), koji je svojevremeno na prelazu milenijuma igrao u kikindskom muškom rukometnom klubu, a kasnije bio i internacionalac u Portugalu i Španiji.
Đorđe je tako rođen pre 16 godina i 11 meseci u Đironi blizu Barselone, a ima i starijeg brata Petra, takođe člana najtrofejnijeg rukometnog kluba na svetu, ali on još uvek nije debitovao za prvi tim Katalonaca.
U španskim dokumentima Đorđe, u skladu s tamošnjim običajima, uz Cikuša nosi i majčino prezime Jeličić i jedan je od najistaknutijih reperezentativaca u mlađim selekcijama te Kraljevine, a u istoriji Barselone sada je upisan kao drugi najmlađi debitant.
Nakon redovnih izbora za članove saveta nacionalnih manjina održanih u nedelju 13. novembra, Republička izborna komisija utvrdila je preliminarne rezultate. Članica novog sastava Saveta mađarske nacionalne manjine biće Ramona Tot, treća na izbornoj listi „Mađarska sloga“. U Kikindi na posebnom biračkom spisku upisano je 3.650 građana mađarske nacionalnosti, a na glasanje je izašlo 36 odsto. Ramona Tot zahvalila se svima koji su podržali listu „Mađarska sloga“.
-Zadovoljni smo ishodom izbornog dana, ali uvek može i bolje. Međutim, imamo u vidu da su glasači mađarske nacionalnosti, posebno oni koji imaju dvojno državljanstvo, učestvovali na trećim izborima ove godine. Deo mojih obaveza, pre svega, biće održavanje mađarskog obrazovanja, upotrebe jezika i kulture u našem regionu. Sa ponosom ću predstavljati banatska naselja, jer znam, kao rukovodilac jedne kulturne ustanove, da nam nije nimalo lako da opstanemo zbog emigracije i asimilacije. Jedan od mojih glavnih ciljeva je da se obrazovne, crkvene i kulturne institucije ujedine i ojačaju, očuvaju identitet mađarskih građana Vojvodine- kaže Ramona Tot koja je u Gradskom veću zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici. Po obrazovanju je profesorka mađarskog jezika i književnosti i rukovodi radom KUD-a „Eđšeg“.
Kako ocenjuje, dosadašnji rad Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine bio je veoma uspešan, sa konkretnim rezultatima.
– Zahvaljujući Mađarskom nacionalnom savetu, u vrtiću „Naša radost” 2017. godine otvoren je celodnevni boravak na mađarskom jeziku, a osnovne škole „Feješ Klara“ u Kikindi i „Mora Karalj“ u Sajanu postale su škole od posebnog značaja. Ne smemo zaboraviti ni stipendije za studente, kao ni mogućnost da, ukoliko nastave studije u Novom Sadu, uz minimalan iznos koriste internat „Evropa“. Mnogo dugujemo radu Mađarskog nacionalnog saveta, svi moramo da vodimo računa o tome, ali sam sigurna da će i novi sastav efikasno raditi u naredne četiri godine- ističe Tot.
Predstavnici Saveta biraju se na mandat od četiri godine, a najbrojnija manjinska zajednica u Srbiji, mađarska, na te izbore izašla je sa jednom listom – „Mađarska sloga”. Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine broji 35 članova.
Sednica Gradskog veća održana danas u Etno kući „Torontal“ u Ruskom Selu bila je prilika da gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima obiđe novoizgrađeni objekat ovog atraktivnog kompleksa. Izgradnjom gostinske kuće sa šest trokrevetnih soba, sa restoranom i pratećim prostorijama prošireni su smeštajni kapaciteti u „Torontalu“ i dat novi zamajac razvoju seoskog turizma.
-Udruženje „Torontal“ je osnovano 2004.godine i praktično na 18. rođendan možemo da se pohvalimo novim sadržajem- konkretan je Šandor Talpai, predsednik ovog udruženja.
-Objekat je veoma značajan, pogotovo zbog toga što u selima nema objekata za smeštaj turista,a postoji potreba. Vreme je da na pravi način krenemo sa seoskim turizmom. Do sada smo imali dve trokrevetne sobe, ali to nije bilo dovoljno. Pored dosadašnjeg cilja –očuvanja tradicije, običaja i kulture mađarskog naroda, želimo da razvijamo seoski turizam i budemo oslonac razvoju preduzetništva. Mogu da obećam da će Rusko Selo biti jedno od najrazvijenijih u narednom periodu- poručuje Talpai.
U idiličnom ambijentu etno-kuće posetiocima se nude brojni sadržaji. Tu je jezero, teniski tereni, radionice grnčarije, veza i tkanja, suvenirnica, restoran… Izgradnju gostinske sobe finansirao je Mađarski nacionalni savet i Vlada Mađarske sa 18 miliona dinara, a pomoć je pružio i Grad.
-Izuzetno nam je drago da vidimo da se započeti projekti uspešno završavaju, da Grad i Mesna zajednica zajedno sa nacionalnim manjinama i udruženjem „Torontal“ dobro sarađuju što rezultira novim sadržajima i napretkom- kaže gradonačelnik Nikola Lukač.
-Ulaganja u sela su od posebnog značaja. Siguran sam da će turisti koji rado dolaze u Kikindu i naša sela, biti zadovoljni. Ovde vidimo da i drugi izvori finansiranja, kada postoje dobre reference, kao što ih ima „Torontal“ ulažu u razvojne projekte. Vodićemo računa o građanima koji žive u mesnim zajednicama i uveren sam da će ovaj dobar primer preuzeti i druge mesne zajednice- ističe Lukač.
Današnja sednica Gradskog veća održana u Ruskom Selu nastavak je prakse da se sednice održavaju i u mesnim zajednicama kako bi se zajednički sumirali rezultati i definisali dalji planovi.
-Mi se borimo za svakog stanovnika sela, da selo održimo u životu. Saradnja sa gradom i sa „Torontalom“ je vrlo značajna. Na sednici Veća želimo i da razmotrimo dalju saradnju, i perspektive razvoja Ruskog Sela, ukazuje Vedran Đurasović, potpredsednik Saveta Mesne zajednice.
Možda i najbitniju pobedu ove jeseni ostvarili su rukometaši Kikinde preksinoć u Kaću. Savladavši tim Jugovića rezultatom 29:25, načinili su, utisak je, prekretnicu u ovoj sezoni, a junak trijumfa bio je mlađani Simo Šijan (18) koji je iz novosadske Vojvodine stigao na sever Banata. Pogodio je 12 puta, od toga dvaput je bio nepogrešiv s crte od sedam metara, a za 10 pogodaka koje je zabio iz igre, trebalo mu je 13 pokušaja. Jugović je samo bolje ušao u meč, imao u jednom trenutku i prednost od 8:2, ali je ostatak susreta pripao Kikindi. Nije im bilo lako stići od ove pobede, ali Kikinđani su bili ti koji su kontrolisali veći deo meča.
– Jugović je odigrao fer i korektno i čestitam im na tome, a čestitke, naravno, idu i mojim saigračima. Bilo je grešaka, igrali smo na mahove, loše, pa onda dobro, vodila se lavovska borba, a na kraju prevagnula je naša veća želja i uzeli smo vredne bodove – kaže Šijan.
I trener Goran Kurteš smatra da je njegov tim zabeležio veliku pobedu.
– Očekivali smo neuzvestan meč i tešku borbu. Jugović ima dobar sastav, ali izgleda da su sagoreli od prevelike želje i velikog pritiska koji su imali uoči susreta. Mi smo to iskoristili, no još je mnogo utakmica pred nama. Ništa nije gotovo ni za Jugović ni za nas. Sretan sam zbog naša dva boda, ali nisam sretan što je Jugović izgubio, ali takav je život, a takav je i sport – ističe Kurteš, inače Kaćanin.
Sada sve valja overiti u još jednom okršaju s direktnim rivalom za opstanak, Rudarom.
– Nadam se da će sve biti dobro posle silnih kadrovskih problema koje smo imali – zaključuje Kurteš.
Početak susreta u „Jezeru” s Kostolčanima zakazan je za subotu u 19 sati.
Mladi plivači Velike Kikinde na mitingu „Bečejska zvezda”, na kojem se okupilo 247 takmičara iz 20 klubova, osvojili su ukupno 10 medalja. Osvajači odličja bili su: Minja Babić (tri prva mesta), Minja Balint (dva prva i jedno drugo), Igor Kermendi (dva srebra), Filip Boćan (srebro) i Marko Protić (bronza).
Najmlađi članovi kikindskog Džudo kluba Partizan imali su „vatreno krštenje” na Memorijalnom turniru „Željko Nikolić” u Bečeju, na kojem su Miloš Polić i Neven Stojkov zauzeli peta mesta, a prvu ekipu kluba iz našeg grada očekuje najvažniji dan u godini. U subotu, u Beogradu na rasporedu je dvodnevna Superliga Srbije u džudu. Kikinđani će biti u grupi s ekipama iz glavnog grada: Žandarmerijom i ODžK Beogradom.
– Nadamo se pobedi nad Žandarmerijom, realno je da ih dobijemo i na taj način osiguramo opstanak u eliti. Protiv ODžK Beograda bićemo rasterećeni iako će taj naš rival biti apsolutni favorit – kaže trener Vladimir Krstekanić.
Ako bude prema očekivanjima, Kikinđani bi se potom u repesažu sastali s Crvenom zvezdom.
– Objektivno, tu gotovo da nemamo šansi za prolazak dalje, pa bi za nas nadmetanje bilo završeno prvog dana, Zvezda bi se plasirala u završni nedeljni deo kada će Srbija dobiti novog prvaka, ali mi bismo svakako ispunili cilj za ovu sezonu – jasan je Krstekanić.
Trodnevne mini-pripreme uoči Superlige Srbije, najbolji džudisti Partizana obavili su u Istočnom Sarajevu kao gosti tamošnjih klubova: Randorija i Famosa.