Classic Layout

postavljanje semafora

Započeti su radovi na postavljanju infrastrukture i instalacija za semafore na raskrsnici ulica Jovana Jovanovića Zmaja i Mihajla Pupina.  Svetlosna signalizacija doprineće bezbednijem odvijanju saobraćaja na ovoj veoma prometnoj raskrsnici u Kikindi.

Za saobraćajno tehničko uređenje i semaforizaciju biće uloženo ukupno 5, 2 miliona dinara sa PDV-om, od kojih je 2,7 miliona dinara sufinansiranje Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj.

Ukrštanje Zmaj Jovine i Mihajla Pupina je kritična saobraćajna tačka u gradu na kojoj se neretko događaju saobraćajne nezgode, te su vozači i saobraćajna struka saglasni u oceni da će postavljanje svetlosne signalizacije doprineti povećanju bezbednosti svih učesnika u saobraćaju.

Radovi će biti završeni do kraja decembra, da bi nakon dobijanja upotrebne dozvole početkom iduće godine semafori počeli sa radom.

Kako saznajemo u gradskom Savetu za saobraćaj, uskoro će biti postavljen i radar na raskrsnici kod ŽAK-ovog stadiona kojim će se nadograditi postojeći sistem smart sitija. Saobraćaj na uglu ulica Miloša Velikog, Stevana Sremca i Stevana Sinđelića reguliše semafor koji je postavljen ove godine.

 

 

 

struja

Vlada Republike Srbije usvojila je na današnjoj sednici Uredbu o energetski ugroženom kupcu kojom je definisala kategorije onih građana koji ostvaruju prava na umanjenje mesečne obaveze plaćanja električne energije i za ove namene obezbedila sredstva u iznosu od 1.500.000.000 dinara.

Uredbom su prvenstveno obuhvaćeni korisnici prava na novčanu socijalnu pomoć i dečji dodatak ili uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica, kao i domaćinstva sa minimalnim prihodima.

Određene su i obaveze lokalnih samouprava da podatke o svim energetski ugroženim kupcima koji mogu ostvariti ovo pravo, dostavljaju energetskom snabdevaču svakog meseca.

Ovi podaci biće objavljivani na internet stranici Ministarstva rudarstva i energetike..

Kviz 1

Finale kviza znanja “Moja Kikinda: Otkrijmo gde živimo”, u organizaciji Kancelarije za mlade i podršku Grada Kikinde, održano je danas u Kulturnom centru.

Nadmetale su se četiri ekipe koje su, ove godine, pokazale najbolje znanje o svom gradu: sedmog i osmog razreda osnovnih škola „Žarko Zrenjanin“ i „Jovan Popović“, Srednje stručne škole „Miloš Crnjanski“ i Tehničke škole.

Kviz koji je osmislio profesor geografije, Miroslav Grujić, ove godine imao je osmo izdanje. Učestvovalo je 15 ekipa – 11 iz osnovnih škola i četiri srednjoškolska tima.

U samom finalu, pored znanja iz geografije i istorije, potrebna je bila i sreća jer se, bacanjem kockica, nisu samo dobijala pitanja, već i „zaustavljanja“ u pojedinim mestima Grada.

U konačnom plasmanu, najbolji su bili učenici Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“: Milica Glišin, Milica Blažić, Ivan Kovačev i Vuk Kresoja, kojima je mentorka bila nastavnica Aleksandra Ostojin.

– Spremamo se od septembra, bili smo podelili oblasti i važno nam je bilo da sve što bolje naučimo – kaže Milica Blažić. – Učestvovali smo i prošle godine i mnogo toga smo naučili. Lepo je naučiti nešto novo o gradu u kojem živimo, jer ljudi malo znaju o tome – sama sam naučila mnogo o klimi i temperaturama, o tome da smo najsunčaniji grad, o nekim ličnostima iz istorije.

Autor ovog zanimljivog, maštovitog i nadasve edukativnog kviza, profesor Miroslav Grujić veoma je zadovoljan znanjem koje su đaci pokazali.

– Iz ciklusa u ciklus deca pokazuju sve više znanja – ove godine su znali najviše. Ponosan sam na to što je kviz uspeo da zaživi među omladinom i mislim da smo grad u Srbiji u kojoj mladi najviše znaju o svojoj sredini. Posebno želim da pohvalim Katarinu Golić iz Tehničke škole koja je, u prva dva kruga, znala odgovor na svako pitanje koje je bilo postavljeno bilo kojem od takmičara. Presrećan sam što deca osnovnih i srednjih škola imaju ovoliko znanje – kaže profesor Grujić.

Grujić napominje da su svi finalisti pobednici i da su presudile nijanse, pa je tako Katarinina ekipa takmičenje završila na četvrtom mestu.

– U pripremi za kviz najviše sam naučila o istoriji grada, kao i o nekim opštim podacima. O klimi, recimo, pre kviza nisam znala ni približno koliko znam sada – kaže Katarina. – Verujem da svako treba dobro da poznaje grad iz kojeg potiče.

Ekipu Tehničke škole činili su još: Dario Biber, David Nađ i Nikola Plavšić. Mentorka im je bila profesorica Marija Mišković.

Ekipa Srednje stručne škole „Miloš Crnjanski“ zauzela je drugo mesto i u njoj su bili: Milana Inđić, Dunja Grujić, Dunja Bajić i Emina Mujkić, uz podršku mentorke, profesorice Jasne Tomašev.

Trećeplasirani su bili učenici Osnovne škole „Jovan Popović“: Milana Badrljica, Anja Tešin, Milana Sivčev i Dušan Jerković. Njihova mentorka bila je nastavnica Olivera Gašić.

Finalnom takmičenju prisustvovali su članovi Gradskog veća, Valentina Mickovski, zadužena za kulturu i obrazovanje, i Dragan Pecarski, zadužen za sport i omladinu.

– Ponosimo se našim mladim ljudima jer su pokazali da su spremni da izdvoje vreme i da rade na sopstvenom usavršavanju. Zahvaljujem se i profesoru Miroslavu Grujiću na fantastičnoj inicijativi koja im je omogućila da stiču nova saznanja na kreativan način koji nije u toj meri zastupljen u formalnom obrazovanju. Uvek ćemo, kao Grad, podržavati projekte u kojima su ciljna grupa mladi ljudi i rad na razvijanju njihovih potencijala – rekla je Mickovska.

Sve četiri ekipe nagrađene su sa po jednom pametnom tablom, članovi pobedničkog tima – sa po jednim mobilnim telefonom, drugoplasirani su dobili svako po „pametni sat“, đaci iz tima koji je zauzeo treće mesto dobili su bežične slušalice, dok su članovima četvrtoplasirane ekipe poklonjene eksterne baterije. Nagrade je obezbedila lokalna samouprava.

Potrosaci 5

Prvo predavanje na temu „Poznavanje prava potrošača“ održano je danas u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“. Projekat obuke mladih o pravima kupaca sprovodi Udruženje potrošača Kikinde (UPOK) pod pokroviteljstvom Grada.

– Naš cilj je da se učenici upoznaju sa pravima potrošača, da prošire svoje znanje, da se prilagode svakodnevnom životu i da edukuju odrasle članove porodice. Prva tema nam je reklamacija, od koje potrošači neretko odustaju jer ne poznaju svoja prava ni proceduru, a zatim ćemo obraditi i elektronsku kupovinu, kupovinu na daljinu, što je posebno korisno za mlađe generacije – rekao je predsednik UPOK-a, Darko Cvijan.

Planirano je da se predavanja održe za đake sedmog i osmog razreda i srednjoškolce na području Kikinde. Teme obuka proširivaće se shodno interesovanjima polaznika, rekao je Cvijan.

U ime Grada predavanju je prisustvovala članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Obrazovanje dece i mladih je nama u Gradskoj upravi, pored ulaganja u infrastrukturu, jedna od primarnih stavki – rekla je Mickovska. – Težimo da ponudimo nešto novo, čega nema u redovnoj nastavi. Stoga je Grad podržao Udruženje potrošača i njihov projekat i drago mi je da je u Gimnaziji prepoznat kao potreban. Nadam se da će nam se pridružiti i ostale škole.

Današnje predavanje slušali su, kao čas građanskog vaspitanja, učenici četvrtog razreda prirodnog smera Gimnazije.

– Drago mi je što je projekat počeo upravo u našoj školi. Đaci četvrte godine obrađuju ovu temu na časovima građanskog vaspitanja, već imaju osnovno znanje, i mislim da će biti korisno da ga prošire i podele sa članovima svojih porodica. Naša škola sarađuje sa Udruženjem, zahvaljujući tome učestovali smo u kvizu održanom u Prvoj trgovačkoj školi u Beogradu i osvojili smo drugo mesto – rekla je direktorica Gimnazije, Mirjana Dražić.

Kikinda je, inače, jedna od malobrojnih sredina u kojima postoji Udruženje potrošača koje je, već 15 godina, na raspolaganju građanima u slučajevima  potrošačkih problema. U okviru projekta Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, poslednjih pet godina, UPOK je i regionalno savetovalište za područje Vojvodine.

Mbogdan

Sugrađani koji zbog loše materijalne situacije nisu u mogućnosti da kupe potrebne lekove ili medicinska pomagala, i u godini na izmaku mogli su da računaju na pomoć Grada. Za tu svrhu u gradkom budžetu u 2022. godini bilo je opredeljeno dva miliona dinara. Jednokratnu pomoć odobrava Komisija koju, pored zaposlenih u nadležnom sekretarijatu, čine lekari specijaliste, direktor Doma zdravlja, direktor Centra za socijalni rad i koordinator Crvenog krsta.

-Komisija za jednokratnu pomoć u kupovini lekova, medicinskih pomagala i pomoći u lečenju još jedan je način kako da se pomogne sugrađanima koji zbog niskih ili nedostatka primanja, nisu u mogućnosti da priušte potrebnu terapiju, pomagala ili lečenje koje nije pokriveno kod RFZO- kaže za Kikindski portal Mladen Bogdan, predsednik Komisije.

-Postojanje Komisije se pokazalo zaista potrebnom. Zasedamo jednom mesečno i prosečno se razmatra 15 do 20 zahteva koji se podnose u gradskoj upravi. Pravo na ostvarivanje ove jednokratne pomoći imaju socijalno ugroženi sugrađani koji imaju prepisanu terapiju koja se ne izdaje na recept nego ju je potrebno kupiti. Tu spadaju različiti medikamenti, ortopedska i druga pomagala, kao i lečenja koja ne pokriva RFZO. Zahtevi se pre svega odnose na punoletna lica, međutim u više navrata na ovaj način, znatnim novčanim sredstvima, pomognuto je i lečenje dece. Jedan broj naših sugrađana nažalost nije u mogućnosti sebi da obezbedi potrebnu terapiju. Grad Kikinda im pomaže putem ove Komisije kako bi mogli da dođu do tih lekova. Važno nam je da svima koji imaju zdravstvene probleme pomognemo koliko možemo u saradnji sa zdravstvenim ustanovama i Centrom za socijalni rad. Samo zajedno možemo na pravi način da budemo tu za građane- ističe Bogdan.

U ovogodišnjoj gradskoj kasi opredeljeno je i tri miliona dinara za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece obolele od teških i retkih bolesti. Tome je prethodila inicijativa grupe sugrađanki „Mame solidarno“ čiju je peticiju podržalo  više od 3.000 građana. Prilikom usvajanja budžeta, nadležni u lokalnoj samoupravi ukazali su da će, ukoliko bude potrebe, taj iznos namenjen lečenju dece povećati. Na sreću, ispostavilo se da za tim nije bilo potrebe- do sada je utrošena četvrtina opredeljenih sredstava.

 

 

 

Udruženje MS

Predstavnici kikindskog Udruženja obolelih od multiple skleroze obeležavanje Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom završili su obilaskom i podelom paketa hrane i higijene nepokretnim i teško pokretnim pacijentima.

-Imamo 12 nepokretnih i teško pokretnih pacijenata u Kikindi i okolnim selima, koji nisu mogli da dođu na večeru koju smo imali povodom obeležavanja Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom. Rešili smo da novac od donacija od grada i resornog ministarstva uložimo u kupovinu paketa, da ih sve obiđemo. Inače smo ih obilazili jednom godišnje, ali sada smo odlučili da to radimo češće. Zaista im mnogo znači- iskrena je Brankica Miškov iz kikindskog udruženja obolelih od MS koje broji pedesetak članova.

Reči zahvalnosti i suze radosnice najbolje su svedočili koliko je nepokretnim i teško pokretnim članovima Udruženja značila ova poseta, kao i pažnja i podrška koju dobijaju od udruženja.

 

 

 

 

 

 

Naš vojnik naš heroj

Ministarstvo odbrane i Ministarstvo prosvete Vlade Republike Srbije raspisali su nagradni konkurs za učenike osnovnih škola pod nazivom „Naš vojnik, naš heroj”.

Osnovci će imati priliku da pripreme kreativni rad na temu „Žene u Vojsci Srbije. Heroine prošlog, sadašnjeg i budućeg vremena”, a najuspešnije očekuju vredne nagrade.

Učenici će svoje stvaralaštvo moći da iskažu u jednoj od tri kategorije.

Iz srpskog jezika konkurisaće literarnim radom – pesmom ili proznim tekstom, dok će nadareni za slikarstvo moći da prilože likovni rad u tehnici po izboru.

Osnovci koji su nadareni za tehniku i tehnologiju biće u prilici da se izraze kratkim video klipom ili maketom koja će na najbolji način predstaviti njihovo viđenje navedene teme.

Propozicije konkursa nalažu da rad treba da bude originalna, autentična kreacija i da ne sme narušavati autorska prava niti intelektualnu svojinu drugih lica.

Za najkreativnije autore po starosnim kategorijama, ali i njihove nastavnike, Ministarstvo odbrane pripremilo je vredne nagrade – prvoplasirani će dobiti nagradni boravak u vojnom hotelu na Tari, drugo mesto donosi nagradni boravak u vojnom objektu za odmor i rekreaciju u Vrnjačkoj Banji, dok će trećeplasirani biti nagrađeni knjigama.

Osnovci koji žele da učestvuju na konkursu treba da predaju radove nastavnicima razredne ili predmetne nastave do 20. februara 2023. godine.

Nastavnici vrše odabir najboljih radova, a nakon izvršene selekcije izabrane radove potrebno je dostaviti najkasnije do 1. marta 2023. godine Upravi za tradiciju, standard i veterane Sektora za ljudske resurse Ministarstva odbrane Republike Srbije.

Ministarstvo odbrane poziva sve zainteresovane učenike osnovnih škola da pokažu kreativnost na temu „Žene u Vojsci Srbije. Heroine prošlog, sadašnjeg i budućeg vremena” i zasluže vredne nagrade.

 

Zlatne godine Jovice Bešlina. S pištaljkom i zastavicom i on je obeležio, ispostavilo se, kraj fudbalske jugoepohe

Svečanom dodelom priznanja, kikindski fudbalski arbitri okupljeni u organizaciji pri Fudbalskom savezu Grada Kikinde, nedavno su proslavili lep jubilej – sedam decenija organizovanog suđenja, a među dosta značajnih imena, posebno se izdvaja jedno. Ne treba mnogo nagađati, reč je o Jovici Bešlinu glavnom sudiji na tri beogradska „večita derbija” i to u vreme bivše države s preko 20 miliona stanovnika. Kada god s njim krene razgovor o minulim vremenima, uvek se kao prvo sećanje nametne 6. maj 1984. godine. Bio je taj 74. sudar crveno i crno-belih, najposećeniji „večiti derbi” u istoriji sa oko 100.000 gledalaca, uz onaj 59. prvenstveni meč s jeseni 1976, te 82. po redu u proleće 1988. godine.

– Tako će zauvek i ostati, jer onda je Marakana primala 100.000 gledalaca, a toga 6. maja 1984. na našem najvećem stadionu bilo ih je 102.000 kako je zapisano u Zvezdinom muzeju, dok se broj prodatih ulaznica uvek u tim slučajevima kretao oko 90.000. Igla nije imala gde da padne – priseća se Joki.

Susret je završen 0:0, a Zvezdi je, pokazalo se do kraja šampionata, i taj remi odgovarao odnosno bio gotovo u rangu pobede pa je ubrzo prišila još jednu šampionsku zvezdicu na svom reveru, 15. po redu, premda joj te sezone najveći rival nije bio samo Partizan, već i sarajevski Željezničar i NK Rijeka, svi su zaostali po dva boda, te splitski Hajduk. Još dvaput si, Ti Joki, kao glavni arbitar, na teren izvodio dva rivala s Topčiderskog brda?

– Da, drugi put bilo je to nepune dve godine kasnije, 15. marta 1986. Opet na Marakani, a Zvezda je tada slavila 2:1. Susret je bio 78. prvenstveni po redu i obeležila ga je teška povreda Jovice Nikolića, kada mu je, bez namere, u jednom duelu Miloš Đelmaš iz Partizana slomio nogu. I tada je stadion bio odlično popunjen, preko 70.000 gledalaca, a na kraju te sezone u poslednjem kolu svega je bilo. FSJ, na čelu sa Slavkom Šajberom, poništio ga je, ali je Partizanu kasnije ipak upisana titula.

I u trećoj sezoni kada si im sudio, jedan od dva beogradska kluba bio je šampion?

– Jeste, u sezoni 1989/90. Zvezda je imala najbolji tim u istoriji i bila je to zapravo priprema da godinu dana kasnije postane prvak Evrope, pa 16. marta 1990. godine na stadionu JNA, Partizan nije imao baš nikakve šanse. Robert Prosinečki pogodio je s velike udaljenosti, Zvezdaši su posle godinama govorili da je dao gol „s Autokomande”, a i Darko Pančev savladao je golmana „crno-belih” Gorana Pandurovića za laganu pobedu Zvezde od 0:2. Nadležni u Fudbalskom savezu Jugoslavije tada su ocenili da je ta moja arbitraža bila najbolja na jednom večitom derbiju do tada, a bio je to 86. po redu ligaški okršaj ljutih rivala, inače kao retkost do tada, odigran u petak. Rečeno je i zapisano da sam prezentovao primer školskog suđenja, za udžbenike. U celini gledano, bile su to zlatne godine jugofudbala, naročito ta poslednja decenija kada sam i ja bio i učesnik i svedok.

Znači, kada si Ti sudio „večitima”, dvaput je Zvezda na kraju bila prvak, a jedanput Partizan?

– Da, Zvezda je usto ostajala u sva tri meča neporažena, dvaput je pobedila, a Partizan nije dao gol iz igre za 270 minuta pa oni koji me ne znaju misle da sam Zvezdaš. Ali Partizanu sam dosudio penal koji je Čapljić realizovao 1986. i to je jedini pogodak „crno-belih” protiv Zvezde, kada sam ja sudio derbi. Inače Nikolić je tada pre povrede zatresao mrežu, a Musemić doneo u finišu pobedu Zvezdi.

A sada, posle toliko decenija, iako to znaju oni koji te dobro poznaju, za koga je Joki navijao?

– Pa, igrao sam u Crvenki četiri godine, a 1970/71, dakle u jednoj sezoni bili smo kao praktično seoski klub i članovi elitne lige Jugoslavije. Nastupio sam na 32 meča u eliti i dao četiri gola. Znači, Crvenka je bila moj klub u tom pogledu, jer sam u njoj najviše postigao kao igrač, a od detinjstva sam navijao za Partizan. Međutim, čim sam postao sudija 1975. godine, sve sam to ostavio po strani i niko pa čak ni kasnije Dragan Džajić nije mogao da primeti moje ranije opredeljenje.

Da, Ti si mi pričao već jedanput, bio je Džaja i u domu porodice  Bešlin, u kikindskoj Ulici Đure Daničića?

– Tako je, dolazio mi je Džaja u goste s Vojislavom Lalatovićem, popularnim Vojom Kisom, tadašnjim prvim operativcem kluba, sekretarom stručnog štaba Crvene zvezde, inače mlađi će pre znati za Nenada Lalatovića, Vojinog nećaka… I tako sedimo mi i služimo se, osamdesetih godina prošloga veka, letnje je doba, kad moja dvojica sinova tada dečkići, jure unutra-napolje s loptom i Džaja ih primeti, a oni obojica u „crno-belim” dresovima Partizana. Džaja ništa ne komentariše samo se smejulji, gleda ih i Voja, a ja im kažem: „Sinove vodim da gledaju Partizan samo kada sudim crno-belima, a kada sudim Zvezdi, vi možete da izgubite samo ako to hoćete!” I onda, smeh…

Bilo je u Tvojoj karijeri i teških momenata?

– Da, nažalost, Dragan Mance, golgeter Partizana koji je tek trebao da napravi veliki uspon, pogine u saobraćajnoj nesreći 3. septembra 1985, a u prvoj narednoj utakmici na stadionu JNA, pet dana kasnije, gostuje Priština. Meni pripadne da sudim. Nikada neću zaboraviti taj muk za vreme minuta ćutanja na stadionu, sav se i sada naježim, Partizan je na kraju pobedio 1:0 golom u poslednjim sekundama.

Na Marakani kao i na stadionu JNA, računajući tu i uloge pomoćnika mahača, sudio si dosta puta. Takođe i na Poljudu, poluotvorenoj školjci, lepotici za sebe i bez sinjega mora. Pa onda tu je i Maksimir, koji tada nije bio, kako ga danas u Hrvatskoj zovu „Maksiruglo”, u „belom Zagrebu gradu” metropoli kao što je bio i Beograd… Gde Ti je još posebno bilo lepo u tadašnjoj Jugoslaviji?

– Bukvalno svuda, ali naravno neki gradovi posebno su ostali u mom srcu. Pre svega u Bosni i Hercegovini, taj narod bio je neizmerno gostoljubiv i srdačan i uvek su me doživljavali kao nekog svog, specijalno im dragog. Pre svih, Čelik iz Zenice ostao mi je u izuzetno lepom sećanju. No, ja i dan danas mogu kao prijatelj da odem u bilo koju državu koja je nekada bila deo Jugoslavije, ne samo u BiH, nego i u: Maribor, Rijeku i naročito Osijek. Eto, sudijsku sam crtu davno podvukao i sada posle toliko decenija, na spisku najdražih, kada gledam gde sam i kako dočekivan kao sudija, nalaze mi se: Čelik, Osijek i Zvezda. Nažalost, vreme čini svoje pa je, samo iz tih bioloških razloga, i kontakata među nama sve manje.

Vreme radi svoje i na polju fudbalskih tehnologija?

– Treba tako i da bude, ali VAR je istovremeno ubio draž fudbala u pogledu radovanja i igrača i navijača. Istovremeno, pogreške su sada smanjene na minimum i ovako je poštenije. Dobre su i ova nadoknade izgubljenog vremena na tekućem Svetskom prvenstvu. A u moje doba desi se da pogrešimo mnogo češće na štetu gostiju, ali onda kad odemo da sudimo kod onoga koga smo prošli put oštetili, mi mu malo pomognemo. Bila je to takozvana kompenzacija…

Karaburma i Skoplje

Na velikoj sceni debitovao je Joki 6. marta 1983. kao pomoćnik na utakmici OFK Beograd – Dinamo (Vinkovci) 2:0, a dve sedmice kasnije 20. marta predvodio je sudijsku trojku kao glavni arbitar u Skoplju na utakmici Vardar – Crvena zvezda 1:1. Poslednji meč s pištaljkom u prvenstvu Jugoslavije sa šest republika i dve pokrajine, bio mu je 17. marta 1991:  Osijek – Borac (Banja Luka) 2:0, a sa zastavicom 9. juna 1991: Partizan – Velež (Mostar) 5:0. Ukupno na prvoligaškim terenima Jugoslavije, Bešlin je arbitrirao 81 put, 51 kao glavni i 30 kao pomoćni sudija. Još je sudio i dvaput kao glavni u dva meča završnice jugokupa, a triput je bio pomoćnik.

Joki je bio prisutan još i u narednoj, u svakom pogledu krnjoj, sezoni, u prvenstvu Fudbalskog saveza Jugoslavije 1991/92, takmičenju klubova iz: Srbije, Crne Gore, Makedonije i samo do početka proleća Bosne i Hercegovine, a bez klubova iz Slovenije i Hrvatske. Pet puta bio je glavni i dvaput pomoćni arbitar.

Od suđenja se oprostio 1. avgusta 1992. na prijateljskim utakmicama, na kikindskom Gradskom stadionu tokom Memorijala „Nedeljko Lukač Car”, a potom je bio dugogodišnji kontrolor suđenja.

Zapadna Nemačka i Sovjetski Savez

U tadašnjem Sovjetskom Savezu, ondašnjem Lenjingradu, Bešlin je 18. septembra 1985. bio pomoćnik glavnom sudiji Beriši Šinasiju iz Prištine, na prvoj utakmici šesnaestine finala Kupa evropskih šampiona, Zenit – Valerenga (Oslo, Norveška) 2:0.

Pre toga Joki je mahao na međunarodnoj sceni i 16. oktobra 1984, ali nije tada bila reč o seniorskim ekipama. Naime, sastali su se najbolji mladi sastavi (do 21. godine) tadašnje Zapadne Nemačke i Švedske. U gradu Minsteru bilo je 1:0 za Nemce, a u okviru kvalifikacija za šampionat Evrope 1986. godine u pomenutom uzrastu.

Još jedanput bio je Bešlin pomoćnik u međunarodnom susretu, ali taj meč nije bio u nadležnosti UEFA. U Novom Sadu, 16. jula 1988, u Rapan kupu Vojvodina je poražena 0:2 od zapadnonemačkog Karlsruea.

 

Mondiale izmakao, ostala kravata iz Vićence

U jesen 1989, tačnije 11. novembra, glavni arbitar na zvaničnoj međunarodnoj prijateljskoj utakmici Italija – Alžir 1:0, u Vićenci, bio je Beograđanin Zoran Petrović, a jedan od jugoslovenskih mahača i Jovica Bešlin. Međutim, sledeće godine, za razliku Petrovića, Bešlin nije bio na Mondijalu u Italiji. Jokiju je iz Vićence ostala kravata s motivima maskote Mondijala ’90 kao uspomena, a baš taj modni detalj okačio je na nedavnoj svečanosti kikindskih arbitara.

FOTO: Privatna arhiva

Počeo mokrinski turnir u malom fudbalu. U borbi za nagrade 12 timova

Utakmicama prvoga kola po grupama, večeras je u Mokrinu počeo turnir u malom fudbalu na kojem se, pod pokroviteljstvom Mesne zajednice i Grada Kikinde, okupilo 12 timova. Podeljeni su u dve grupe, prvu  čine: Menjačnica Meja 86, Stovarište Kovačević Rusko Selo, Kafe Nađa Kumane, Crveni đavoli, Brane građevinar Kikinda i No nejm Kikinda, a drugu: Frajburg, Srna Novi Kneževac, Hostel Paparaco Kikinda, Zerobet Elit 2018, DVD i Mala plata.

Najboljoj ekipi pripašće 170 hiljada dinara, poraženi iz finala inkasiraće 50 dok će pobednik utakmice za treće mesto biti nagrađen s 25 hiljada dinara.

 

pa se vidimo u snu

Predstava kikindskog pozorišta „Pa se vidimo u snu“, po konceptu i ideji Nikole Zavišića i Une Đelošević, gostuje večeras od 20 sati u Bitef teatru u Beogradu. Ovaj komad koji se igra na maloj sceni premijerno je izveden 10. juna.

Nikola Zavišić je i scenograf, dramaturg i reditelj, a Una Đelošević, dramaturg i koreografkinja.

Kostimografkinja je Suna Kažić, a u glumačkoj podeli su: Anđela Kiković, Tanja Markov Križan/ Una Đelošević, Mihailo Laptošević, Vladimir Maksimović, Nikola Joksimović, Aleksa Marković. Koriste se tekstovi Junga Pesoe i svih učesnika predstave.