Classic Layout

koncert konferencija

Nastupima hora „Kornelije Stanković“, Velikog narodnog orkestra, pevačke grupe i solista ADZNM „Gusle“, kao i orkestra Zapadnog univerziteta, odnosno Asocijacije za negovanje banatske kulture iz Temišvara, završen je prvi dan Međunarodne konferencije pod nazivom „Etnomuzikologija i etnokoreologija i njihova praksa u balkanskom folkloru“. Kikindu i „Gusle“ na ovom stručnom skupu sa svojim radovima predstavljaju Magdalena i Igor Popov.

-Prikazali smo presek 23. godine etno kampa i njegov značaju za naš region, profesore, studente i sve koji se bave etnomuzikologijom, etnokoreologijom i etnologijom. U okviru književnog salona predstavljena je i moja knjiga „Običaji Srba u Pomoršju“, ali i dela ostalih učesnika profesora i doktora u svojoj oblasti. Posle prvog dana utisci naših gostiju iz Rumunije, Makedonije, Crne Gore, Republike Srpske i naše zemlje su više nego dobri. Otvorili smo mnoge teme  koje ćemo razmatrati u skorijoj budućnosti – saznali smo od Igora Popova.

Koncertu su prisustvovali učesnici skupa, kao i sugrađani, a sve njih pozdravio je gradonačelnik Nikola Lukač koji je podsetio na činjenicu da je Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“ najstarije srpsko društvo na ovim prostorima i u kontinuitetu radi punih 147 godina.

-Hvala svima koji su doprineli i doprinose opstanku i prosperitetu društva i generacijama koje čuvaju tradicionalnu muziku, pesmu i igru od zaborava. Zasluženo su „Gusle“ ove godine dobile  najviše pokrajinsko priznanje iz oblasti kulture „Ferenc Feher“ i koristim priliku da svim članovima čestitam na tome. Svi mi, Kikinđani, ponosni smo na „Gusle“ i na ono čime se bave, što čuvaju tradiciju svih koji žive na ovom prostoru, a prvenstveno srpskog naroda. I ovaj stručni skup dokaz je da na pravi način predstavljaju naš grad i našu zemlju  – istakao je gradonačelnik Lukač.

Konferencija je još jedan dokaz kvalitetnog rada ADZNM „Gusle“, dodala je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Povezivanje i saradnja sa vrhunskim stručnjacima iz zemalja u regionu važna je kako za „Gusle“ tako i za sam Grad. Sigurna sam da će saradnja biti plodonosna i da će doprineti još kvalitetnijem radu našeg društva. Razmena iskustava  doprineće i plemenitoj misiji  koja se ogleda u očuvanju tradicije, kulture i običaja naroda sa naših prostora – zaključila je Jakšić Kiurski.

Sutra je na programu okrugli sto na temu “Etnomuzikologija, etnokoreologija i etnologija u balkanskim zemljama – aktuelna naučna istraživanja i umetnički pravci“.

 

Djoka Radak (5)

Multimedijalna izložba o najznačajnijoj ličnosti našeg grada u 19. veku, Đorđu Đoki Radaku, otvorena je večeras u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja, povodom dva veka od njegovog rođenja. Autor izložbe je Vladislav Vujin, viši kustos–istoričar.

Radak je možda najpoznatiji bio po tome što je bio drugi po veličini dobrotvor Matice srpske u 20. veku. Svoje imanje ostavio je srpskom narodu na upravljanje, istakao je Vujin.

– Đoka Radak bio je i pokretač bune aprila 1848. godine i aktivni učesnik revolucije 1848. i 1849. godine. Celokupno svoje imanje, 250 hiljada ondašnjih kruna, ostavio na upravljanje Matici srpskoj koja je, po njegovoj poslednjoj volji, kroz nekoliko fondova novac usmeravala za školovanje siromašne srpske mladeži. Deo novca ostavio je i Srbima u Lici i Dalmaciji, a vrlo malo rodbini sa kojom nije bio u dobrim odnosima – rekao je Vujin.

Otvaranju izložbe prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća, Valentina Mickovski.

– Drago mi je što Muzej priređuje ovakve izložbe. Kikinđani ne znaju mnogo o znamenitim sugrađanima koji su u prošlim vekovima činili grad prepoznatljivim. Siguran sam da ćemo na ovakvim izložbama u ovom lepom prostoru saznavati mnogo više o istoriji Kikinde – rekao je Lukač, otvarajući izložbu sa autorom i direktoricom Muzeja, Lidijom Milašinović.

Od Radakove zaostavštine kikindski muzej poseduje samo jedan njegov portret čiji je autor poznati kikindski fotograf Karl Lang. Izložen je i srebrni escajg iz kuće Radaka i njegove supruge Ane, a moguće je pregledati i zbirku od 117 narodnih recepata, „lekaruša“, koju je napisao sa samo 17 godina.

Đoka Radak završio je pravo u Beču, govorio je mađarski, nemački i latinski, bavio se prevođenjem i družio se sa Vukom Karadžićem. Eksponati, pesme i priče o Radakovom životu dostupne su u različitim, pa i audio formatima, a glumac Slavoljub Matić pozdravio je, u liku Đoke Radaka, posetioce na otvaranju. Takođe je, za naredni mesec, najavio izvođenje monodrama o ovom znamenitom Kikinđaninu.

Izložba je realizovana uz pomoć Matice srpske i Muzeja Vojvodine i uz finansijsku podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, i biće otvorena do 17. februara.

VUCIC BOLNICA

Gradonačelnik Nikola Lukač sa velikom čašću, uručio je znak pažnje predsednika Srbije Aleksandra Vučića radnicima Porođajnog odeljenja Opšte bolnice Kikinda i Gerontološkog centra. Već nekoliko godina predsednik države pred sam kraj  godine zaposlene u zdravstvenim i ustanovama socijalne zaštite daruje i na taj način pokazuje im koliko je važan njihov svakodnevni predan rad sa pacijentima i najstarijima.

Ovim skromnim poklonom, predsednik Vučić se još jednom zahvalio radnicima ovih ustanova za njihovu upornost i istrajnost u očuvanju zdravlja, kao i za brigu o najstarijima i najmlađim stanovnicima našeg Grada.

policija

Na području Policijske uprave stanje bezbednosti proteklog meseca bilo je povoljno. Prioritet u radu Policijske je prevencija prekršaja i krivičnih dela, očuvanje stabilnog javnog reda i mira i potpuna zaštita života, lične i imovinske sigurnosti građana Severnobanatskog okruga.

U novembru  su registrovana 173 krivična dela i manje ih je u odnosu na isti period lane. Iz opšteg kriminala  bilo je 137 krivičnih dela, iz oblasti privrednog kriminala otkriveno je 28, a u oblasti ekološkog kriminala registrovano je šest krivičnih dela.

Registrovano je osam krivičnih dela nasilja u porodici i izrečeno je 47 hitnih mera  od kojih su 32 privremena mera zabrane kontaktiranja i prilaska žrtvi i 15 privremeno udaljenje mogućeg učinioca iz stana. Podneto je i 29 krivičnih prijava protiv 31 osobe zbog  sumnje da su izvršili krivična dela neovlašćeno držanje opojnih droga. Materija za koju se sumnja da je opojna droga je, uz potvrdu oduzeta od osumnjičenih i poslata na veštačenje. Maloletnici su počinili 11 krivičnih dela i to najviše imovinskih.

Prošlog meseca dogodile su se 23 saobraćajne nezgode. U nezgodama nije bilo poginulih, a  13 osoba je lakše povređeno.

Na teritoriji Severnobanatskog okruga u novembru nije bilo narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, niti težih oblika ugrožavanja lične i imovinske sigurnosti građana.

Izmešteno 456 migranata

Prema stranim državljanima preduzete su 932 mere, što je tri i po puta više u odnosu na novembar 2022.  Realizovano  je i 29 dislokacija iregularnih migranata, tako da je 456 migranata iz takozvanih „divljih kampova“ izmešteno u prihvatne centre KIRS-a.

 

spot sns

Poslednjih nekoliko godina je na snazi više nego očigledna organizovana kampanja koja je usmerena na predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, njegovu porodicu ali i na sve članove i simpatizere Srpske napredne stranke.

U novom predizbornom spotu Srpske napredne stranke je u svega minut i po raskrinkana šema medijske propagande opozicije u Srbiji.

Šema podrazumeva lične uvrede upućene predsedniku države poput toga da je peder i izdajnik. Zatim se napad širi na članove porodice sa ponavljanjem mantre da predsedniku tata nije tata.

Zatim, medijska mašinerija i tviter zajednica imaju za cilj da kreiraju osećanje straha i stida kod svakog člana ili simpatizera Srpske napredne stranke. Svi koji podržavaju politiku predsednika Vučića su botovi, sendvičari, krezubi, stoka.

Sa medijskih naslova i tvitova se zatim prelazi na ulicu, blokiraju se mostovi, ključne saobraćajnice i na taj način se maltretiraju svi građani Srbije. Medijska propagandna mašinerija zatim ima zadatak i da za to optuži predsednika države.

U video spotu koji sledi, pogledajte na koji način je raskrinkana medijska propagandna mašinerija NATO opozicije u Srbiji.

NS UŽIVO

 

405835031_344287418210806_2807792517209194415_n

ADZNM „Gusle“ danas i sutra domaćin je Međunarodnoj konferenciji pod nazivom „Etnomuzikologija i etnokoreologija i njihova praksa u balkanskom folkloru“.  Na prvom skupu ovakve vrste u našoj zemlji učestvuju stručnjaci iz Srbije, Rumunije, Crne Gore, Republike Srpske. Ovom prilikom potpisan je i trojni sporazum o saradnji između „Gusala“, Asocijacije za negovanje banatske kulture iz Temišvara i Saveza Srba u Rumuniji. Među izlagačima je bio i profesor dr Lučan Emil Roška na Muzičkoj akademiji u Temišvaru koji je ujedno i predstavnik Asocijacije za negovanje banatske kulture.

– Ove je  četvrta konferencija koja se organizuje i zadovoljni smo što je ove godine realizujemo u partnerstvu sa „Guslama“. Skup je posvećen najznačajnijim istraživanjima iz etnomuzikologije i etnokoreologije i objedinjuje istraživače ove oblasti sa prostora Balkana. Ovo je jedan od načina da se otvore novi vidovi saradnje i istraživanja  – istakao je Emil Roška i napomenuo da je iz Temišvara učestvovalo šest istraživača koji su se dotakli zajedničkih tačaka koje povezuju narode koji žive na balkanskom prostoru.

Učesnici su cenjeni univerzitetski profesori i priznati stručnjaci, a kao jedna od njih je dr Jelena Jovanović, naučni savetnik na muzikološkom institutu Srpske akademije nauka i umetnosti.

-Tradicionalnom muzikom možemo se baviti na više načina i vrlo je aktuelna kao tema s obzirom na to da je važno očuvati tradicionalne vrednosti. Muzika, igra i običaji su deo naše prošlosti i moramo ih sačuvati, a ovo je prava prilika da se okupe stručnjaci iz različitih sfera, razmene iskustva i donesu zaključke koji će pomoći da se naše nematerijalno nasleđe sačuva – rekla je Jelena Jovanović.

Profesor dr Vladimir Janevski sa Fakulteta muzičke umetnosti „Goce Delčev“ iz Makedonije dodao je da su stručni skupovi prava prilika za razmenu mišljenja sa kolegama iz drugih zemalja.

-Činjenica je da etnologija postaje sve interesantnija za istraživanja. Etnokoreologija je jedna od najstarijih nauka i ljudi iz praistorije su imali igre kod nas na Balkanu. Važno je pričati i o praksi odnosno primeni nauke, a to su koncerti i izložbe gde se istraživanja predstavljaju svima  – kazao je Janevski.

„Gusle“ predstavljaju umetnički rukovodioci Magdalena i Igor Popov, a u okviru skupa predstavljeni su stručni radovi i knjige učesnika. Otvaranju je prisustvovala i članica Gradskog veća Valentina Mickovski koja pozdravila sve goste.

U okviru konferencije večeras od 20 sati u Narodnom muzeju je koncert tradicionalne muzike na kom  nastupaju orkestri Zapadnog univerziteta, odnosno Asocijacije za negovanje banatske kulture iz Temišvara, i orkestar domaćina sa pevačkom grupom i solistima. Sutra, 13 decembra, od 10 sati, u igračkoj sali „Gusala“ biće održan okrugli sto na temu “Etnomuzikologija, etnokoreologija i etnologija u balkanskim zemljama – aktuelna naučna istraživanja i umetnički pravci“.

 

put

Danas i sutra počeće izgradnja gotovo 300 kilometara saobraćajnica – jedne koja će povezati Beograd, Zrenjanin i Novi Sad, a zatim i „Osmeha Vojvodine”, koja će kroz sever Vojvodine povezati Bački Breg i Srpsku Crnju, najavio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.

Vesić je za TV Pink rekao da već danas počinju pripremni radovi za izgradnju autoputa Beograd – Zrenjanin.

– Mašine su već na terenu, danas počinjemo izgradnju, koja je predviđena ugovorom potpisanim tokom posete predsednika Aleksandra Vučića Kini. Počinje gradnja 105 kilometara, spojićemo Beograd, Pančevo, Zrenjanin i Novi Sad i opštine Opovo, Kovačicu i Žabalj – naveo je Vesić i dodao da će izgradnjom novog puta potpuno biti rasterećen Zrenjaninski put.

Od Beograda do Zrenjanina stizaće se za svega 35 do 40 minuta, napomenuo je ministar.

Dodao je da je planirano da novi put bude završen za pet godina, a izvođač je kineska kompanija „Šangdong”, koja je već angažovana u Srbiji.

– Mislim da možda možemo i ranije da završimo, ali svakako ovaj put je ispunjenje sna za Banat, dodatna veza Banata i Beograda, ali i Novog Sada – naglasio je Vesić.

Ministar je najavio da sutra počinje izgradnja brze saobraćajnice od Bačkog Brega, na granici sa Mađarskom, do Srpske Crnje, na granici sa Rumunijom, koja će, u dužini od 186 kilometara, spojiti i Sombor, Vrbas, Kulu, Srbobran, Novi i Stari Bečej i Kikindu.

– Mađarski partneri rade auto-put ka Bačkom Bregu, sa mostom na Mohaču kod Dunava, a rumunski sa svoje strane auto-put ka Srpskoj Crnji i to će postati najbrža njihova veza sa Evropom. Ovo su velike vesti za Vojvodinu jer počinjemo da gradimo skoro 300 km auto-puteva, što je politika Aleksandra Vučića – rekao je Vesić.

 

 

 

Paketi saobracaj (2)

Radi povećanja bezbednosti u saobraćaju danas su svim učenicima prvog razreda srednjih škola u gradu podeljeni paketi sa svetloodbojnim prslucima i svetlima za bicikle. Opremu je obezbedio lokalni Savet za bezbednost u saobraćaju, a inicijativa je potekla iz Tehničke škole u kojoj je započela raspodela 495 paketa.

– Učenici prvog razreda sve više koriste bicikle u dolasku i odlasku iz škole i jako je važno da budu vidljivi u saobraćaju. Naša škola ima 700 đaka, od toga 200 prvaka, imamo i saobraćajne smerove i negujemo kulturu ponašanja u saobraćaju,. Ovo je način da budu još bezbedniji, i oni i drugi učesnici u saobraćaju – rekla je direktorica Tehničke škole, Milanka Halilović, takođe i članica Saveta za bezbednost u saobraćaju Grada.

Dodeli paketa prisustvovali su i Nebojša Jovanov, član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije, Miroslav Dučić, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga i saobraćajni inspektor, Pavle Popović.

– Kroz aktivnosti Saveta Grad brine o bezbednosti mladih i dece i svih građana – rekao je Jovanov. – Ove godine urađeno je mnogo – postavljeni su brzinski displeji u zoni škola u Nakovu i u Kikindi, izgrađen je saobraćajni poligon kod SC „Jezero“, održane su edukacije za starije sugrađane – učesnike u saobraćaju. Dodatno, urađen je elaborat po kojem će se mapirati „crne tačke“ u gradu i biće postavljen još jedan brzinski displej u zoni škole. Krajem sedmice uručićemo opremu Saobraćajnoj policiji, pomažemo i Dobrovoljno vatrogasno društvo i uručićemo opremu novoformiranoj Jedinici civilne zaštite.

Savet za bezbednost u saobraćaju obezbedio je i buster auto-sedišta za najmlađe koja će biti uručena takođe krajem ove sedmice jer je, kako je naglašeno, bezbednost najmlađih u fokusu aktivnosti Grada i Saveta.

Terra-00004

Selekcioni odbor Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ u sastavu: mr Suzana Vuksanović, muzejska savetnica, ma Marko Lađušić, redovni profesor Fakulteta Primenjenih umetnosti u Beogradu, ma Branislav Nikolić, vizuelni umetnik, dr um Igor Smiljanić, vizualni umetnik, vajar, viši stručni saradnik na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i Bernard Ridiger iz Francuske, profesor na Univerzitetu lepih umetnosti u Lionu, objavio je listu umetnika –  učesnika 43. Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti „Tera 2024“.

Odabrani umetnici su:

Filip Agire I Otegi (1961) iz Belgije, vajar i slikar.

Njegov rad se obično koncentriše na migracije i izbeglice, vodu i sklonište arhitekture. odine 2017. osvojio je Međunarodnu nagradu za javnu umetnost za svoju instalaciju iz 2010. godine u Kamerunu;

Milorad Mića Stajčić (1977) iz Beograda. Diplomirao je na Fakultetu organizacionih nauka, smer informacioni sistemi i na Fakultetu likovnih umetnosti, smer vajarstvo, u klasi prof. Mrđana Bajića. Na istom fakultetu završio je doktorske studije. Osnivač je i suvlasnik Galerije „X Vitamin“ u Beogradu. Izražava se i kroz instalacije, video radove, performanse, fotografiju, često koristeći elemente iz pop kulture. Najčešće teme su društvene vrednosti, tabu teme, potrošačko društvo, religija, novac;

Vesna Perunović (1960) iz Toronta. Diplomirala je i magistrirala na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Od 1988. živi i radi u Torontu. Izlagala je na više stotina izložbi u Kanadi, Sjedinjenim Državama, Evropi, Aziji i Južnoj Americi. Učestvovala je u brojnim međunarodnim umetničkim rezidencijama širom sveta, a njeni izložbeni projekti predstavljeni su u Kanadi i istočnoj Evropi. Dobitnica je nagrade T.F.V.A. (2005) kao i brojnih grantova Umetničkog saveta Kanade;

Stiven Mas (1953) iz Velike Britanije. Mas živi i radi u Parizu. On je eksperimentisani vajar koji radi sa različitim materijalima. Aktivno i kontinuirano izlaže od 1984 do danas. Njegovi radovi su u javnim kolekcijama u Francuskoj;

Božica Rađenović iz Beograda. Magistrirala je vajarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti 1991. godine. Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama. Njeni radovi se mogu videti u Muzeju moderne umetnosti u Beogradu, Zbirci likovne umetnosti grada Otave, Muzeju Cepter u Beogradu i raznim privatnim kolekcijama u Kanadi i Evropi;

Anamaria Šerban (1979) iz Rumunije. Rođena je u Aradu, gde trenutno živi i radi. Godine 2002. diplomirala je vajarstvo na Odseku umetnosti u Temišvaru. Doktorirala je vizuelne umetnosti 2007. Učestvovala je na raznim kolektivnim izložbama u Rumuniji, Francuskoj i Mađarskoj i simpozijumima skulpture (drvo, kamen, metal) u Rumuniji i inostranstvu (Francuska, Nemačka, Norveška).

Za učešće na Internacionalnom simpozijumu skulpture u terakoti „Tera“ prijavilo se 87 kandidata. Simpozijum obuhvata koncepciju i izvođenje umetničkog dela od terakote koje će biti trajno postavljeno u parku skulptura.

Umetnička dela kolekcije „Tera“ su isključivo iz oblasti savremene umetnosti i mogu uključivati: vajarska dela, prostorne instalacije ili druga umetnička dela nastala od gline.

406016013_697288738818485_5845240908472662628_n

Džudisti „Partizana“ proteklog vikenda prvi put su nastupuli u evropskoj Ligi šampiona na nadmetanju održanom u Beogradu kao klub. Sportski direktor Svetislav Vukmirica napominje da je Srbija kao domaćin imala četiri predstavnika i pored Kikinđana borili su se članovi „Beograda“, „Crvene zvezde“ i „Proletera“.

-Nastupilo je ukupno 16 najboljih džudo klubova i ogroman je uspeh što smo se našli u društvu najkvalitetnijih klubova. Važni su nam nastupi na evropskim takmičenjima jer naši džudisti imaju prilku da se takmiče sa najboljim sportistima i steknu nova iskustva, a što da ne i da ostavre značajnije rezultate. Ove godine to nije realno, ali momci su ispunili sva naša očekivanja i borili su se hrabro. Mogu da budem ponosan na sve njih i na sve što je urađeno ove godine – rekao je Vukmirica.

Na ovom takmičenju Gromovnici su se borili sa ekipom „Aris“ iz Grčke koja je zauzela drugo mesto,  i sa klubom  „Golden Gori“ iz Gruzije.