Classic Layout

384203359_295552620004123_5819783723451193555_n

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović zajedno sa potpredsednikom i pokrajinskim sekretarom za zdravstvo profesorom dr Zoranom Gojkovićem i direktorom Uprave za kapitalna ulaganja Milošem Maletićem posetio je Kikindu. Sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, narodnim poslanikom Milenkom Jovanovim, pokrajinskim poslanicima Stanislavom Hrnjak i Miodragom Bulajićem, načelnikom Severnobanatskog upravnog okruga Miroslavom Dučićem, zamenicom gradonačelnika Dijanom Jakšić Kiurski, pomoćnikom  gradonačelnika Svetislavom Vukmiricom, članom Gradskog veća Nebojšom Jovanovim i direktorom JP „Kikinda“ Čedom Gverom, posetili su gradilište na uglu ulica Semlačke i Braće Laković gde je u toku izgradnja sekundarne atmosferske kanalizacije, kao i rekonstruisani deo Zavoda za javno zdravlje.

U delovim ulica Dušana Vasiljeva, Jaše Tomića, Braće Laković i Semlačke radovi su počeli krajem avgusta i biće gotovi do kraja godine, a posao se izvodi zahvaljujući zajedničkom ulaganju Grada i Pokrajine, istakao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Zadovoljstvo nam je što u Kikindi možemo da ugostimo predsednika Vlade Vojvodine Igora Mirovića sa saradnicima. Izgradnja atmosferske kanalizacije u koju će biti uloženo 150 miliona dinara samo je jedan od projekata koje smo ove godine realizovali uz svesrdnu pomoć Pokrajine i Uprave za kapitalna ulaganja. Zahvaljujem se na razumevanju problema građana i podršci u Vladi Vojvodine da ih rešavamo i tako unapređujemo život u našoj sredini. Hvala i našim predstavnicima u Pokrajini koji se bore za svoj Grad. Ulice su raskopane, ali sa dobrim razlogom jer se menjaju vodovodne cevi, gradi se atmosferska kanalizacija, ulaže se u škole i vrtiće, u sela  gde će biti izgrađena četiri postrojenja za preradu pijaće vode. Samo u ovoj godini Vlada Vojvodine podržala je kapitalna ulaganja u Kikindu sa 700 miliona dinara i mi ćemo znati to da cenimo, ali se nećemo zaustaviti. Imamo nove projekte koji su važni za moje Kikinđane, a odnose se na putnu infrastrukturu, izgradnju fekalne i atmosferske kanalizacije i mnoge druge koji će naš grad učiniti boljim i lepšim – rekao je Lukač.

Prizemlje Zavoda za javno zdravlje, gde se nalazi Epidemiološka služba, rekonstruisano je u dve faze zajedničkim ulaganjem sa vojvođanskom Vladom. Ova ustanova pokriva teritoriju na kojoj živi više od 110.000 stanovnika i sada ima mnogo bolje uslove za rad.

– Završena je i rekonstrukcija vodovodne mreže tokom koje su zamenjene azbest cementne cevi postavljene još šezdesetih godina prošlog veka. Izdvojili smo sredstva za rekonstrukciju u Osnovnoj školi „Feješ Klara“, ali i hitne intervencije u Školi „Sveti Sava“ i Gimnaziji „Dušan Vasiljev“. Ja sam bio jedan od onih koji se još 2012. godine zalagao za ulaganja u Industrijsku zonu koja daje rezultate. Tu ne smemo da stanemo jer Kikinda je najvžnije mesto u severnom delu Banatu i narednih godina treba da očekuje više sredstava za realizaciju svojih projekata. Ulaganje je neophodno i u izgradnju kanalizacone mreže u delovim Grada, kao i u atmosfersku kanalizaciju kako bi se izbegli problemi koji nastaju usled velikih količina padavina. Razgovarali smo i o novim projektima i potrebama koje Kikinda ima i narednih nedelja biće poznato u šta će se ulagati naredne godine – poručio je Mirović.

U rekonstrukciju i opremanje  Zavoda za javno zdravlje uloženo je 45 miliona dinara od kojih je 20 obezbedila Vlada Vojvodine, a 25 Zavod za javno zdravlje.

Brza saobraćajnica razvojna šansa

– U narednim godinama očekuje nas i izgradnja brze saobraćajnice koja će početi u Somboru. Neće puno vremena proći i uveren sam da ćemo za dve do tri godine i u Kikindi imati prve profile ovog puta. Saobraćajnica će povezati Sombor i Kikindu odnosno severni Banat i srednju i severnu Bačku sa autoputem koji ide od Subotice do Novog Sada. Biće to velika razvojna šansa – rekao je Igor Mirović.

Intenzivni razvoj Srbije

Osim brze saobraćajnice, čuvenog „smajlija“, vojvođanska Vlada ulaže i u Fruškogorski koridor, brzu prugu.

– Investiciona ulaganja govore da je Republika Srbija u fazi intenzivnog razvoja posle decenija zaostajanja za zemljama u regionu i u Evropi. Mi smo, zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću i višegodišnjoj politici kontiniuiranog ekonomskog razvoja i rasta, uspeli da obezbedimo finansijska sredstva i da realizujemo brojne investicije i ponosni smo zbog toga. Prvi put se u našoj zemlji, a posebno u Pokrajini, posle ko zna koliko decenija, ulaže u kapitalne projekte koji po svojoj vrednosti i tehničko – tehnološkoj složenosti mogu biti uzor i za razvijenije zemlje. Pored toga ulaže se i u lokalne puteve, ulice, rekonstrušu se vodovodne mreže, grade se postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, rekonstruišu se škole, bolnice. Vojvođanska privreda ima odlične rezultate i samim tim raste i broj zaposlenih. U ovoj godini, koja nije laka zbog globalnih izazova, u Vojvodini je 4.500 ljudi više našlo posao u drugom kvartalu u odnosu na prvi kvartal. Siguran sam da građani to prepoznaju. Svi koji kritikuju razvojni poduhvat naše zemlje nisu u pravu i to će vrlo brzo videti, kada se bude izašlo na birališta. Uveren sam da će ljudi glasati za svoje, punije, kućne budžete, za investicije, za rekonstrukcije, brze saobraćajnice, modernije škole i bolnice. Svi oni koji vole svoju zemlju daće najbolju ocenu stanja u kojem se Srbija nalazi – precizirao je Igor Mirović.

 

 

 

 

 

saobracajna+policija+(2)

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi uhapsili su dvadesetdevetogodišnjeg B. B. iz Kikinde zbog sumnje da je izvršio krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.

On se sumnjiči da je jutros u okolini Kanjiže upravljajući automobilom naleteo na trogodišnjeg dečaka koji se nalazio na pešačkom prelazu. Teško povređeni dečak prevezen je u Opštu bolnicu u Subotici gde je od zadobijenih povreda preminuo.

B. B. je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Senti.

water-g048421de9_1920

Zbog planirane zamene vodomera, u sredu, 11. oktobra, od 8 do 14 sati, bez vode će ostati potrošači u Kikindi, u ulici Miloša Velikog – od ugla sa Njegoševom do Sinđelićeve ulice, saopšteno je iz JP „Kikinda“.

Za sve dodatne informacije na raspolaganju su brojevi Pozivnog centra 422-760 i 062/88-44-888.

svetski dan mentalnog zdravlja

Promocija mentalnog zdravlja i prevencija mentalnih poremećaja i bolesti je sastavni deo Agende održivog razvoja, usvojene od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2015. godine.

Jedan od ciljeva Agende održivog razvoja je da se do 2030. godine za trećinu smanji prevremeni mortalitet od hroničnih nezaraznih bolesti kroz prevenciju i terapiju, kao i promociju mentalnog zdravlja i blagostanja. Upravo se iz navedenih razloga obeležava 10. oktobar kao Svetski dan mentalnog zdravlja.

Slogan ovogodišnjeg Svetskog dana mentalnog zdravlja je: „Pravo na mentalno zdravlje”, što uključuje pravo na zaštitu mentalnog zdravlja, pravo na dostupno, pristupačno, prihvatljivo i kvalitetno lečenje i negu, kao i pravo na slobodu, nezavisnost i uključivanje u zajednicu.

Dobro mentalno zdravlje je od vitalnog značaja za opšte zdravlje i blagostanje. Ipak, globalno se svaka osma osoba suočava sa lošim mentalnim zdravljem koje može uticati i na fizičko zdravlje, blagostanje i socijalnu interakciju. Sa lošim mentalnim zdravljem suočava se sve veći broj adolescenata i mladih, radno sposobnog i stanovništva starijeg od 60 godina.

Na globalnom nivou jedna od sedam osoba uzrasta od 10 do 19 godina ima neki mentalni poremećaj. Procenjuje se da se, svake godine, gubi 12 milijardi radnih dana zbog depresije i anksioznosti. U čitavom svetu, procena je, od depresije pati pet odsto odraslih i šest odsto starijih od 60 godina.

Depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja su među vodećim uzrocima bolesti i invaliditeta među adolescentima.

Samoubistvo je četvrti vodeći uzrok smrti kod mladih uzrasta od 15 do 29 godina.

Loše radno okruženje (uključujući stres, preopterećenost poslom, nove rizike na radnom mestu) predstavlja rizik za mentalno zdravlje.

Preko 20 odsto odraslog stanovništva starijeg od 60 godina pati od nekih mentalnih i neuroloških poremećaja.

U isto vreme, pružanje usluga u očuvanju mentalnog zdravlja nije u skladu sa potrebama osoba koje pate od mentalnih poremećaja, posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Stigma i diskriminacija i dalje predstavljaju prepreku socijalnom uključivanju i pristupu adekvatnoj zaštiti mentalnog zdravlja.

Ljudi često brinu samo o svom fizičkom zdravlju, zapostavljajući mentalno zdravlje. Kao što se mogu javiti problemi sa fizičkim zdravljem, svakome se mogu desiti problemi sa mentalnim zdravljem koji se, uz adekvatnu pomoć i podršku, mogu prevazići.

Važno je imati svest o tome da svakodnevni život u različitim aspektima može da predstavlja izazov i poteškoću za pojedinca, a da određen vid zaštite predstavlja izdvajanje vremena za bavljenje sobom – svojim osećanjima. Pored razgovora sa bliskim osobama (porodicom, prijateljima) ponekada nam je potrebna i stručna pomoć. Potrebno je razgovarati o mentalnom zdravlju kako ovaj pojam ne bi bio pogrešno shvaćen i predstavljao tabu temu. Plašeći se stigmatizacije, ljudi često ne potraže stručnu pomoć i na taj način zapostavljaju svoje mentalno zdravlje, navodi se, između ostalog, u saopštenju Svetske zdravstvene organizacije povodom Svetskog dana mentalnog zdravlja.

Biblioteka 3

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ u četvrtak, 12. oktobra, u 18 sati, organizuje promociju knjige „Neka se sve u ljubav preobrazi“ Snežane Miladinović Lekan.

O knjizi će, pored autorke, govoriti Nada Aničić Crljenica i prof. dr Violeta Šiljak.

Snežana Miladinović Lekan je profesor ruskog jezika i književnosti, član Udruženja književnika Srbije, član Književnog kluba „Prota Vasa Živković“ u  Pančevu, i član Društva književnika Krajine. Objavila je osam knjiga, šest zbirki poezije i jednu proznu knjigu, kao i jedno troknjižje u kome su zastupljene i poezija i proza, kao i tri knjige za decu sa pesmama i pričama.

požar 1604

Predstava „Hiljadita noć” („Ezredik éjszaka”) biće izvedena na sceni KUD „Eđšeg” u petak 13. oktobra sa početkom u 19 sati. Ulaznica će biti dobrovoljni prilog za porodicu Krištof čija je kuća izgorela u požaru pre šest meseci. 

Komad koji je režirao Šandor Kiralj dobio je više nagrada na Vojvođanskoj smotri amaterskih pozorišta, između ostalih, i glavnu nagradu tog festivala. Priliku da pogleda „Hiljaditu noć” imala je publika širom Vojvodine, ali i u Budimpešti i Rumuniji.

Predstava će biti titlovana. Ovu praksu, KUD „Eđšeg” je započeo prošle godine i, zbog velikog interesovanja gledalaca, nastavio.

Podsetimo, u požaru koji je 16. aprila, oko pola 2 noću, izbio u pomoćnim prostorijama kuće u ulici Vojvode Putnika, nije bilo povređenih, ali je načinjena ogromna materijalna šteta. Procenjena je na oko 2.5 miliona dinara. Izgorelo je oko 160 kvadratnih metara krovne konstrukcije i pomoćne prostorije. Ljudi dobre volje odmah su pritekli u pomoć, a otvoren je i namenski račun za pomoć porodici Krištof.

fudbal. grbovi

Nedavno je engleska Aston Vila iz Birmingema, prvak Evrope iz 1982. godine, promenila grb te je taj njihov novi sličan grbu OFK Kikinde koji je aktuelan od 2020. godine.

Prilika i za podsećanje kako je u prošlosti izgledao zaštitni znak kluba iz Blandaša. Tada, pre tri godine, pozivajući se na tradiciju, bilo je komentara kako klubovi ne treba da menjaju ambleme.

No, iako će uvek biti glasova i za i protiv po onoj narodnoj „svetu se ne može ugoditi”, upravo to što je od početka sedamdesetih godina 20. stoleća pa do 2020. godine, dakle za nepunih pet decenija, OFK Kikinda imala četiri grba, jasno kazuje da tu velike tradicije i nije bilo. Uostalom, i sam izvorni klub, osnovan 1909. godine, ime je menjao najmanje 13 puta!

Koliko će pak aktuelni simbol OFK Kikinde biti dugovečan, pokazaće vreme, ali čini se da bi trebao potrajati, jer sačuvao je linije prvobitnog grba-štita koji je bio u obliku latiničnog slova U pa je najpre  preoblikovan u okrugli štit i potom mu je dodan lav kao simbol Banata i nekadašnjeg Velikokikindskog distrikta.

 

Usto, zastava OFK Kikinde u potpunosti je sačuvala formu prvoga grba pa se sve zajedno čini kao korektno idejno rešenje, a iako se kaže da se o ukusima ne raspravlja, nije zabranjeno ni polemisati.

posao mladi

Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) raspisala je Javni poziv za program podsticanja zapošljavanja koji će se sprovoditi u četiri faze.

Prva faza namenjena je isključivo poslodavcima koji, od 10. do 31.oktobra mogu da se prijave za učešće u programu, na sajtu www.mojaprvaplata.gov.rs. Nezaposleni će, na istom sajtu, moći da se prijave od 6. do 24. novembra.

U trećoj fazi poslodavci će selektovati kandidate, a povezivanje (konačan izbor) obaviće od 27. novembra do 8. decembra.

U roku od sedam dana od dana konačnog izbora kandidata, na sajtu www.mojaprvaplata.gov.rs biće objavljena lista oglašenih pozicija poslodavaca sa brojem odobrenih kandidata.

Zatim će se, od 1. do 15. januara, potpisivati trojni ugovori između Nacionalne službe za zapošljavanje, poslodavca i izabranog kandidata, i tada će i započeti osposobljavanje nezaposlenih.

U NSZ planiraju da se u program „Moja prva plata“ u novom ciklusu uključi do 10 hiljada mladih starosti do 30 godina, sa najmanje srednjim obrazovanjem i bez radnog iskustva. Program će se sprovoditi kod poslodavca, u privatnom i javnom sektoru, u trajanju od devet meseci, bez zasnivanja radnog odnosa.

Tokom trajanja programa, Nacionalna služba za zapošljavanje će, na mesečnom nivou, mladima sa srednjim obrazovanjem isplaćivati novčanu naknadu u iznosu od 28.000 dinara, dok će onima sa visokim obrazovanjem isplaćivati 34.000 dinara, uz uplatu doprinosa za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti.

Ovim programom daje se mogućnost mladima koji nemaju radno iskustvo da obave praksu na konkretnim poslovima kod poslodavca radi sticanja znanja, veština i kompetencija za rad, kako bi na taj način povećali svoje mogućnosti za zapošljavanje, navode u NSZ.

Javni poziv za ovogodišnji program „Moja prva plata“ i sve informacije o programu nalaze se na sajtu Nacionalne službe za zapošljavanje (www.nsz.gov.rs), kao i na sajtu Moja prva plata (www.mojaprvaplata.gov.rs).

Vesic

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine objavio je pre nekoliko dana Prostorni plan područja posebne namene za brzu saobraćajnicu od  graničnog prelaza sa Mađarskom, Bački Breg preko Sombora, Kule, Vrbasa, Srbobrana, Bečeja do Kikinde, graničnog prelaza sa Rumunijom u Nakovu. Ministar Goran Vesić najavio je da će plan biti proširen.

– Ovaj Prostorni plan omogućava nam da veoma brzo, kako je predsednik Aleksandar Vučić najavio, započnemo izgradnju prvih 5.5 kilometara od Bačkog Brega za koji imamo građevinsku dozvolu i završenu eksproprijaciju. Odmah počinjemo da radimo na dopuni plana jer će „Osmeh Vojvodine” biti produžen od Kikinde do Srpske Crnje – napisao je na svom fejsbuk profilu Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Prema sadašnjem Prostornom planu, buduća saobraćajnica biće duga 164,392 kilometra i projektovana je za brzinu od 100 ilometara na sat. Ukupna površina obuhvata prostornog plana je 11.273,42 hektara.

sns kikinda logo

Gradski odbor Srpske napredne stranke u Kikindi pruža bezrezervnu podršku predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću i njegovoj porodici. Malo je onih koji su u  istoriji Srbije radili tako istrajno, podižući u isto vreme međunarodni ugled naše zemlje kao što to čini Aleksandar Vučić.

Kroz istoriju se pokazalo da samo kukavice udaraju na porodice i decu. Upravo takva kukavica je i takozvani premijer, lažne države Aljbin Kurti. Nekadašnji terorista, sada je lažni državnik, željan samo srpske krvi, sada se okomio na porodicu Vučić, a naročito na mladog Danila.

Kao i uvek laži se lako otkriju i istina brzo izađe na videlo, jer istina je jedna i neosporiva. Istina je da Kurti pokusava novo etničko čišćenje na Kosovu i Metohiji, kao što je i istina da ima onih koji ga u tome podržavaju.

Sa druge strane istina je i da Srbija više nikad neće dozvoliti pogrom svog naroda i uvek će biti tu da mirnim putem pokuša da reši sve konflikte, jer je to jedini ispravan način i jedini put kojim našu zemlju vodi predsednik Srbije Aleksandar Vučić, navodi se u saopštenju Gradskog odbora SNS u Kikindi.