Classic Layout

324778856_1639678896469883_8681980875578233987_n

Tri dana zanimljive hemije i muzičkog vremeplova na radionicama u okviru zimskog kampa u Centru za stručno usavršavanje okupili su tridesetak dece uzrasta od šest do 12 godina. Da je kamp ispunio očekivanja mališana, uverili smo se na licu mesta. Marko Pandurov, učenik četvrtog razreda Osnovne škole „Sveti Sava“ pun je utisaka sa hemijske radionice.

-Mnogo mi se svidelo ovde, mnogo toga sam naučio, a nastavnica me pohvalila jer sam neke stvari već znao. Bilo je baš zabavno, voleo bih da dođem i sledeće godine- kaže Marko.

I Dunja Grubiša (9) je dosta novih saznanja stekla na hemijskoj radionici.

-Poneću kući mirišljavu sveću. Mom bratu se više svidela muzička radionica, a meni je ovde zanimljivije.

-Meni se posebno svidelo što smo pravili mirišljave sveće i slajdove-dodaje Tatjana Lisulov (9).

Nastavnica Senka Heldrih kaže da je hemijska radionica približila ovu nauku deci koja hemiju još nemaju u školi.

-Hteli smo da pokažemo deci da hemija nije bauk, da to nisu samo formule i računanja, već da je hemija svuda oko nas i da se sa njom učenici susreću u svakodnevnom životu- kaže Senka Heldrih, nastavnica hemije koja je vodila ovu radionicu u Centru za stručno usavršavanje. -Pravili smo mirisne sveće, sapune, labelo i slajm, a deca su ove poklončiće ponela kućama. Mislim da je radionica ispunila njihova očekivanja.

Multiinstrumentalista i vaspitač Milan Vašalić vodio je muzičku radionicu.

-Prvog dana smo proučavali muzičku genezu, zbog čega nastaje muzika, šta je podstaklo čoveka da stvara i da se muzički izražava, koji je bio prvi instrument. Pričali smo kako je to nauka uticala na muziku, pa danas imamo pregršt instrumenata koji kao podršku imaju struju, softverske programe.

Drugog dana smo izrađivali instrumente. Napravio sam ovaj supersonični audio top, a deca su pravila različite instrumente od stvari iz okruženja, to su kartonske čaše, papiri, reciklažni materijal, plastične i metalne cevi. Trećeg dana smo posetili laboratorije zvuka: „Gusle“ i muzički studio „Maus“. Tamo je bio rokenrol bend, a među članovima benda dečak koji svira citru, tako su na jednom mestu deca videla kako može da se pomiri tradiconalni i moderan zvuk, navodi Vašalić.

 

 

bolnica 2

U kikindskoj Opštoj bolnici intenzivno rade na tome da za pacijente obezbede najbolju dijagnostiku i lečenje. Ovome u prilog govori podatak da je, u najsavremeniju opremu, samo prošle godine, iz pokrajinskih fondova uloženo 79 miliona dinara.

– Ove godine opremaćemo ORL odeljenje i akcenat će biti na ultrazvučnim aparatima za radiologiju, kadriologiju i pedijatriju; većina odeljenja će imati nove ultrazvučne aparate. Dobili smo opremu za urologe, drugi smo zdravstveni centar u Vojvodini, pored Kliničkog centra, koji ima laser za urološku dijagnostiku i terapiju – kaže v. d. direktorica Opšte bolnice u Kikindi, dr Vesna Tomin.

Bolnica u Kikindi takođe je jedna od tri u državi za koje je Ministarstvo zdravlja kupilo 64-slojni skener. Upravo se uređuje prostorija za ovaj savremeni aparat i on će vrlo brzo biti u funkciji.

Istovremeno, manjak lekara još uvek je smetnja koja muči i pacijente i zaposlene. Ovog momenta na specijalizaciji koju finansira Bolnica nauštrb materijalnih troškova, nalazi se 35 lekara iz svih grana medicine. Takođe, na subspecijalizaciji je četvoro specijalista: iz perinatologije – dr Branislava Davidović, iz laparoskopske hirurgije za ginekologiju – dr Marko Đukić, dr Tijana Marčeta je budući endokrinolog, i dr Marija Vukobrat je subspecijalizant za terapiju bola.

Dobra vest je da se, u narednih mesec dana, posle specijalističkih ispita, vraćaju tri lekara: ginekolog dr Stevan Krnić i internisti, dr Miloš Đurin i dr Branka Pilipović Tomašev.

– Zaposlili smo i novog, mladog radiologa iz Sirije koji je, sa visokom ocenom, završio Medicinski fakultet u Novom Sadu i ima završenu specijalizaciju, kao i novog hirurga, dr Borisa Banovića iz Vrbasa – kaže dr Tomin. – Po kadrovskom planu trebalo bi da imamo 119 lekara, mi ih trenutno u Bolnici imamo 89. Međutim, mi znamo da radimo i u nemogućim uslovima jer sve nas spaja isti cilj – dobrobit pacijenta. Sada imamo ljudska ograničenja, ali svi pacijenti budu pregledani. Važno nam je da naši sugrađani znaju da smo uvek tu za njih i zbog njih, da im pomognemo i da u datom trenutku uradimo sve što je najbolje za njih.

Dok se situacija sa kadrovima, koja je boljka velikog broja bolnica, ne stabilizuje, sve što je potrebno jeste strpljenje pacijenata, kaže dr Tomin. Duže se čeka na pregled, ali ne sme da se dogodi da neko ostane nepregledan.

Kada su u pitanju nove mere Ministarstva zdravlja, saznajemo da su svi specijalisti dali svoje termine za zakazivanje pregleda bilo kog dana u mesecu. Takođe, u svim specijalističkim ambulantama već praktikuju da se sledeći pregled, ukoliko je potreban, zakazuje odmah, bez potrebe za ponovnim odlaskom kod izabranog lekara.

Časni krst 3

Tradicionalno plivanje za Časni krst biće i ove godine organizovano na jezeru u Novim Kozarcima i na Starom jezeru u Kikindi na Bogojavljenje. Na ovaj dan pravoslavni vernici se sećaju događaja kada je Sveti Jovan krstio Isusa Hrista u reci Jordan.

Prvi put ova duhovno-sportska manifestacija kod nas je organizovana u Novim Kozarcima, gde će se, na Bogojavljenje, 19. januara, plivati već deseti put. Organizator je Srpska pravoslavna crkvena opština u ovom mestu.

– Za Crkvu plivanje za Časni krst ima poseban značaj. Verovanje je da će onog ko prvi dopliva do Časnog krsta sreća pratiti tokom čitave godine, da će biti Božji blagoslov na njemu. I sam Gospod Hristos se, na praznik Bogojavljenje  krstio i svako ko uđe u tu hladnu vodu, prima na sebe ponovno krštenje time što izobražava Hristovo krštenje u Jordanu – kaže jerej Nikola Momirov, starešina Hrama Svetog Proroka Ilije u Novim Kozarcima.

U Novim Kozarcima prošle godine do Časnog krsta, na udaljenosti od 33 metra od obale, prvi je doplivao Mane Ćosić, rodom iz ovog mesta.

U Kikindi će, na Starom jezeru, ova manifestacija biti održana deveti put. Prethodno takmičenje obeležio je i jedan lep gest kada je pobednik, Nikola Filipović, Časni krst prepustio jedinoj devojci među plivačima, Snežani Milovanov iz Kikinde.

– Kada imamo i plivačicu, njoj ustupimo Časni krst – kaže Stojan Bogosavljev, predsednik Ronilačkog kluba „Orka“, koji je organizator takmičenja. – Obično imamo 20-ak učesnika, a najveći broj imali smo prošle godine, kada su učestvovala 32 plivača. Nema ograničenja u uzrastu, plivala su i deca od 14,15 godina, i tada je neophodna saglasnost roditelja, ali i stariji sugrađani. Važno je da su zdravi.

Takmičenje u Kikindi takođe se organizuje uz blagoslov Srpske pravoslavne crkvene opštine i pod pokroviteljstvom Grada Kikinde.

Plivanje za Časni krst u Novim Kozarcima počeće u 11 sati. Prijavljivanje je do 18. januara, jereju Nikoli Momirovu, na broj 0644463731. Lekarski pregled za takmičare biće organizovan na dan takmičenja, u 9 sati, na stadionu „Ilija Pantelić“.

U Kikindi, na Starom Jezeru, zaplivaće se tačno u podne. Sve koji nisu aktivni sportisti, pregledaće lekar. Za takmičenje u Kikindi prijavljivanje je do 17. januara, Stojanu Bogosavljevu, na broj 063384792.

 

0 NASLOVNA

Kako je juče na prijemu u Gradskoj kući bilo i najavljeno, danas oko podneva predstavnici košarkaških klubova Velike Kikinde i Centra iz Kosovske Mitrovice, potpisali su u prostorijama SC „Jezero” Povelju o bratimljenju pomenutih sportskih kolektiva.

Tačno u 12.44 sati, zbog simbolike vezane za Rezoluciju UN pod tim brojem, počelo je i kratko obraćanje u dvorani u kojem je učestvovao i gradonačelnik Nikola Lukač, pozdravivši još jedanput mališane iz Kosovske Mitrovice, a uz njih ovoga puta i male Kikinđane.

Potom su na rasporedu bile i tri revijalne prijateljske utakmice mlađih kategorija Mitrovčana sa odgovarajućim selekcijama kluba domaćina i Jedinstva iz Novog Bečeja, a ni danas nisu izostala međusobna darivanja.

U prostorijama direktora SC „Jezero” Dejana Pudara, idejnog tvorca ovoga susreta mališana iz dva grada kao i bratimljenja klubova, potpise na dokument stavili su Nemanja Jakšić iz Kosovske Mitrovice i Vladimir Šurlan predsednik KK Velika Kikinda.

– Znači nam mnogo ovaj boravak u Kikindi, pogotovo našoj deci, a vaši sportski kapaciteti u pogledu infrastrukture su odlični. Kikinđani su i lepi i dobri ljudi pa želimo da ovo ozvaničeno bratstvo pretočimo u stalne kontakte, zajedničke kampove, razmenu dece i sve drugo što takvi kontakti donose. Prva nam je želja, pre svega, da i mi u doglednoj budućnosti probamo da budemo malim, a i odraslim, Velikokikinđanima ovako dobri domaćini u Kosovskoj Mitrovici  – ponovio je Jakšić izrečeno juče.

Šurlan je takođe potvrdio želju za uzvratnom posetom Kosovskoj Mitrovici.

– I nama znači što smo ugostili našu decu sa Kosova i Metohije, a posebnu zahvalnost dugujemo direktoru „Jezera” Dejanu Pudaru za sjajnu ideju – istakao je Šurlan.

Komora

Zarade na području grada su u porastu, pokazuju najnoviji podaci Regionalne privredne komore (RPK) Severnobanatskog okruga sa sedištem u Kikindi. U oktobru je prosečna neto plata bila 66.657 dinara.

– U Kikindi je prosečna zarada u stalnom porastu, poslednjih godina uvek za sedam do osam odsto. Prošle, 2022, prvi put se beleži povećanje od devet odsto i to u periodu od samo deset meseci – kaže Tibor Horvat, predsednik RPK u Kikindi.

Iko su prosečna primanja imala veći porast (9,4, odnosno 9,8 odsto) u industrijskim grdovima – Subotici i Zrenjaninu, pa su i plate u ovim mestima za dve do tri hiljade dinara veće nego u Kikindi, prvi put dogodilo se i da, u ovoj kategoriji, imamo veća primanja od obližnje opštine sa jakom industrijom.

– Zanimljivo je da je Senta, koja je uvek bila ispred Kikinde, sada imala manju neto prosečnu zaradu – 63.857 dinara – kaže Horvat. – Zahvaljujući tome što su poslodavci podizali plate, prosek u Kikindi od 66.657 dinara u oktobru, bio je veći i od zarada u Somboru. Od početka godine do 1. novembra, do kada imamo zvanične podatke, primanja su kod nas porasla za oko pet hiljada dinara.

Prosečna zarada u Kikindi u 2020. godini bila je 54.819, naredne godine – 59.035, da bi, za prvih deset meseci prošle godine bio zabeležen iznos od 64.372 dinara. U dvogodišnjem saldu to daje povećanje plata od oko 9,5 hiljada dinara.

S obzirom na to da se svi podaci odnose na nominalne zarade, kako bi se sagledao realan nivo povećanja, svakako treba uzeti u obzir inflaciju, a pre svega rast cena hrane i energenata. Iako su plate statistički sve veće, realan rast je dosta niži od nominalnog.

2

Radna grupa, koja je formirana po nalogu ministra unutrašnjih poslova, nastavljajući dalji rad na suzbijanju ilegalnih migracija, u današnjoj akciji, u saradnji sa pripadnicima Policijske uprave u Kikindi i Odredom Žandarmerije u Novom Sadu, pronašla je 182 iregularna migranta na području naseljenih mesta Horgoš i Srpski Krstur, od kojih su dvojica bezbednosno interesantna lica, protiv kojih će biti preduzete mere u skladu sa zakonom.

Tokom akcije, policija je pretragom terena na području Srpskog Krstura pronašla dve automatske puške, 104 komada municije, kao i manju količinu marihuane.

Takođe, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela nedozvoljena trgovina i krijumčarenje ljudi, policija je u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Senti podnela krivičnu prijavu protiv pedesetogodišnjeg muškarca iz Horgoša, a u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Kikindi krivičnu prijavu protiv pedesetjednogodišnjeg muškarca iz Đale.

Iregularni migranti, koji nisu bezbednosno interesantni biće prebačeni u Prihvatni centar u Preševu. Policija će, i u narednom periodu, sprovoditi redovne kontrole kretanja i boravka migranata kako bi se očuvala bezbednost i sigurnost svih građana, kao i samih migranata.

20230112095805_IMG_3949

Dosadašnja članica Gradskog veća zadužena za brigu o porodici, rodnu ravnopravnost i nacionalne manjine Ramona Tot na skupštini Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine 23. decembra imenovana je u Izvršno veće Saveta. O novim zaduženjima i proteklom radu u gradskoj vlasti, govori za Kikindski portal.

-U Izvršnom veću Mađarskog nacionalnog saveta biću zadužena i odgovorna za službenu upotrebu jezika i pisma. Kao Banaćanka predstavljaću ljude iz ovog područja i njihove zahteve, probleme, potrebe. Važan mi je cilj da sve škole i vrtići sa mađarskim grupama opstanu- ističe Ramona Tot.

Deo gradske vlasti na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem bila je od njenog formiranja, u avgustu 2020. godine sve do danas, kada je skupština konstatovala njenu ostavku zbog prelaska na novu dužnost. Timski rad i posvećenost u Gradskom veću rezultirali su novim merama na unapređenju populacione politike, ukazuje.

-U Gradsko veće moje kolege i ja imenovani smo za vreme kovida, izazov je bio ogroman i mislim da je naš timski rad i zajednički trud doprineo građanima. Naš prvenstveni cilj je bio da zaštitimo građane i da im pomognemo. U Gradskom veću je bilo prostora, prilike i volje za unapređenje oblasti za koju sam bila zadužena. Izdvojila bih dva važna projekta: vantelesnu oplodnju, koju smo 2021. godine započeli i Pokret za decu Tri plus. Važno je pomagati porodicama,  čak i ako samo malo možemo da doprinesemo, ali i to je kap u moru, a svaka kap je važna. Prošle godine u Perlezu, na Danima porodice Kikinda je osvojila treće mesto za mere usmerene ka brizi o porodici. Grad Kikinda ima mnogo programa koji pomažu porodicama, od beba do studenata, i stalno se trudimo da ih uvećavamo, zbog čega smo, verujem, i zaslužili priznanje.

Do kraja mandata, na mestu predsednice Kulturno-umetničkog društva „Eđšeg“ Ramoni Tot je ostalo još godinu dana.

– Ostajem na čelu „Eđšega“, a u ovih godinu dana ću proveriti da li mogu i dalje da vodim Kulturno umetničko društvo. Da budem iskrena, ja sam htela da raspišemo vanrednu izbornu skupštinu, pošto meni je važno da „Eđšeg“ i dalje radi punom parom. Kao i svakom drugom članu, i meni je „mađarski dom“ drugi dom. Nekako sam se uplašila da, kad odem u Suboticu, neću imati toliko vremena da se bavim poslovima udruženja, ali sam shvatila da, pored mene, ima još deset članova predsedništva i da imam odgovornu zamenicu, a njima je isto toliko važan rad udruženja- istakla je u razgovoru za Kikindski portal Ramona Tot.

Mladi košarkaši iz Kosovske Mitrovice gosti Kikinde. Emocije lebdele u Gradskoj kući

Emocije, pre svega, lebdele su danas svečanom dvoranom Gradske kuće, kada se gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač obratio deci, iz tri selekcije Košarkaškog kluba Centar iz Kosovske Mitrovice uz koje su bili treneri i sportski radnici ovog sportskog kolektiva. Oni su gosti našega grada, a na inicijativu Dejana Pudara, direktora SC „Jezero” koji je osmislio četvorodnevni boravak Mitrovčana na severu Banata. Gradonačelnik Lukač, između ostalog, rekao je:

– Ugostili smo pedesetak mališana koji mogu da se uvere kako je na severu naše lepe Republike Srbije i da na kratko pobegnu od svakodnevice u kojoj su veliki pritisci i problemi u našoj južnoj pokrajini. Ovde su osetili svu toplinu i dobrotu nas Kikinđana. Puni utisaka će da odu iz našeg grada i poželeće da se opet vrate, a naša srca i misli su uvek uz njih i ono što nam je najpotrebnije u narednom periodu jeste mir i stabilnost i ta deca treba da znaju da smo svi mi sa cele teritorije Republike Srbije, pa tako i mi Kikinđani, uz naš narod na Kosovu i Metohiji. Ovo je prilika da se još snažnije poruke pošalju svima, da smo svi zajedno mnogo jači i da jedni druge moramo da čuvamo. Ova razmena dece će da postane tradicija i mali Kikinđani u narednom periodu će da budu gosti u našoj južnoj pokrajini.

Nemanja Jakšić, trener i predstavnik KK Centar, napomenuo je:

– Deca su izuzetno zadovoljna svim što su doživela u Kikindi, nasmejani su posle svega što su prošla poslednjih meseci i prija im boravak u vašem gradu. Mi smo ovaj dolazak dogovorili ranije, međutim bila je poznata situacija, ova deca su preževela nešto što mnogi odrasli ljudi nisu. Ovo deci mnogo znači da se bar na nekoliko dana sklone od cele ujdurme u kojoj trenutno žive. Inače, sa nama je radio i trener Velike Kikinde Mirko Bucalo i zahvalni smo mu na tome. I mi treneri smo naučili i od njega i od Miloslava Reljina koji je enciklopedija košarke.

Dejan Pudar istakao je:

– Ovo je početak saradnje, a ukoliko bezbednosni uslovi dozvole želimo i da deca iz Kikinde, uz saglasnost roditelja, budu gosti u Kosovskoj Mitrovici, a ako ne bude tako, mi ćemo uvek biti domaćini našoj braći i sestrama sa Kosova i Metohije. Sutra, simbolično od 12.44 sati, u hali su na programu utakmice između selekcija Velike Kikinde i Centra.

Još je sedamnaestogodišnji Stefan Teodosijević, kapiten najstarije selekcije Mitrovčana, inače iz Zvečana, dodao:

– Hvala svima, pre svega, gradonačelniku i direktoru Sportskog centra. Nadam se da ćemo se opet družiti, Kikinda je miran i lep grad i  stvarno smo se uverili da je grad dobrih ljudi.     

Deci su uručeni prigodni darovi, obilaze grad Kikindu i upoznaju se s njim, a sutra, osim tri prijateljske utakmice u dvorani „Jezero”, predviđeno je i potpisivanje dokumenta o bratimljenju dva kluba.

Melita Gombar

Za članicu Gradskog veća zaduženu za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici na današnjoj sednici gradske skupštine, na predlog gradonačelnika Nikole Lukača, izabrana je Melita Gombar iz Saveza vojvođanskih Mađara. Ona će na toj funkciji naslediti Ramonu Tot, koja je podnela ostavku zbog novog radnog angažmana u izvršnom veću Mađarskog nacionalnog saveta.

Gradonačelnik Nikola Lukač u obraćanju za skupštinskom govornicom čestitao je Ramoni Tot izbor u izvršno veće Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine i zahvalio na uspešnom radu, a potom predstavio radnu biografiju nove članice Veća Melite Gombar.

-Mogu da se zahvalim na svemu što smo do sada zajednički uradili. Smatram da smo sektor koji je Ramona Tot vodila unapredili konkretnim merama iz oblasti populacione politike, brige o porodici, rodne ravnopravnosti i nacionalnih manjina. Siguran sam da ćemo sarađivati i u narednom periodu. Drago mi je da će Kikinda imati još jednog predstavnika u višim organima- istakao je gradonačelnik Lukač.

Nakon glasanja u skupštini, Gombar je pristupila polaganju zakletve, a posle  završene sednice obratila se medijima.

-Ovo je za mene izuzetno emotivan momenat. Zaista sam počastvovana i zahvalna na poverenju koje mi je ukazano kao i na prilici da svoj budući rad usmerim ka promovisanju prava nacionalnih manjina, negovanju multikulturalnosti koja je karakteristična za našu sredinu, po kojoj smo poznati i kojom se ponosimo, takođe i negovanju jezika, običaja, tradicije nacionalnih manjina. Nadam se dobroj saradnji i da će naš zajednički rad u Gradskom veću unaprediti život i rad u gradu- istakla je Gombar u prvoj izjavi medijima.

Melita Gombar je rođena 1983.godine. Po zanimanju je master učitelj. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Somboru 2007. godine, na kom je završila i master studije, a trenutno je na doktorskim studijama. Od 2010. godine radi u više osnovnih škola na teritoriji Grada Kikinde kao profesor razredne nastave ili nastavnik izbornih predmeta.

Kako je navedeno u njenoj radnoj biografiji, nosilac je više nagrada i plaketa: Plaketa Univerziteta u Novom Sadu za najboljeg studenta Pedagoškog fakulteta u Somboru u školskoj 2005/2006 godini, Nagrada Univerziteta u Novom Sadu za postignute uspehe u školskoj 2002/2003. nagrada Rotari kluba za postignut uspeh tokom 2004, Diploma i školarina EFG banke za ostvarene rezultate tokom školovanja 2006. godine. Pored srpksog i mađarskog, govori engleski jezik.

Bašaid

Izgradnja kružnog toka na raskrsnici u Bašaidu, na izlazu iz sela prema Melencima, planirana je u ovoj godini. To je najcrnja saobraćajna tačka na teritoriji Grada Kikinde, na kojoj su česte saobraćajne nesreće, čak i sa fatalnim ishodima. Meštani su u više navrata godinama unazad, upozoravali nadležne da je evidentna potreba za kružnim tokom, a saglasna u takvoj oceni je i saobraćajna struka.

Procenjena vrednost radova na ovoj deonici gde se put između Kikinde i Zrenjanina ukršta sa putem za Novi Bečej i Tordu iznosi 56,6 miliona dinara bez poreza na dodatu vrednost. Investitor će biti  „Putevi Srbije“, jer je u pitanju magistralni put u nadležnosti tog javnog preduzeća, dok će iz gradske kase radovi biti sufinansirani sa 20 miliona dinara. Predsednik Saveta Mesne zajednice Bašaid Bojan Mikalački ukazuje da je reč o velikoj i značajnoj investiciji za Bašaid.

-Pored izgradnje kružnog toka, za ovu godinu planiran je i nastavak izgradnje kapele. To su velike investicije. Za nastavak izgradnje kapele na mesnom groblju, iz gradskog budžeta opredeljeno je 20 miliona dinara- navodi Mikalački i dodaje:

-U ovoj godini planirano je i asfaltiranje dela ulice Jovana Popovića u Bikaču, u dužini od oko 800 metara. Sada je tu kaldrma. U planu je i betoniranje staze na glavnoj ulici-Vojvođanskoj, po fazama.

U prošloj godini, u Bašaidu je završena prva faza izgradnje kapele, rekonstruisane su prostorije  Doma penzionera, Osnovna škola „1. Oktobar“ dobila je novu led rasvetu, Vatrogasni dom nova rolo vrata, rekonstruisan je drugi deo mesne zajednice, a uređena je i zgrada Doma zdravlja-okrečena je fasada i ofarbana kapija.

Jovanov lobirao i za kružni tok 

Potrebu izgradnje kružnog toka u Bašaidu, članovima Vlade neposredno je predočio narodni poslanik i šef poslaničke grupe SNS, sugrađanin Milenko Jovanov. Govoreći u Narodnoj skupštini o projektima važnim za Kikindu i ovaj deo Banata, između ostalog, istakao je:

– Saobraćajni znaci postoje, to nije sporno, ali problem je što jedan put vodi iz Novog Bečeja preko Novog Miloševa, Bašaida do Torde, a drugi ide iz Kikinde preko Bašaida do Zrenjanina, i onda i jedna i druga strana pomisle da imaju pravo prvenstva prolaza i to je crna tačka gde ima veliki broj nesreća i stradalih. Molio bih da imamo to u vidu, i da probamo da rešimo. To će biti rešeno obilaznicom, ali dok ona ne bude realizovana, taj kružni tok bi rešio problem sa kojim se ljudi suočavaju- naglasio je Jovanov u Skupštini Srbije.

Pošumili na više lokacija

U Bašaidu je proteklih dana završena još jedna akcija pošumljavanja.

-Svake godine, Mesna zajednica dopuni sadnice tamo gde nedostaju ili su osušene. Proteklih dana, na Vašaru je posađeno 90 sibirskih brestova kao vetrozaštitni pojas. Na stadionu smo posadili 25 četinara, u parku dvadesetak sadnica lipe, breze i četinara, a u dvorištu škole 15 sadnica javora- precizira Mikalački.

Okrečen objekat Doma zdravlja

Fasada Doma zdravlja okrečena je-bez uloženog dinara, osim za materijal koji je kupljen sredstvima mesne zajednice. Troškova za same molerske radove nije bilo jer ih je obavio radnik mesne zajednice.