Classic Layout

Tamas Kis 4

Mladi bariton, Kikinđanin Tamaš Kiš upravo se vratio iz Trsta u kojem je premijerno odigrao naslovnu ulogu u operi Bele Bartoka „Zamak Plavobradog“. Pored zapaženog nastupa i odličnih kritika stručnjaka, ocenjeno je i da je, ovim „preskočio“ nekoliko faza u razvoju operskog pevača.

Tamaš je tek na prvoj godini solo pevanja na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu, ali je i najbolji primer kako se, ne oslanjajući se samo na talenat, uspeh postiže radom i upornošću. Ovaj mladić ima 24 godine i, posle završene dve srednje škole, trenutno je na masteru novosadske i redovnim studijama beogradske muzičke akademije.

– Još kao dete sam želeo da se bavim operskim pevanjem, to sam jako rano odlučio. Porodično imamo sluha, deda i brat su muzičari, ali niko, osim mene, nije klasičar – kaže Tamaš.

Svoje školovanje, koje obuhvata po dve osnovne i srednje muzičke škole i dve muzičke akademije, opisuje kao svoj put snova.

– Iako sam od početka znao da želim da budem solista, prvo sam hteo da završim muzikologiju jer smatram da je veoma važno da, kao solo pevač, imam znanje o teoriji – objašnjava Tamaš.

Pohađao je Osnovnu muzičku školu u Kikindi, odsek klavir. Na završnoj godini Srednje muzičke škole, smer teorija muzike u Zrenjaninu, ubrzano završava dve godine osnovne muzičke škole – smer solo pevanje, sve kod profesorice Svetlane Birkin. Zatim upisuje muzikologiju na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i, paralelno, pohađa solo pevanje u Srednjoj muzičkoj školi „Isidor Bajić“. Tada mu je, kaže, mnogo pomogla profesorka Marta Balaž, koja ga je i prepoznala kao baritona.

– Moj sledeći i glavni cilj bio je da upišem solo pevanje kod profesora Nikole Mijailovića, evropski poznatog solistu i pedagoga, na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu i u tome sam uspeo – otkriva Tamaš i dodaje da je, ponovo istovremeno, u Novom Sadu završio master studije muzikologije.

Već na prvoj godini solo pevanja imao je brojne nastupe u operama. Od 2021. godine deo je projekta beogradske Muzičko-opersko-teatarske organizacije. U operi Stanislava Biničkog „Na uranku“ nastupio je u dvema ulogama – glasa iz naroda i Redžepa. Ulogu oca izveo je u operi „Dečija soba“, nastupio je u kamernoj operi „Ničija ruža“, a u delu „Hajde da napravimo operu/Mali dimničar“ Bendžamina Britna, ponovo je u dvostrukoj ulozi – Crnog Boba i Toma.

Profesor Mijailović preporučuje ga za međunarodni projekat tri muzičke akademije – beogradske, novosadske i Konzervatorijuma „Đuzepe Tartini“ u Trstu u kojem dobija noseću i naslovnu ulogu u delu Bele Bartoka „Zamak Plavobradog“. U Kikindu je stigao pravo sa premijere, održane u okviru „Mitelfesta“ u Italiji.

– Prvi put sam imao tako veliku, ulogu prvog faha. Ovim sam, na neki način preskočio manje uloge i nastupio u Bartokovom delu, što nije tipično za početak karijere, a sve zahvaljujući veri mog profesora da sam, karakterno i glasovno, iako mlad, spreman da iznesem ovako tešku i zahtevnu ulogu – kaže Tamaš. – Dobio sam veoma lepe komplimente i pozitivne kritike. Bilo je to divno iskustvo.

Tamašov talenat prepoznat je i mnogo ranije – dva puta dobijao je stipendije „Dositeja“ za mlade talente i Fonda za unapređenje vokalne umetnosti mladih Melanije Bugarinović i ćerke Mirjane Kalinović Kalin. Vojvođanski savet za podršku talentima nagradio ga je, prošlog meseca, za zapažene rezultate u muzičkoj kulturi.

Kao najvažnija priznanja izdvaja prvu nagradu na takmičenju „Vera Kovač Vitkai“, gran pri na onlajn Festivalu slovenske muzike, zatim specijalnu nagradu za najperspektivniji muški glas na takmičenju solo pevača „Nikola Cvejić“ u Rumi i nagradu „Miroslav Čangalović“ Srpskog narodnog pozorišta u kojem je nastupao kao solista u oratorijumu „Apoteoza Crnjanskog“.

Otkriva da mu je velika želja da dobije ulogu Figara u Rosinijevom „Seviljskom berberinu“, najpoznatiju baritonsku rolu, kao i ulogu Grofa de Lune u Verdijevom „Trubaduru“. I svestan je, kao i uvek, da su velika odricanja i dalje pred njim.

– Često se osećam kao sportista, moram da pazim na ishranu i da budem naspavan, odmor je važan koliko i vežbanje. Želim da dostignem vrhunske nivoe, a to podrazumeva određene žrtve. Moram da odbijem mnogo stvari u kojima uživaju moji vršnjaci. Disciplina je neophodna da bih stigao do najvećih operskih podijuma – „Metropolitena“ i Milanske skale – siguran je Tamaš. – Imam veliku podršku porodice i to mi mnogo znači. Radim ono što volim, obožavam da budem na sceni, volim da se povezujem sa ljudima, da podelim sa drugima ono što je meni dato.

Sudeći po dosadašnjim dostignućima, upornosti i odlučnosti u ostvarenju svojih umetničkih i životnih ciljeva, šanse da Tamaš ne stane na daske scene u Njujorku ili Milanu sasvim su zanemarljive. On zna svoj put i odlučno gazi ka najvišem cilju. I za to mu čak ni sreća nije potrebna.

kukuruz dzeparac

 

Nadežda Šibul, Anđela Marinkov i Mina Ćurčija osmislile su odličan način kako da dođu do džeparca. Prodaju kuvan, pečen i sirov mlad kukuruz u Njegoševoj 74. Nadeždina mama Zorica, koja im pomaže, odnosno kuva i peče mlad kukuruz otkriva nam kako je sve počelo.

-Ćerka i ja bile smo na pijaci u Mikronaselju i videle da jedan dečak prodaje kukuruz. Na njegovoj tezgi bila je gužva i to nam je dalo ideju da se i mi probamo isto. Nadežda je okupila svoje drugarice koje su rado pristale da joj se pridruže – kaže Zorica Miucin.

Kukuruz stiže sa njive Nadeždinog tate Duška koji se bavi poljoprivredom. Svakog dana se bere svež za prodaju.

-Ima kupaca tokom čitavog dana. Tu su naše komšije, prijatelji, rodbina, ali i oni koji prođu ulicom i vide da se prodaje kukuruz. Oglašavamo se na društvenim mrežama i sada imamo i porudžbine. Sve što zarade ide deci za džeparac – napominje naša sagovornica.

Mlad kukuruz prodavaće se još neko vreme, dok ga bude bilo. Gazdinstvo Šibul zasnovalo je kukuruz na četrdesetak jutara. Zorica ističe da je u solidom stanju, ali da mu treba kiše u narednom periodu.

laptop (2)

Manje od nedelju dana ostalo je da frilenseri prijave i plate porez preko posebnog portala Poreske uprave. Prvi put Poreska im ne šalje rešenja, već su dužni da sami prijave prihod i uplate odgovarajući porez. Do sada je stiglo oko 2.500 prijava.

Na osnovu pitanja na portalu svako najpre saznaje da li spada u kategoriju frilensera. Onaj ko izabere prvi model oporezivanja, na tromesečni prihod do 96.000 dinara ne plaća porez, a preko tog iznosa stopa je 20 odsto. Zdravstveno i penzijsko osiguranje plaća ako želi.

Procenjuje se da je za one koji prihoduju do 160.000 dinara to isplativije.

Za one koji zarađuju više, bolji je drugi model, neoporezivo je 57.000 dinara, ostalo se oporezuje sa 10 odsto, uplata penzijskog doprinosa je obavezna.

„Za sada nekih 60 odsto frilensera se opredelilo za model 2, što znači da plaćaju sebi doprinose za penzijsko osiguranje. Sa jedne strane možemo reći da su zapravo i čekali uspostavljanje ovog sistema kako bi sami sebi mogli da uplaćuju doprinose”, kaže Irena Đorđević iz NALEDA-a.

Uz one koji rade za strane poslodavce, na ovaj način porez i doprinose mogu platiti i oni koji kod nas pružaju usluge fizičkim licima, poput bebisiterki ili majstora.

Iako rok ističe 31. jula, do sada je stiglo oko 2.500 poreskih prijava, a prema ranijim procenama u Srbiji radi najmanje 70.000 frilensera. Među do sada podnetim prijavama, prednjače oni sa višim primanjima.

(RTS)

Deca talenti 5

Jubilarnom, desetom manifestacijom „Deca talenti“, danas su počeli Dani Banatskog Velikog Sela. Program organizuje Udruženje žena „Velikoselke“ koje su, pre početka igara diplomama i rančevima nagradile 26 dece iz vrtića „Lastavica“ i Osnovne škole „Slavko Rodić“ koja su, u prethodnoj školskoj godini, postigla izuzetne rezultate na takmičenjima.

Na platou ispred Zavičajne kuće poletarci i osnovci takmičili su se u igrama na travi, po čemu je ovaj program jedinstven i prepoznat i na širem području.

– Zahvaljujući našem angažovanju i Osnovnoj školi, „Deca talenti“ se, u udžbeniku iz prirode i društva, navode kao primer dobre prakse i o tome uče đaci u čitavoj državi. Deca se nadmeću u igrama spretnosti koristeći vodu, zemlju, kukuruz, pšenicu, ječam, ona su zaboravila da se igraju na taj način i mi ih, ovim igrama, vraćamo prirodi. Na to smo posebno ponosne – istakla je predsednica Udruženja „Velikoselke“, Dragana Đurđević.

Pored mališana iz sela, u igrama uvek učestvuju i gosti koji raspust provode kod baka i deka pa je, i ove godine, odziv bio veliki – ukupno je bilo prijavljeno čak 120 takmičara.

Manifestaciji je prisustvovao i gradonačelnik Nikola Lukač koji je rekao da će lokalna samouprava uvek podržavati ovakve programe za najmlađe.

– Osmesi dece, njihova radost, kao i uspesi koje postižu dostojno predstavljajući i svoje mesto i naš grad, daju nam motiv da im obezbedimo još bolje uslove i u selu i u gradu – izjavio je Lukač.

Igre na travi pratio je, kao i uvek, veliki broj drugara i roditelja takmičara i meštana. Po programu Dana Banatskog Velikog Sela sutra će se, na istom mestu, od 21 sata, održati koncert KUD „Marija Bursać“. U subotu će, od 14 sati, kod Zavičajne kuće, Udruženje žena „Orhideja“ organizovati takmičenje „Najlepši krajiški kolač“, a za 21 sat zakazan je „Krajiški višeboj“. U nedelju će, na jezeru „Laguna“, tačno u podne, početi takmičenje u kuvanju riblje čorbe.

Programe proslave Dana sela organizuju udruženja uz pomoć i podršku Mesne zajednice i Grada.

IMG_20230727_101024-scaled copy

Građevinski radovi na postrojenju za preradu pijaće vode završeni su 95 odsto, mašinski radovi biće gotovi za mesec i po, a elektro za tri meseca. Izgradnja fabrike vode,  najveće investicije u Kikindi u proteklim decenijama, teče planiranom dinamikom u šta su se prilikom posete gradilištu uverili gradonačelnik Nikola Lukač, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić, pomoćnik gradonačelnika Svetislav Vukmirica i član Gradskog veća Nebojša Jovanov.

-Svi mogu da se uvere da fabrika vode raste iz dana u dan i konačno će svi Kikinđani imati kvalitetnu pijaću vodu. Investiciju su, zajedno sa Gradom Kikindom, omogućili su Vlada Republike Srbije, nadležno Ministarstvo, KFV banka, a vrednost radova je oko 11 miliona evra. Istrajaćemo u tome da sugrađani u 21. veku dobiju vodu za piće po svim propisanim standardima. Paralelno sa ovim projektom radi se na zameni vodovodnih cevi, magistralnom vodu, kao i na mini postrojenjima za prečišćavanje vode za svako selo. Voda za piće decenijski je problem i mi ćemo ga rešiti na zadovoljstvo svih građana – istakao je Lukač.

Posao je započet je u junu 2021. godine, nakon nekoliko godina studioznih priprema. Kompletna oprema iz uvoza, a koja se tiče tehnologije prerade je već na gradilištu, tako da neće biti nikakvih zastoja, napomenuo je direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero.

-Građevinski radovi, prema sadašnjem planu, biće završeni do kraja oktobra nakon čega će se pristupiti daljim koracima za puštanje vode u sistem. Objekat sa savremenom tehnologijom treba da služi gradu minimalno 40 godina. – kazao je Gvero –  U toku je i uključivanje zaposlenih iz Javnog preduzeća „Kikinda“ u rad postrojenja. Fabrika će zapošljavati 21 radnika i najveći deo biće iz postojećeg javnog preduzeća.

Pošto svi radovi budu završeni uslediće njihova provera. Nakon toga započeće proba sa vodom.

-To je i najznačajniji deo koji nas čeka. Naša ulazna voda je karakteristična i ovo će biti prvi slučaj da se od nje napravi pijaća voda koja zadovoljava sve propisane standarde. Austrijska firma „Uniha“, koja je nosilac tehnologije, predvidela je da se završna obrada radi takozvanom reverznom osmozom koja omogućava da se od morske dobije voda za piće. Ne sumnjamo da će naša voda biti po propisima, a tokom probnog perioda najvažnija je optimizacija parametara, kako bi se postigla i najpovoljnija cena vode za potrošače – rekao je Miroslav Kresoja iz JP „Kikinda“.

 

 

policija

Ministarstvo unutrašnjih poslova  raspisalo konkurs za upis 1.100 polaznika u Centar za osnovnu policijsku obuku, COPO, za stručno osposobljavanje za obavljanje poslova uniformisanog policijskog službenika  za potrebe svih 27 policijskih uprava u Srbiji.

Za Područje Policijske uprave u Kikindi ima mesta za 14 polaznika za radno mesto policajaca, pet polaznika za radno mesto saobraćajnog policajaca i osam polaznika za radno mesto graničnog policajaca. Kandidati za polaznike se prilikom prijave na konkurs izjašnjavaju za koje od ponuđenih radnih mesta žele da prođu stručno osposobljavanje.

Svi zainteresovani, koji ispunjavaju uslove za upis, mogu da se prijaviti do 11. avgusta, u policijskim stanicama po mestu prebivališta. Od 1.100 polaznika Centra za policijsku obuku, 550 će se stručno osposobljavati za obavljanje poslova i zadataka uniformisanog policijskog službenika na radnom mestu policajac, 300 saobraćajni policajac i 250 na radnom mestu granični policajac.

Uslovi konkursa mogu se naći na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova www.mup.gov.rs i sajtu Centra za osnovnu policijsku obuku www.copo.edu.rs .

water-g49774f5aa_1280

Zbog rekonstrukcije vodovodne mreže, sutra, 28. jula, od 8 do 17 časova bez vode će biti  potrošači u  ulici Vojvode Putnika od ugla ulice Branka Radičevića do Teodora Ilića Češljara i Branka Radičevića  od ugla Dositejeve do Vojvode Putnika.

 

Iz JP „Kikinda“ mole se potrošači da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe. Za sve dodatne informacije obratiti se pozivnom centru na broj 422-760.

mobilni

Građani bi, pred nevreme, uskoro trebalo da dobijaju SMS poruku upozorenja, predviđeno je novom strategijom smanjenja rizika od katastrofa.

Superćelijska oluja koja je prošla i kroz našu zemlju pokzala je da građani ili ne razumeju upozorenja Republičkog hidrometeorološkog zavoda ili ne znaju šta povodom njih da preduzmu.

Starom strategijom iz 2011. definisane su četiri vrste meteoalarma koje izdaje RHMZ – zeleni, žuti, narandžasti i crveni. Na osnovu tih upozorenja reaguje Ministarstvo unutrašnjih poslova.

– Nakon prijema ovih informacija od strane Sektora za vanredne situacije uz dodatna uputstva, ove informacije se prosleđuju organizacionim jedinicama Republike Srvije i obaveštavaju se lokalni štabovi za vanredne situacije u čijoj nadležnosti je i ona prva situacija poput vanredne situacije – rekao je Goran Mihajlović, pomoćnik direktora RHMZ-a.

Novom stategijom predviđeno je uvođenje jedinstvenog broja 112 koji će objediniti sve nadležne službe – policiju, vatrogasno-spasilačke jedinice, hitnu medicinsku pomoć. Prvi na potezu biće MUP koji će izdavati uputstva građanima.

– Ministarstvo unutrašnjih poslova treba, preko odgovarajućih mobilnih operatera, da pošalje obaveštenja građanima. Ako u vanrednim situacijama dođe do ometanja kritične infrastrukture, postoje specijalizovane jedinice koje obaveštavaju građane na terenu – izjavio je dr Vladimir Cvetković, profesor na Fakultetu bezbednosti.

Upozorenje putem SMS-a uvedeno je u brojnim državama u svetu, među kojima je i Grčka. U toj zemlji “alarm” za nevreme uveden je 2019, posle velikih požara u Atini. Kada taj sistem zaživi i u našoj zemlji, upozorenje na opasnost od vremenskih nepogoda stići će na mobilne telefone svih građana unutar ugroženih područja, pišu „Večernje novosti“.

ples vintage

U nekadašnjoj zgradi „Mikinice”, plesnim koracima mlade su učili Mika Katarivas, Jevrejin koji je u Kikindu došao posle rata, i njegova supruga Tereza, prva žena-motociklista u gradu.

Najpoznatije mesto za zabavu decenijama u Kikindi bilo je u zgradi Mikinice, na uglu Mokrinske i ulice Vojvode Putnika, u nekadašnjoj zgradi Zanatlijske zadruge. Zgrada je poticala iz vremena Monarhije i zbog oronulosti je predstavljala opasnost, pa je osamdesetih godina srušena.

Tereza je bila rođena u kikindskoj porodici Fa 1893. godine. Njeni roditelji imali su četrnaestoro dece. Njena baka, Ludovika Kristijan, bila je komornica grofa Esterhazija u Beču. U vreme Marije Terezije, porodica je dobila pseću kožu koju su dobijali oni kojima je dodeljivana plemićka titula.

Suprug Tereze Fa, Mika, bio je učitelj igranja. Po njima je zgrada nazvana Mikinica. Mika Katarivas bio je jevrejskog porekla, a u Kikindu je stigao sa primorja. Imao je školu plesa u Šibeniku. Novine koje su izlazile u tom dalmatinskom gradu „Hrvatska riječ”, 1909. objavile su oglas da je otvorena škola plesa i lepog i modernog ponašanja u prostorijama „Hrvatskog sokola”. Katarivas je u Veliku Kikindu došao odmah posle rata.

U radu mu je pomagala supruga Tereza koja je bila prva žena- motociklista u Velikoj Kikindi. Njene nećake, Katalin Gera i Ana Zubanov, kasnije će se sećati svoje tetke kao žene sa kacigom, na motoru, koja je uživala i u jahanju. Imala je svog konja i velikog belog psa.

Kako su pričale sugrađanki, publicistkinji Marti Ištvan, u školi se prvo učio tango, a zatim fokstrot, foks, polka, rumba, pa engleski valcer, koji je bio najteži.

„Devojke su sedele sa jedne strane sale, a sa druge mladići. Učitelj plesa bi lupio dlanovima i time bi započinjao ples. Onom ko nije hteo da pleše bi zapovedio. Nije bilo lenstvovanja. Videlo bi se kome ne ide, ali moja tetka bi to veštim kombinacijama rešavala. Sparivala bi ih sa takvima koji su već dobro igrali. Kada bi dečak dobro igrao, onda bi ga spajala sa jednom „drvenastom” devojkom i suprotno. Bila je jako odlučna”, pričala je o Terezi Ana Zubanov.

Školu plesa pohađali su najviše srednjoškolci, bilo ih je i iz šegrtske škole, dok devojke iz paorskih porodica nisu išle na ples.

Miku Katarivasa, učitelja plesa, deportovali su 1941. godine. Njegovo ime nalazi se među žrtvama holokausta. Tereza je držala časove plesa i posle rata. Preminula je 1973. godine u Kikindi.

O njenom plesnom umeću svedoči i sledeća anegdota. Kako se svojevremeno prisetila njena nećaka Katalin, na venčanju njihove sestre, tetka Tereza imala je 80 godina, ali je tako igrala tvist da je svakog zadivila.

Crnjanski o Miki

Miku pominje Miloš Crnjanski o tekstu o prisajedinjenju, koji je objavljen u Politici 1923. godine.

„Pod zapaljenom svećom sa Ciganima, sav crven u licu sedi Mika Katarivas i peva srpske ubojne pesme. Srnao i Orjuna. Srpska nacionalna omladina. Mika Katarivas je viđen član tog „užasnog” društva. Ustvari to je vrlo dobar čovek, sa kudravom kosom, beogradsko jevrejče. Veliki radikal, desna ruka Joce Budišinog. Bivši tanc majstor, sada trgovac haljina u Kikindi. Došao je od nekud posle oslobođenja i zadržava se tu, dobri i veseli čovek.

Kaže: ja često idem u Beograd, poznajem sve. I Vujčića, i Ninčića i Srškića (ministre u Vladi Nikole Pašića). Stalno sam na putu i živim samo za partiju. Viđam ih često, ali se oni prave da me ne poznaju.

-Ej Srškiću, zar me ne poznaješ.A kad sam te učio valcer?

Rukama maše, očima žmirka i pijucka. Ovdašnji ga Jevreji mrze”- napisao je Crnjanski.

 

(Izvori. V. Vujin, M. Ištvan)

 

 

OFK Kikinda dočekaće na startu Novobanovčane

U Novom Sadu žrebom su danas određeni takmičarski brojevi za novu sezonu u Srpskoj ligi „Vojvodina” odnosno Vojvođanskoj ligi „Istok”.

OFK Kikinda dočekaće 12. avgusta, na startu u društvu srpskoligaša, tim Omladinca iz Novih Banovaca, koji joj je, inače, bio jedan od poslednjih rivala na Gradskom stadionu u istom rangu, u pretprošloj sezoni, a naša ekipa tog 23. aprila 2022, pobedila je 1:0 pogotkom u finišu.

Naredni rivali Kikinđana, predstojeće jeseni, biće: Bečej (gosti), Jedinstvo Stara Pazova (domaći), Hajduk Kula (g), Naftagas Elemir (d), Sloven Ruma (g), Borac Šajkaš (d), Podunavac Belegiš (d), Dinamo Pančevo (g), Kabel Novi Sad (d), Tisa Adorjan (g), Bačka Bačka Palanka (d), Radnički Zrenjanin (g), „1. maj” Ruma (d) i Železničar Inđija (g).

Parovi prvoga kola: Hajduk – Borac, Naftagas – Jedinstvo, Sloven – Bečej, OFK Kikinda – Omladinac, Podunavac – Železničar, Dinamo – „1. maj”, Kabel – Radnički, Tisa – Bačka.

Dodajmo još, Marko Vukobrat, sportski direktor OFK Kikinde, izabran je za predsednika Konferencije klubova Srpske lige „Vojvodina”.

Na vojvođanskom „Istoku”, takođe od 12. avgusta, nastupaće četiri naša kluba. Novokozaračka Sloboda u prvom će kolu igrati u Kovinu protiv Radničkog, ruskoselska Crvena zvezda gostovaće u Banatskom Karlovcu Proleteru, ŽAK će na Vašarištu dočekati Rusandu iz Melenaca, a Kozara u Banatskom Velikom Selu ekipu Vojvodine iz Perleza.

U prvom kolu sastaće se još: Begej (Žitište) – Borac (Starčevo), Jedinstvo (Vlajkovac) – Jedinstvo (Banatsko Karađorđevo), Budućnost (Srpska Crnja) – BAK (Bela Crkva) i Mladost (Omoljica) – Polet (Idvor).