Classic Layout

KUD Nakovo 3

Novogodišnji koncert članova kulturno-umetničkog društva tradicionalan je i u Nakovu. Održan je večeras, u sali bioskopa, na zadovoljstvo velikog broja meštana.

KUD „Izvor“ ima dve mlađe folklorne sekcije, revijalni ansambl i žensku pevačku grupu sa, ukupno, 80 članova.

– Večeras se predstavljamo sa Unačkim kolom , igrama iz Leskovca i imamo solo tačku – igre Slovaka – kaže predsednica KUD-a, Sanja Rokvić.

Gosti koncerta bili su gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Zahvaljujem članovima KUD „Izvor“ na očuvanju tradicije i kulture naših naroda, kao i Mesnoj zajednici na izuzetnoj saradnji sa Gradskom upravom. Mi  zaista, sa zadovoljstvom, podržavamo njihov rad.

U programu su učestvovali i gosti – Ženska pevačka grupa „Etna“ KUD „Carza“ iz Apatina i članovi Srpskog amaterskog KUD „Sveti Sava“ iz Kanjiže. Prepuna sala meštana Nakova i njihovih gostiju pokazuje da kultura ima jako uporište u ovom mestu u kojem se folklor i pesme zavičaja generacijama čuvaju od zaborava.

kozarci kud

Kulturno-umetničko društvo „Petar Kočić“ u Novim Kozarcima održalo je  večeras za svoju publiku tradicionalni Novogodišnji koncert.

Prisustvovali su mu gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća, Valentina Mickovski, zadužena za kulturu i obrazovanje, i Ljuban Sredić, zadužen za poljoprivredu i mesne zajednice.

– Veoma je važno da zadržimo kulturno-umetnička društva u selima, kako bismo obezbedili što srećniju, zdraviju i kulturniju budućnost novim generacijama jer u gradu postoje institucije koje se time bave – rekla je Mickovska. – Drago mi je da smo ovde da podržimo njihov rad.

Članovi KUD-a i gosti koncerta, đaci iz Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ iz ovog mesta, izveli su bogat program u prepunoj sali Doma kulture.

– Na repertoaru su nam igre iz okoline Trstenika, iz Leskovca, Crnorečja i Vranjskog polja. Naš KUD ima pedesetak članova koji su aktivni u mlađoj i srednjoj dečijoj grupi, grupi veterana i muškoj pevačkoj grupi – saznajemo od predsednice KUD-a „Petar Kočić“, Dragane Karanović.

Zahvaljujući entuzijazmu i trudu talentovanih folkloraca i pevača, Kozarčani su imali veče za pamćenje i ponos na mlade generacije koje stasavaju čuvajući kulturu i tradiciju svog naroda.

Mimoze

„Ruža je kraljica, a mimoza princeza cveća”. Prve mimoze jutros su stigle u Kikindu- iz Herceg Novog pravo na štand uličnog prodavca ispred Lidla. Jarko žute, nežne i mirisne – teško im je odoleti. Svega dva dana nakon kalendarskog početka zime, požurile su da najave proleće.

U čast ovog cveta, svake godine, počev od 1969. fodine, u Herceg Novom održava se praznik mimoze.  Ovaj cvet je poreklom iz Australije. Zanimljivo je da osnovna vrsta nije žute, već roze boje.

Da buketom nežnog cveća nekog  obradujete ili dodate malo sunčane boje u svom dom danas je bilo potrebno izdvojiti 200 i 300 dinara.

Ind. zona 2

Industrijsku zonu danas je obišao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima. Primopredaja Zone izvršena je 20. decembra, izvođač radova bio je AD „Graditelj“.

Industrijska zona „Rasadnik“ nalazi se na trasi buduće brze saobraćajnice Bački Breg–Sombor–Kikinda–Nakovo. U blizini je međunarodne pruge i pristaništa na kanalu Dunav–Tisa–Dunav.

Infrastrukturno je gotovo potpuno opremljena – nedostaje još prečistač otpadnih voda koji će biti uskoro postavljen. Najnovija investicija stigla je iz Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu, od kojeg je Grad dobio 55,4 miliona dinara za izgradnju javne rasvete od kružnog toka Šumica do nove industrijske zone.

energetski zaštićen kupac

Materijalni položaj, ukupan mesečni prihod domaćinstva i broj članova, imovno stanje, ostvareno pravo na novčanu socijalnu pomoć, dečiji dodatak, uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica, zdravstveno stanje člana domaćinstva – uslovi su za sticanje statusa  energetski zaštićenog kupca koji su definisani Vladinom uredbom kojom je broj korisnika proširen. Podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na popuste za korišćenje električne energije, prirodnog gasa ili toplotne energije počelo je 19. decembra, precizira Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine.

– Zahtevi mogu da se podnose danom stupanja na snagu nove Uredbe u Uslužnom centru Gradske uprave na šalteru broj dva. Formulari mogu da se nađu na sajtu Ministarstva energetike, na sajtu Grada Kikinde i na pisarnici Uslužnog centra. Za razmatranje po zahtevima zadužena je Kancelarija za smanjenje siromaštva.

Građani mogu da ostvare popust  na jedan energent, odnosno da se opredele između električne energije, prirodnog gasa i toplotne energije. Popuste mogu da ostvare i domaćinstva koja imaju zaduženja.

-Vlada je za ovu namenu izdvojila četiri milijarde dinara što je znatno više u odnosu na 1,3 milijarde koje su bile opredeljene do sada. To pokazuje jasnu politiku Vlade usmerenu ka građanima u doba energetske krize- ukazuje Bogdan.

Energetski ugroženi kupac stiče pravo na umanjenje mesečne obaveze električnu energiju, za sve mesece:

1) za jednočlano domaćinstvo – 120 kWh mesečno;

 (2) za dvočlano i tročlano domaćinstvo – 160 kWh mesečno;

(3) za četvoročlano i petočlano domaćinstvo – 200 kWh mesečno;

 (4) za šestočlano i veće domaćinstvo – 250 kWh mesečno;

Za prirodni gas, za mesece januar, februar, mart, oktobar, novembar i decembar:

(1) za jednočlano domaćinstvo – 359 kWh mesečno;

(2) za dvočlano i tročlano domaćinstvo – 462 kWh mesečno;

(3) za četvoročlano i petočlano domaćinstvo – 616 kWh mesečno;

 (4) za šestočlano i veće domaćinstvo – 770 kWh mesečno

Za toplotnu energiju, za svaki mesec za koji se ispostavlja račun:

 (1) za jednočlano domaćinstvo, 60% mesečnog računa;

(2) za dvočlano i tročlano domaćinstvo, 50% mesečnog računa;

(3) za četvoročlano i petočlano domaćinstvo, 45% mesečnog računa

(4) za šestočlano i veće domaćinstvo, 40% mesečnog računa.

 

penzioneri

Vlada Srbije donela je Uredbu o uslovima, visini, obuhvatu penzija i dinamici isplate novčanog iznosa – uvećanja uz penziju, kao nastavak sprovođenja mera zaštite i poboljšanja standarda korisnika prava penzijskog i invalidskog osiguranja.

Uredbom je propisano da se novčani iznos kao uvećanje uz penziju isplaćuje korisnicima kojima penzija od decembra ove godine do novembra 2023. godine, ne prelazi iznos od 43.645,99 dinara.

Novčani iznos isplaćivaće se mesečno uz penziju u ovom vremenskom intervalu, ali u saopštenju Vlade nije naveden iznos koji će se isplaćivati niti način način na koji će se obračunati taj dodatak, prenosi „Politika“.

Precizirano je i da će merama biti obuhvaćeni korisnici starosne, prevremene starosne, invalidske i porodične penzije, kao i invalidi rada druge i treće kategorije invalidnosti, odnosno preostale radne sposobnosti.

Izborna Skupština Sportskog saveza Kikinda. Nova-stara predsednica Jelena Čudanov - jednoglasno

Jelena Čudanov opet je izabrana za predsednicu Sportskog saveza Kikinde. Na Izbornoj skupštini, kao jedina predložena, na čelnoj funkciji ostala je jednoglasnim izborom. Od 67 klubova i asocijacija koji čine Sportski savez Kikinde, bilo je prisutno 48 predstavnika i svi su, dakle, glasali za njen izbor. Nova-stara predsednica predložila je i sastav Upravnog odbora, koji čine: Ivan Šibul, Dijana Ilić, Slavko Miškov, Dragana Pecarski, Tijana Radić, Nenad Đukić, Branislav Dragin i Stojan Bogosavljev, a i ta odluka doneta je glasovima svih prisutnih koji su imali pravo glasa. Gradonačelnik Nikola Lukač u ulozi i gosta i domaćina u svečanoj sali Gradske kuće pozdravio je prisutne, naglasivši još jedanput da je Kikinda grad sporta i da je zato vrlo bitno da ima i kvalitetan sastav rukovodećeg kadra u gradskom Sportskom savezu. Gošća na Izbornoj skupštini bila je Jasmina Juras, predsednica Sportskog saveza Vojvodine, inače nekadašnja košarkašica iz Novog Sada.

– Došli smo da podržimo Kikinđane i da ispratimo ovu Izbornu skupštinu, ali i da se zahvalimo na pređašnjoj saradnji koju smo imali. Nadamo se da ćemo i dalje lepo  sarađivati sa, kako je i ovde rečeno, gradom sporta. Sportski savez Kikinde ispunio je naša očekivanja i zaista ima lepe ideje, koje u velikom broju i sprovodi kroz učešće dece, sportista i brojnih organizacija. Usto, sve je to na zavidnom nivou u vašem gradu, a na nama je da pomognemo u ostvarenju i realizaciji projekata – rekla je Jurasova.

Jelena Čudanov istakla je:

– Zadovoljni smo onim što smo uradili u prethodnom periodu, iako nas je sve u sportu, kao i privredi, poremetila korona. Ali, dobro smo to prebrodili tako da sada nastavljamo ono što smo planirali i nadam se da ćemo moći normalno sve planirano i da završimo. Imamo i novih planova pa smatram da će tek ovaj naredni mandat biti pravi i da možemo da pokažemo koliko se brinemo o klubovima i našim članovima i koliko želimo da kikindski sport bude na visokom nivou. Nama je u interesu i da pokrenemo veće projekte, kao što je recimo atletski stadion pa da organizujemo još i neke nove manifestacije da bismo privukli i građane Srbije i strance iz susednih država u Kikindu da vide šta naš grad nudi u pogledu sportskog turizma, a imamo mnogo toga da im ponudimo.  

Gradski većnik za sport Dragan Pecarski zaključio je:

– Grad Kikinda maksimalno podržava rad Sportskog saveza koji je  neophodan našem gradu kao blizak kontakt sa klubovima. Sve je to od izuzetnog značaja, jer valja sprovesti i konkurse za dodelu sredstava i istovremeno ispuniti želje klubova. Sve to gradska uprava ne bi mogla bez Sportskog saveza, a veliku ulogu Savez igra i u razvoju sportskog turizma u Kikindi, što nam je takođe vrlo važno. Masovna okupljanja su nam prioritet i to je smernica za dalji period u razvoju sportskog turizma u našem gradu. 

 

geotermalni izvor

Vojvodina leži na Panonskom basenu koji se smatra jednim od značajnijih evropskih geoloških skladišta termalnih voda, što je danas, u jeku energetske krize, važan obnovljiv energetski resurs. Nažalost, ovaj resurs nije dovoljno iskorišćen, ne kao što je to recimo kod naših komšija Mađara, a veoma daleko od Islanda.

Pokrajinska vlada uradila je osnovnu studiju o potencijalima geotermalnih izvora koji su do sada korišćeni uglavnom za grejanje.

Pokrajinska vlada, otišla je i korak dalje, pa je tako 2019. godine potpisan Memoranduma o saradanji sa Francuskim udruženjem profesionalaca u oblasti geotermije AFPG- u cilju promovisanja duboke geotermalne energije kao instrumenta u borbi protiv globalnog zagrevanja i prelaska na ekonomiju sa niskom emisijom ugljenika.

Francuska je vodeća evropska zemlja u oblasti kontinentalne duboke geotermalne energije. U okviru projekta GOSPEL realizovana je studija o izvodljivosti razvoja industrijskih pilot – projekata vezanih za duboke geotermalne vode u regionu AP Vojvodine. Vlada Francuske finansirala je 75 odsto projekta, vrednog 610.000 evra.
Prema istraživanjima koje je radio NIS, intenzivnom eksploatacijom geotermalne vode moglo bi da se zameni 500.000 tona uvoznih tečnih goriva godišnje.

Ukupna količina akumulirane toplote u geotermalnim izvorima do dubine 3 km oko 2 puta je veća od ekvivalentne toplote, koja bi se mogla dobiti sagorevanjem svih vrsta uglja iz svih njihovih nalazišta u Republici Srbiji. Nakon prvih studija o geotermalnom potencijalu i korišćenju površinske toplote, odabrane su tri zone u Vojvodini koje nude velike mogućnosti za proizvodnju toplotne energije eksploatacijom fluida na minimalnoj temperaturi od 55 do 60 stepeni Celzijusa. To su oblasti Subotice i Sremske Mitrovice, zbog mogućnosti valorizovanja toplotne energije, kao i Kikinde zbog mogućnosti proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.

Ekonomska analiza, koja uvažava najnovije smernice ekoloških zahteva, neophodnosti bušenja i opremanja bušotine, pokazuje da su bušotine iznad 40 stepeni Celzijusa i jakog izliva oko 60 m3 /h rentabilne, pod uslovom da je potrošač sposoban da koristi ceo potencijal bušotine preko 6000 ha/god. Cene geotermalne energije su niže od mnogih drugih energenata.

Istraživanja o uporednim troškovima različitih izvora energije pokazuju da je geotermalna energija pristupačan izvor energije i da je cena povoljnija u odnosu na druge tehnologije osim energije iz malih hidroelektrana, koje su trenutno dostupne.

Prema dostupnim podacima procenjuje se da se na teritoriji naše zemlje nalazi 360 izvorišta termomineralnih voda i termalnih izvora. Uzevši taj broj potencijal razvijanja banjskog turizma je ogroman, procenjuje se da bi oko 300 banja u celoj Srbiji moglo da bude izgrađeno, a sada ih je ukupno 36. Posedujemo bogata područja sa zdravom klimom, odnosno vazduhom, neka od njih su Divčibare, Ivanjica, Rudnik, Zlatibor i Zlatar sa iskorišćenosti od svega deset procenata. Dijapazon cena u zavisnosti od dubine bušotine i iznosi: 220,000,-500,000 € za dubine bušotina od 600-1,100 m.

Teritorija Vojvodine pripada velikoj evropskoj geotermalnoj zoni koja ima povoljne uslove za istraživanje i korišćenje geotermalne energije. Za sada se istražuje i koristi hidrotermalna energija. Termo mineralne vode Vojvodine odlikuje složen hemijski sastav. To su tople vode prirodnih izvora i vode u stenskim masama do kojih se može doći bušotinama. Najvažniji i po kapacitetu najveći korisnici energije hidrotermalnih bušotina su banje. Uglavnom celogodišnji korisnici koji termalnu vodu koriste i sezonski za zagrevanje objekata. Aktuelne cene energije iz aktivnih geotermalnih bušotina u Vojvodini, na bazi cena vode, zavise od temperature vode na izlivu.

Geotermalna energija može biti veoma korisna u organskoj poljoprivredi, s obzirom da je jedan od principa korišćenje obnovljivih izvora energije. U agrobiznisu na području Vojvodine, korišćenje geotermalne energije skoro da i nije zastupljeno.
Da Vojvodina može da bude Island, nauka nema dilemu, godišnje se u Srbiji ugradi oko hiljadu toplotnih pumpi, najviše u domaćinstvima, što je dobar trend, ali smo još daleko od zapadnih zemalja koje mnogo više koriste geotermalne izvore.

 

(Gradske info)

Šuma Mokrin 1

Đaci OŠ “Vasa Stajić” u Mokrinu danas su učestvovali u sadnji svoje Školske šume. U delu poznatom kao Nekina bara zasađeno je 400 stabala bresta, topole, hrasta i vrbe „dafine”. U sadnji su pomogli članovi Udruženja građana “Nekina bara” i radnici rasadnika “Vikumak”. Akciju “Školske šume” lokalna samouprava preduzima od 2014. godine, a Grad je, samo u 2022. godini, zasadio 17 hiljada stabala.

Pošumljavanje u Kikindi i okolini sprovodi se i kao deo kampanje „Zasadi šumu“, čiji su pokretači „Adria Media Group“ i „dm drogerie markt“, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprave za šume, Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, JP „Srbijašume“, JP „Vojvodinašume“, Pokreta gorana Srbije, Privredne komore Srbije, Botaničke bašte „Jevremovac“, Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Šumarskog fakulteta u Beogradu, Šumarske škole Kraljevo, Zavoda za zaštitu prirode, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i Instituta za šumarstvo.

Današnjoj sadnji u Mokrinu prisustvovao je i gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

Turnir u malom fudbalu u Mokrinu. Večeras odluka o finalistima, sutra završnica

Turnir u malom fudbalu u Mokrinu ulazi u završnu fazu. Večeras, od 18 sati, na rasporedu su polufinalne utakmice, a sutra uveče biće odigran meč za treće mesto potom i finale.

U utakmicama četvrtfinala postignuti su rezultati: Ziroubet (na naslovnoj slici) – Građevinar Brane 4:1, Stovarište Kovačević (na slici) – Termo Dragons 3:0, Gejm Haus – Kafe Nađa 1:4 i Menjačnica 86 – Hostel Paparaco 6:4. Tako će se u polufinalu sastati: Ziroubet – Menjačnica 86 (18 sati) i Stovarište Kovačević – Kafe Nađa (19 sati).

Pobedniku turnira pripašće 170 hiljada dinara.