Classic Layout

Kineski film 4

Povodom Kineske nove godine, u Kulturnom centru večeras je počela Nedelja kineskog filma. Ovo je samo početak dogovorene saradnje između Grada i Instituta „Konfucije“ pri Filološkom fakultetu u Beogradu, rekla je Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje.

– Na nedavno održanom sastanku sa direktorom ove institucije i njegovim saradnicima, razgovarali smo o temama iz kulture i obrazovanja, o tome kako kinesku kulturu možemo da približimo našim sugrađanima, na što atraktivniji način. Dogovorili smo se da započnemo sa prikazivanjem kineskih filmova, što će omogućiti Kikinđanima da upoznaju kineski jezik, kulturu, tradiciju i kinematografiju. Institut nam je ponudio besplatne časove kineskog jezika u školama. Ova ideja veoma se dopala direktorima, nastavnicima i deci, jer im se pruža mogućnost da nauče nešto novo, tako da, od 1. septembra, možemo očekivati kineski jezik, kao deo vannastavnih aktivnosti, u najmanje osam škola – rekla je Valentina Mickovski.

Dodala je da saradnja Instituta i Grada znači i saradnju dve zemlje, kao i spajanje dve kulture, što je veoma značajno i za ostale sfere društva.

Na Nedelji kineskog filma, do petka će, u velikoj sali Kulturnog centra, biti prikazano pet filmova kineske produkcije.

– Na repertoaru su različiti žanrovi, od igranih filmova, za malo starije generacije, do animiranih ostvarenja. U pitanju su filmovi novije proizvodnje, i verujem da će biti zanimljivi i za decu i za odrasle – rekao je v. d. direktor Kulturnog centra, Marko Markovljev.

Večeras je prikazan film „Nastavniče, dobar dan“. Slede: „Ja nisam Bog lekova“, „Nedža“, „Kompozitor“ i „Životna priča „Siju Mei“. Filmovi su titlovani na srpski jezik, početak projekcija je u 19 sati i ulazak je besplatan.

 

Gusle ŽPG Poljska 1

Članice Ženske pevačke grupe ADZNM “Gusle” osvojile su prvo mesto na 6. Festivalu božićnih i koledarskih pesama, običaja i prikaza, u gradu Bistra u Poljskoj, koji organizuje Ministarstvo kulture i nacionalnog nasleđa ove države.

Devojke su osvojile zlato u kategoriji pevanja božićnih i koledarskih pesama. Na Festivalu je nastupilo deset grupa iz šest zemalja: Slovačke, Litvanije, Slovenije, Austrije, Srbije i zemlje domaćina.

Članice „Gusala“ predstavile su se svetovnim i duhovnim božićnim pesmama iz Srbije. Pored osvojenog zlata, devojke su dobile pohvale za nošnje i celokupan izgled i nastup.

 

 

Evropska nedelja

Evropska nedelja prevencije raka grlića materice ove godine obeležava se od 23. do 29. januara, u cilju podizanja svesti žena o raku grlića materice i načinima prevencije.

Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, u Srbiji se godišnje dijagnostikuje više od 1.100 slučaja oboljevanja od raka grlića materice, a bitku sa tom bolešću u toku godine izgubi oko 460 žena.

Rak grlića materice je  godinama jedan od vodećih uzroka oboljevanja i umiranja u ženskoj populaciji u našoj zemlji.

Slogan ovogodišnje kampanje je „Rak grlića materice- rak koji možemo sprečiti“. Za gotovo sve slučajeve raka grlića materice odgovoran je Humani papiloma virus (HPV).

Primarna prevencija oboljenja izazvanih HPV se sprovodi vakcinacijom. HPV vakcina je besplatna i može da se dobije u svim domovima zdravlja širom Srbije. Vakcinacija se preporučuje devojčicama i dečacima školskog uzrasta.

Pozitivni primeri zemalja, koje sprovode vakcinaciju dece protiv HPV infekcije, poput Švedske, Portugala, Danske, Velike Britanije i Australije beleže značajan pad stope oboljevanja od raka grlića materice i ostalih bolesti izazvanih HPV za oko 80 odsto.

Sekundarna prevencija uključuje skrining i rano otkrivanje asimptomatskih oblika bolesti. Cilj redovnih preventivnih pregleda je otkrivanje početnih promena na grliću materice pre nego što se maligno oboljenje razvije. Što se promene ranije otkriju, lečenje je lakše i uspešnije. Kada se rak već razvije, tretman postaje teži, a njegov uspeh je manje zagarantovan. U početnim stadijumima bolesti najčešće nema nikakvih simptoma.

 

 

 

 

 

SSS Kikinda (Medium)

Savez samostalnih sindikata Srbije dogovorio se sa predsednicom Vlade, Anom Brnabić, da se minimalna zarada usklađuje sa minimalnom potrošačkom korpom dva puta godišnje, rekao je za Kikindski portal Ilija Drljić, predsednik Veća Saveza samostalnih sindikata za Kikindu, Čoku, Novi Kneževac i Novu Crnju,

– Shvatili smo da nije dovoljno samo jednom u toku godine usklađivati rast najnižee zarade, s obzirom na to da vrednost potrošačke korpe neprestano raste zbog opšte ekonomske situacije izazvane ratom u Ukrajini. Minimalna zarada od 40.020 dinara počela je da se primenjuje 1. januara, a bila je deplasirana još u novembru, kada je najniža vrednost potrošačke korpe bila 50 hiljada dinara. Znači da već sada zaostajemo 25 odsto, što je, zapravo samo desetak hiljada dinara. Na to još treba dodati rast troškova života za januar; očekuje nas viša cena struje, što povlači i druga poskupljenja – kaže Drljić.

U Savezu samostalnih sindikata sada čekaju objavljivanje zvaničnog podatka o vrednosti minimalne januarske potrošačke korpe i porastu troškova života, što će biti objavljeno u drugoj polovini sledećeg meseca. Ovi podaci biće reper za pregovore o usklađivanju minimalne zarade.

– Treba podsetiti da je u pitanju samo minimalna potrošačka korpa – precizirao je Drljić. – Ozbiljna potrošačka korpa dostigla je vrednost od preko 80 hiljada dinara.

On dodaje da, od minimalne zarade, u našoj zemlji živi između 350 hiljada i 400 hiljada ljudi, a dobar deo njih radi u javnom sektoru, u državnoj službi. Na području Kikinde na minimalcu je, kaže, nekoliko stotina zaposlenih, ali niko od njih nije zaposlen u stranim firmama.

– Situacija je još kompleksnija od 1. januara jer nije izvršena korekcija koeficijenata, nije počeo obračun zarada po platnim grupama i platnim razredima – objašnjava Drljić. – Kada se koeficijent pomnoži sa vrednošću, dobije se manji iznos od minimalne zarade, izgubio se smisao raspona između zarada. Radi rešavanja obog problema, država je donela zakon koji je, skupštinskom odlukom, stavila van snage do 2025. godine jer nema sredstava. Mi smo ponudili prelazno rešenje, ali još uvek nismo dobili odgovor od resornog ministarstva.

Od februarskih pregovora sa premijerkom, u Savezu samostalnih sindikata svakako očekuju smanjenje razlike između najniže zarade i minimalne potrošačke korpe.

– Očekujemo usklađenje u iznosu od najmanje 15 odsto. Ipak, naša želja je da se uopšte više ne priča o minimalnoj zaradi, nego da se ona stalno pratsi naajnižu vrednost potrošačke korpe.

Zbog ekonomske migracije koja je već dugo prisutna, napominje Drljić, poslodavci bi morali da razmišljaju ne samo o tome da obezbede minimalac, nego i zarade u mnogo većem obimu, kako bismo zadržali mlade ljude, stručnjake, u svojoj zemlji.

Sastanak

Gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač i član Gradskog veća Saša Tanackov sastali su se sa načelnikom sektora Sever Uprave granične policije MUP-a Republike Srbije Jezdimirom Račićem, komandirom Stanice granične policije Kikinda Aleksandrom Bilićem, te predstavnicima Infrastrukture železnice Srbije Milanom Pantošem i Milanom Kebićem povodom 100 godina od uspostavljanja železničkog graničnog prelaza Kikinda – Žombolj i obeležavanja značajnog datuma u istoriji grada.

Svečanost, kojoj će osim zvaničnika iz Srbije prisustvovati i predstavnci državnih organa susedne Rumunije, biće održana u februaru.

Kadetsko prvenstvo Vojvodine u džudu. Miličiću srebro, još dve vize Kikinđanima za državni šampionat

Na kadetskom prvenstvu Vojvodine u Stepanovićevu, nedaleko od Novog Sada, Mihajlo Miličić član kikindskog Partizana, zauzeo je drugo mesto u kategoriji do 50 kg. Osim njega nastupilo je još sedmoro Kikinđana, a najbliži medaljama bili su Nikola Isakov (do 55 kg) i Simon Petković (do 90 kg), završivši nadmetanje na deobi petog i šestog mesta. Na taj način, pomenuti su izborili učešće na prvenstvu Srbije u Beogradu, koje je na rasporedu za dve sedmice.

 

FOTO: DžK Partizan Kikinda

grad kikinda

Socijalno ugrožena domaćinstva na teritoriji Grada Kikinde u prilici su da ostvare pravo na energetske vaučere za plaćanje dela potrošnje energenata- struje, prirodnog gasa ili daljinskog grejanja. Javni poziv otvoren je od 18. do 31. januara. Za ovu meru lokalna samouprava opredelila je 10 miliona dinara.

-Reč je o novoj meri Grada kojom želimo da pomognemo sugrađanima da prevaziđu aktuelnu energetsku krizu. Želeli smo da izađemo u susret i pružimo pomoć i onima koji nisu obuhvaćeni dosadašnjim merama kao što je podela ogreva i popusti za energetski zaštićene kupce. Energetskim vaučerima smatra se subvencija za utrošenu električnu energiju, prirodni gas i isporučenu toplotnu energiju putem sistema daljinskog grejanja- objašnjava Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

Grad će sredstva prenositi isključivo snabdevačima energenata. Pravo da učestvuje na javnom pozivu ima podnosilac prijave za domaćinstvo na teritoriji Grada Kikinde koji ispunjava uslove: da ima prebivalište na teritoriji Grada Kikinde najmanje šest meseci, da ukupan mesečni prihod ostvaren u protekla tri meseca umanjen za poreze i doprinose po članu domaćinstva ne prelazi 21.000 dinara, da lica odnosno domaćinstvo nije u ovoj godini koristilo pomoć u ogrevu ili popuste za energetski ugroženog kupca.

Zahtev se podnosi na propisanom obrascu koji se nalazi na internet stranici grada, a može se dobiti i u uslužnom centru Gradske uprave. U tekstu javnog poziva na sajtu Grada naveden je i spisak obavezne dokumentacije.

Za pregled i ocenjivanje prijava nadležna je Komisija koja će, na osnovu bodovanja podnetih zahteva, sačiniti rang listu korisnika energetskih vaučera.

 

 

 

 

Deveto slavlje kikindskih kuglašica u Superligi. Kika prešla preko Begeja

Uverljivom pobedom, devetom u sezoni, kuglašice kikindske Kike 0230 slavile su u banatskom derbiju protiv Banata u Zrenjaninu, rezultatom 7:1 (3.097:2.453). Kikinđanke su odigrale rastrećeno protiv domaćih kuglašica, koje su inače meč 12. kola započele s pet igračica, te nakon ove pobede i dalje čvrsto drže treću poziciju s 18 bodova. Narednog vikenda Kika će u Novom Bečeju dočekati sedmoplasiranu novosadsku Bačku.

Kika 0230: Kresoja 506, Sedlar 500, Santo 271, Bunghart 239, Francuski 511, Draganov 533, Šibul 537. 

Tibor Horvat 1

Uprkos energetskoj krizi i porastu cena energenata i sirovina, kikindska privreda beleži povećanje ukupne spoljnotrgovinske razmene, a indikovan je i razvoj pojedinih segmenata, pokazuju podaci Regionalne privredne komore (RPK) Severnobanatskog okruga sa sedištem u Kikindi.

– Kikindske firme su se, prošle godine, suočile sa izazovima kakve nisu imale ni 80-ih i 90-ih godina. Ipak, privreda je sasvim dobro reagovala – kaže predsednik RPK u Kikindi, Tibor Horvat. – Izvoz je, prošle godine bio manji jer nije bilo metanola i sirćetne kiseline koje smo ranije izvozili u vrednosti od gotovo 80 miliona evra. Ipak, spoljnotrgovinsko poslovanje bilo je u plusu za oko 30 miliona evra.

Ukupna spoljna trgovina, u prvih deset meseci 2022. godine bila je 275 miliona evra – izvoz je bio u vrednosti od preko 152 miliona evra, a uvoz 122 miliona, odnosno izvoz je bio 25 odsto veći od uvoza. Iako MSK nije izvozio, drugi proizvođači nadomestili su, jednim delom, tu razliku.

– Porastao je izvoz delova gasnih turbina za sto procenata, delova za motorna vozila za 24 procenta. Fabrika „Toza Marković“ je, u odnosu prvih devet meseci  2021, prošle godine do oktobra zabeležila porast od 64 procenta i godišnju proizvodnju od 35 miliona komada crepa. Uz to, „Šoletovi“ kontejneri za čvrste materijale čine 40 odsto izvoza. I Livnica automobilska industrija je, takođe, povećala proizvodnju – kaže Horvat.

Važno je napomenuti da je izvoz bio realno veći jer u ovaj zbir ne ulaze bilansi „Tisa automotiva“, „Gordona“ i, jednim delom, „Baninija“ jer su sedišta ovih fabrika u drugim opštinama.

Čoka – apsolutni rekorder

Privreda u opštini Čoka pokrila je, prošle godine, uvoz izvozom za čak 340 procenata. Više od 15 miliona evra bilo je spoljnotrgovinsko poslovanje ove opštine do novembra 2022. godine.

Čitav okrug napravio mnogo bolje rezultate prošle godine nego 2021. Spoljnotrgovinsko poslovanje bilo je preko 837 miliona evra, od toga 462 miliona evra bila je vrednost izvoza; bilans je u plusu za više od 87 miliona evra.

Drugi memorijal „Zavišić-Vadleve”. Smotra stonoteniske mladosti „Jezeru”

Dvorana „Jezero” bila je i danas u znaku stonog tenisa. Jelena Čudanov, predsednica Sportskog saveza Kikinde, otvorila je drugi Memorijal „Zavišić-Vadleve” za mlađe kategorije, u organizaciji STK Galadska, posvećen nekadašnjim stonotensikim delatnicima Slobodan Zavišiću Štrci i Beli Vadleve, čiji su potomci danas bili i prisutni.

– Galadska kao klub inače lepo radi i funkcioniše i sigurno da zavređuje našu pažnju i podršku pa je tako Grad Kikinda i pokrovitelj ove manifestacije, koja treba da postane tradicionalna. Vidimo da je sve odlično organizovano, a već sledeće godine očekujemo još veću masovnost – rekla Čudanova.

Milan Stanić, predsednik Stonotensikog saveza Vojvodine, napomenuo je:

– Ovakvi turniru neophodni su u procesu sazrevanja mladih igrača, a način na koji je Galadska organizovala ovo nadmetanje, uliva optimizam da će u dogledno vreme njen turnir postati i bodovni.

Nenad Đukić, predsednik Galadske, juče je uspešno kao kapiten prve ekipe, predvodio svoj klub u borbi za bodove u protiv Kanjiže, a danas je istakao:

– I Slobodan Zavišić i Bela Vadleve bili su vrhunski u svom delokrugu rada, Štrca kao trener koji je fabrikovao najveći broj kikindskih stonotenisera u obe konkurenicije, a Bela kao stonoteniski arbitar. Zato je ovo najmanje što možemo učiniti njima u čast. Inače, ove godine okupili smo 182 igrača, uzrasta od mini kadeta pa do juniora, a osim iz Srbije, ugostili smo i dvadesetak igrača iz rumunskog Temišvara. Osim što popularišemo svoj sport, želimo i da doprinesemo razvoju sportskog turizma u našem gradu pa za narednu godinu najavljujemo i nove goste – iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.