Classic Layout

1578919090-Dq2olIoXcAAVnAV

Centralna manifestacija Svetskog dana dece obolele od raka koji se obeležava 15. februara ove godine biće organizovana u Kikindi. Tačno u 13 časova, na Gradskom trgu pod sloganom „I ja se borim“ simbolično će mladi izlečeni od raka poslati srce podrške za sve mališane koji se sada leče. Od 12 do 14 sati biće organizovan muzički program.

Nacionalno udruženje roditelja dece obolele od raka NURDOR tradicionalno obeležava ovaj dan u više od 30 gradova u Srbiji. U našoj zemlji svakog dana jedno dete oboli od raka, a skoro svake nedelje jedno dete, nažalost, premine. Iako smo u godinama iza nas mnogo stvari unapredili, još je dug put da u našoj zemlji stvorimo najbolje moguće uslove za lečenje dece. Pored samih uslova na bolničkim odeljenjima, od neizmerne važnosti za celu porodicu deteta koje se leči jeste da lečenje bude humano.

NURDOR će u toku 2024. godine kroz svoje aktivnosti posebnu pažnju posvetiti promociji i unapređenju prava dece u bolnici, onako kako su definsiana u Povelji o pravima dece u bolnici Evropskog udruženja za brigu o deci u bolnicama. Kroz kampanju „I ja se borim“  cilj je da se pozovu javnost i građani na podršku u ovim aktivnostima.

 

vino-i-ruza

Zaštitnike prave, iskrene ljubavi danas slave svi hrišćani. Pravoslavni vernici obeležavaju Svetog Trifuna, dok katolici slave Svetog Valentina.

Dan kada se slavi jedan je od Hristovih velikomučenika koji je postradao za hrišćansku veru, Sveti Trifun, proslavlja se kao „Dan ljubavi i vina“.

 

Sveti Valentin je bio episkop i mučenik koji je pogubljen jer je u Rimskom carstvu organizovao tajna venčanja, što car Klaudije drugi nije odobravao.

Na Dan zaljubljenih, koji se obeležava od 15, veka, običaji su različiti i sve više se vezuju za potrošačko društvo, dok se u pravoslavnim hramovima i u domovima na Trifundan poštuje pretežno vekovna tradicija crkve. Svetog Trifuna slave mnogobrojni esnafi, vinogradari i mehandžije.

Proverili smo sa sugrađanima – u cvećarama i parfimerijama, a zatim i sa potrošačima, da li praznuju 14, februar kao Dan ljubavi i da li kupuju, odnosno očekuju poklone.

– Moja žena i ja to ne praktikujemo, za nas je svaki dan – dan zaljubljenih – kaže Nikola Zorić.

Slično je i kod Mace Čubrilo.

– Ja sam zaljubljena u svog muža 40 godina i stalno dobijam poklone, ne samo za Dan zaljubljenih – rekla nam je Maca.

Tamara Kormanjoš će, takođe, biti obradovana danas.

– Očekujem poklon i mislim da ću ga dobiti. I inače dobijam poklone – kaže Tamara. – Mislim da žene ne treba da dobiju poklon samo tog dana.

Međutim, Anja Popadić ima drukčije mišljenje.

– Ne očekujem poklon, ne obeležavam taj dan. Mislim da je sve to preterano i da mu se pridaje previše značaja – izričita je Anja.

U parfimeriji „Pupa“ od Sonje Glišić smo saznali i ko su im, uglavnom, kupci 14. februara.

– Više mladi to praktikuju. Kupuju šminku, nakit, parfeme i, uglavnom, znaju šta devojka voli, već dođu sa idejom – kaže Sonja i dodaje da su cene parfema povoljne – 270 dinara koštaju kopije, a nekoliko originalnih brendova za praznik su jeftiniji 50 odsto, pa su im cene do 1.280 dinara.

Pored parfimerija, neki zaljubljeni će danas stići i do cvećare. U „Latici-N“, kod Snežane Feher, pored cveća nude se i buketi plišanih medvedića (pet komada za 2.700 dinara), ili ukrasna slova ispunjena cvećem.

– Kupci su nam, uglavnom, mlađi ljudi i obično znaju šta traže. Zanimljivo je da je bila jedna mama da kupi buket koji će njen sin pokloniti svojoj „devojci“. Oboje imaju devet godina – kaže Snežana.

Na kraju, zaključak je isti danas kao i u vreme navedenih svetitelja – ljubav treba tražiti, negovati i imati čitavog života – pokloni su samo jedan od načina da se ona i pokaže.

S. V. O.

Sveti-Trifun-1

Pravoslavni vernici danas obeležavaju sećanje na Svetog Trifuna. Po kalendaru, danas je i pretprazništvo Sretenja. Sveti Trifun jedan je od Hristovih velikomučenika koji postradao za hrišćansku veru. Proslavlja se kao „Dan ljubavi i vina”.

Za vreme vladavine cara Gordija rimskim carstvom, Sveti Trifun se proslavio izlečivši carevu kćerku Gordijanu. Kada je na rimski presto došao car Dekije, počeli su progoni hrišćana, stradanje i mučenje. Kako nije želeo da se odrekne Hrista i svoje vere, svetom Trifunu su odrubili glavu. Pogubljen je od strane cara 250. godine.

Svetog Trifuna slave mnogobrojni esnafi, vinogradari i mehandžije.

Jedno od verovanja u narodu je da sa ovim danom stiže proleće, da se bude priroda i najuzvišenije osećanje kod ljudi, ljubav.

Kod hrišćana katoličke veroispovesti 14. februar je dan Svetog Valentina, episkopa i mučenika koji je živeo u trećem veku. Pogubljen je 269. godine odsecanjem glave, po naredbi rimskog cara Klaudija drugog.

Klaudije je verovao da su neoženjeni muškarci bolji vojnici i nije želeo da se oni žene dok traju ratovi, dok se biskup Valentin protivio tome i organizovao je tajna venčanja za koja je Klaudije saznao. Zbog toga je bačen u tamnicu i nad njime je izvršena smrtna kazna 14. februara.

Kasnije je car Julije Prvi u četvrtom veku nad njegovim grobom podigao baziliku, i od tada je  taj svetac počeo da se slavi među hrišćanima.

U 15. veku je ovaj svetac povezan sa praznikom zaljubljenih (Dan zaljubljenih), što se održalo do danas.

R. K.

1707847003138

O zaostavštini Bogdana Dunđerskog, popularnog dvorca Fantast, Zoran Subotički napisao je knjigu „Za večita vremena” testamentarno zaveštanje Bogdana Dunđerskog koja je predstavljena Kikinđanima u Kulturnom centru.

-O testamentima, zaostavštini, idejama i šta je namerio da ostavi srpskom narodu i narodima Vojvodine i Srbije, svi koje zanima ova tema mogu pročitati u knjizi.  Testamenti Bogdana Dunđerskog su poseban kulturološki i pravni predložak, važni za sudbinu njegove imovine i zaostavštine. Istorijske okolnosti bile su takve da je njegova zaostavština doživela neobičnu i čudnu sudbinu – istakao je Subotički.

Svoju imovinu Bogdan Dunđerski zaveštao je Matici srpskoj da se stara o njoj, a na korist srpskom narodu iz Vojvodine. Reč je o ozbiljnom čoveku o kojem su se pripovedale priče kako je voleo konje, žene i vino.

-Na žalost, sticajem nesrećnih istorijskih okolnosti ona je oduzeta nakon Drugog svetskog rata. Ni danas Matici srpskoj nije vraćena imovina koja joj je namenjena testamentom Bogdana Dunđerskog čoveka koji je život posvetio lepoti i napretku poljoprivrede i obradi zemlje. Isključivo se bavio poljoprivredom i kako je dobro zarađivao izgradio je jedan od najlepših dvoraca u našim krajevima Fantast koji i danas  provlači veliki broj ljudi – dodao je Zoran Subotički i napomenuo da se na sve načine vode ozbiljne bitke da se dvorac ponovo otvori za javnost s obzirom na to da je već tri godine zatvoren i propada i izrazio nadu da će i njegova knjiga poslužiti tom cilju.

Zajedno sa autorom knjige, o Dunđerskom su govorili i dr Jelena Veselinov, upravnica poslova Matice srpske i Nemanja Karapandžić, viši kustos gradskog Muzeja u Bečeju.

stoni-tenis-z

U unapred odigranoj utakmici 13. kola, u vojvođanskoj grupi trećega ranga nadmetanja, stonoteniserke Galadske poražene su u gostima od prvoplasiranog Horgoša, rezultatom 4:2. Lena Terzić ostvarila je obe pobede po partijama za Kikinđanke, a poražene su Nevena Kiurski (dvaput) i Ivana Mršić te dubl Kiurski-Terzić.

D. P. 

1707824387571

Dan pogibije Koste Sredojeva Šljuke, poznatog kikindskog revolucionara, obeležen je komemorativnim skupom i polaganjem venca kraj spomen ploče ispred Opšte bolnice. Kosta Sredojev Šljuka poginuo je 13. februara 1944. godine. Ubili su ga nemački okupatori, a on je dao život za slobodu.

-Kosta Sredojev ubijen je pre 80 godina, a bio je veza između partizanskog odreda i partijskih organizacija u gradu. Održavao je kontakte sa svim kikindskim revolucionarima. Kao jedan od osnivača, uspeo je da preživi stradanje glavnine Velikokikindskog partizanskog odreda nakon čega je nastavio ilegalno da radi. Bio je poštovan i cenjen, a onda je mučki ubijen 1944. godine. Simbol je herojstva, junaštva i patriotizma – istakao je Savo Orelj, predsednik kikindskog SUBNOR-a.

 

Pored pripadnika pomenute boračke organizacije, polaganju venca prisustvovali su i predstavnici Opšte bolnice zajedno sa v.d. direktoricom dr Vesnom Tomin.

A.Đ.

dr-Pilipovic

Promene vremena posebno utiču na pacijente koji pate od neke hronične bolesti. Nagle promene kakve smo imali proteklih dana i vremenske prilike karakteristične za proleće i jesen u januaru i februaru izazivale su pogoršanje tegoba kod pojedinih pacijenata, saznajemo u Službi za hitnu pomoć.

– Na promene su posebno osetljivi pacijenti sa respiratornim tegobama, hronični srčani bolesnici, ljudi sa neurološkim problemima. Javljaju se migrene, vrtoglavice, psihička nestabilnosti – kaže doktor Dejan Pilipović.

Hitna služba poslednjih dana beleži uobičajen broj pregleda – 20-tak u toku 24 sata. Situacija je relativno stabilna, dodaje dr Pilipović i preporučuje sugrađanima da reaguju na prve simptome.- Naš savet je da tegobe prepoznaju na vreme i da pomognu sebi redovnim uzimanjem terapije i umirenjem ukoliko osete uznemirenost.

Iako je, za sada, u februaru zabeležena najviša prosečna temperatura u poslednjih 15 godina, 14, 3 stepena, prema prognozi u narednih nedelju dana ne očekuju se velike promene. Nagli pad, a zatim i skok temperature prognoziran je od 20. u mesecu, kada bi posebno trebalo da se čuvaju hronični bolesnici i meteoropate.

S. V. O.

1707669594846

Zbog povećanog broja požara na otvorenom, Odeljenje za vanredne situacije u Kikindi apeluje na građane da ne spaljuju travu i nisko rastinje na otvorenom prostoru jer na taj način ugrožavaju svoju i bezbednost ljudi oko njih, a širenjem požara može se pričiniti velika materijalna šteta na okolnim objektima. Iz Policijske uprave podsećaju da požari u blizini saobraćajnica ugrožavaju bezbedno odvijanje saobraćaja i da, zbog dima, može doći do smanjene vidljivosti na putu, a samim tim i do saobraćajnih nezgoda.

Na području Severnobanatskog okruga, od početka februara ove godine, pripadnici Vatrogasnog spasilačkog bataljona intervenisali su na 26 požara, od kojih je 25 bilo na otvorenom prostoru, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na isti period prtethodne godine, kada su vatrogasci spasioci intervenisali na 23 požara i to 11 na otvorenom prostoru.

Podsećamo građane da, ukoliko primete požar, što pre obaveste vatrogasno spasilačku jedinicu na broj telefona 193. Za nepoštovanje odredbi Zakona o zaštiti od požara kojom je zabranjeno spaljivanje ostataka strnih useva, spaljivanje smeća na otvorenom prostoru i spaljivanje biljnih ostataka, za pravna lica zaprećena je kazna od 300.000 do 1.000.000 dinara, a za fizička lica 10.000 dinara.

Odeljenje za vanredne situacije u narednom periodu, zajedno sa policijom, kontrolisaće sprovođenje mera zaštite od požara na otvorenom i protiv osoba koje ne poštuju zabranu spaljivanja otpada i biljnih ostataka podneće zahtev za pokretanje prekršajnog postupka. Takođe, loženje vatre u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume je zabranjeno, izuzev na određenim i za to obeleženim mestima, u skladu sa propisanim merama zaštite od požara, a za nepoštovanje ove odredbe za fizička lica predviđena je kazna od 10.000 do 50.000 dinara.

Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova,  zbog  povećanog  broja požara na otvorenom, hitno je naložio  da se stupi u kontakt sa komandantima štabova za vanredne situacije i inicirao hitne sednice lokalnih štabova za vanredne situacije na kojima će članovi biti upoznati sa trenutnom situacijom, opasnostima koje mogu nastati i na kojima će se predložiti i pokrenuti sprovođenje mera i aktivnosti za zaštitu života i imovine.

 

stoni-tenis

Beočin je bio domaćin pojedinačnog Prvenstva Vojvodine za stonotenisere uzrasta mlađih kadeta, kadeta, juniora i seniora, a članovi kikindske Galadske osvojili su tri bronze.

Mario Banjaš u konkurenciji mlađih kadeta podelio je treće mesto, isti plasman imao je i kao član dubla, a bronza je pripala i senioru Žarku Đurđevu, takođe u paru. Do četvrtfinala stigli su još: junior Tešin, juniorski dubl Banjaš-Tešin i ženski kadetski par Terzić-Kiurski.

– Kada smo podvukli crtu, zadovoljni smo, jer konkurencija Beočinu, u svim uzsrastima, ove godine bila je izuzetna – kaže Nenad Đukić, iz uprave STK Galadska.

D. P.

GUSLE SRETENJE

Svečanim Sretenjskim koncertom članovi ADZNM „Gusle“ obeležiće svoju slavu i državni praznik. Iz ovog društva pozivaju sugrađane da zajedno sa njima proslave Sretenje Gospodnje u četvrtak, 15. februara u 17.30 sati u Narodnom pozorištu. Na koncertu će nastupiti izvođački ansambl,  hor „Kornelije Stanković” i Veliki narodni orkestar.

-Ovim koncertom naše društvo završava 147. i počinje 148. koncertnu sezonu. U narednoj godini očekuje nas puno posla oko priprema obeležavanja 150-to godišnjice postojanja i rada društva osnovanog 1876. godine – rekao je Igor Popov, umetnički rukovodilac.

Nakon koncerta, kako i dolikuje, u prostorijama „Gusala“ biće organizovano obredno rezanje slavskog kolača uz sveštenstvo,kuma slave i članove i prijatelje društva. Kum je narednu godinu preuzeo Borko Jorgovan, potpredsednik Saveza Srba u Rumuniji i predsednik srpskog Kulturno-umetničkog društva „Plavi delija“ iz Velikog Sentpetera.

A.Đ.