Classic Layout

Kraljevski-Portreti-Plakat-(1)

U Narodni muzej u utorak, 31. marta, sa početkom u 19 časova, biće otvorena izložba „Veženi portreti dinastije Karađorđević– nekad i sad“, posvećena očuvanju i savremenom tumačenju tradicionalnog trukerskog zanata. Izložba se realizuje u saradnji sa Muzej slatka – kuća Cvetića iz Kraljeva.

Reč je o projektu koji ima za cilj da oživi i predstavi javnosti gotovo zaboravljene vezene mustre sa motivima srpskih kraljevskih porodica, povezujući tradicionalne tehnike ručnog rada sa savremenim umetničkim izrazom.

Postavka obuhvata 32 unikatna rada nastala u tehnikama narodnog i umetničkog veza, koje su izradile 21 vezilja i jedan vezilac. Radovi predstavljaju rekonstrukcije i interpretacije starih mustri, koje su se nekada nalazile u etnološkim zbirkama muzeja širom Srbije i privatnim kolekcijama. Posebnu vrednost izložbi daju i originalni tekstilni predmeti, kao i novi radovi inspirisani istorijskim motivima.

Projekat je obuhvatio saradnju više muzeja iz različitih gradova, sa namerom da se istakne značaj tradicionalnog zanatstva, ali i da se podrži savremeno žensko preduzetništvo zasnovano na očuvanju kulturnog nasleđa.

Izložba takođe ukazuje na kontinuitet između prošlosti i sadašnjosti, predstavljajući vez kao živu umetnost koja i danas pronalazi svoje mesto u savremenom društvu.

Realizaciju projekta podržalo je Ministarstvo kulture Republike Srbije, dok je pokroviteljstvo pružila princeza Danica Karađorđević.

tr

Policijski službenici Policijske stanice Stari grad dobili su sinoć u 22.40 časova obaveštenje da se na platou ispred Filozofskog fakulteta nalazi žensko lice, starosti oko 25 godina, koje ne daje znakove života.

Nakon toga, službenici su izašli na lice mesta, gde su od očevidaca dobili informacije da je na petom spratu Filozofskog fakulteta došlo do aktiviranja i paljenja pirotehničkih sredstava, nakon čega je NN žensko lice, starosti oko 25 godina, najverovatnije studentkinja fakulteta, skočilo kroz prozor.

Kako se može videti na snimku, pored otvorenog prozora nalaze se petarde, baklje i sprejevi, postavljeni pored radijatora. Po svemu sudeći, reč je o pirotehničkim sredstvima koja su se zapalila, izazvala požar i haos na fakultetu, što je imalo kobnu posledicu – jedna devojka je stradala.

Snimak sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, gde je sinoć tragično nastradala devojka (25), pokreće pitanje – da li je moguće da je stradala zbog neodgovornosti svojih blokaderskih kolega koji su ostavili petarde i baklje u prostorijama fakulteta?

Postavlja se i pitanje odgovornosti – ko je odgovoran za ovakvu situaciju? Ko je kriv što su nam fakulteti postali ovakvi, a ne mesto gde se uči? Ko je odgovoran za to što su baklje zamenile knjige?

Podsećamo, već godinu i po dana niko ne vodi računa šta se dešava u zgradama fakulteta, ko tamo spava i boravi, šta unosi i da li su ljudi unutra bezbedni. Kao posledica toga, jedna devojka je izgubila život.

I sve to zarad čega? Jer su blokaderi hteli da iskoriste fakultete da se dokopaju vlasti.

Izvor: Novosti

kozarci-prelo-vrtic-(2)

U vrtiću „Šilja“ iz Novih Kozarca Dan žena obeležen je na poseban način „Osmomartovskim prelom”. Kako su istakle vaspitačice u ovom vrtiću 8. mart posvećen je snazi, hrabrosti, ljubavi i mudrosti svih žena, a praznik je bio prilika da deca nauče, a mame i bake podsete se kako su se nekada žene okupljale.

-Prelo simbolizuje mesto okupljanja, pesme, druženja i rada. Ono je imalo i društvenu  i zabavnu ulogu, bilo je omiljena svuda, na selu i u gradu. Na prelu se radilo, pevalo, veselilo, igralo, a stariji ljudi prepričavali su svoje doživljaje i događaje iz istorije srpskog naroda i tako učili mlađe. Da naše okupljanje bude potpuno pomogli su nam čuvari tradicije, članovi KUD-a „Petar Kočić“, koji su bili naši dragi gosti i koji su sve prisutne mame, bake, tate i ostale pesmom i igrom vratili u neka davna vremena – istakla je vaspitačica Aleksandra Mandžuković, koja je program osmislila zajedno sa koleginicama Sonjom Karanović,  Sonjom Ćirić i Ivanom Ostojić.

U vrtiću „Šilja“ ima dve vaspitno-obrazovne grupe u kojima je 35 mališani i svi su učestvovali u priredbi.

A.Đ.

saobracaj-deca

Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo je apel vozačima i roditeljima da decu u saobraćaju prevoze isključivo na propisan i bezbedan način, uz pravilnu upotrebu dečjih sedišta. Povod za apel su zabrinjavajući podaci o velikom broju prekršaja nepropisnog prevoza dece u vozilima.

Kako je navedeno, u prethodnom periodu evidentirano je čak 237 prekršaja nepropisnog prevoza dece na prednjem sedištu, kao i 460 prekršaja na zadnjem sedištu. Iz policije ističu da ovi podaci jasno pokazuju da se bezbednost dece u saobraćaju i dalje nedovoljno poštuje.

U apelu se podseća da bezbednost dece počinje pravilnom upotrebom dečjih sedišta, koja moraju biti adekvatno izabrana i postavljena tako da nemaju pomeranja. Za mlađu decu je posebno važno da sedište bude okrenuto suprotno smeru kretanja, jer takav položaj pruža veću zaštitu glave i vrata u slučaju sudara.

Iz MUP-a naglašavaju da prevoz dece u dečjim sedištima nije samo zakonska obaveza, već pre svega odgovornost svakog vozača i roditelja. Upozoravaju i da nepravilno korišćenje sedišta direktno ugrožava život dece.

Prema podacima iz apela, tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodilo se 78 saobraćajnih nezgoda, u kojima su poginule dve, a povređene 43 osobe.

deca-telefon-(2)

Vlada Srbije usvojila je  Uredbu o nominalnim iznosima i načinu usklađivanja cenzusa za ostvarivanje prava na dečji dodatak i visini i načinu usklađivanja iznosa dečjeg dodatka, čime se cenzus od 1. aprila pomera sa 13.247 na 18.000 dinara.

Pravo na dečji dodatak može da se ostvari ako ukupan mesečni prihod porodice, ostvaren u tri meseca koji prethode mesecu u kojem je podnet zahtev, po članu porodice ne prelazi cenzus od 18.000 dinara. Za pojedine kategorije porodica ovaj cenzus je uvećan za 20 odsto, odnosno 30 odsto, i iznosi 21.600 dinara, odnosno 23.400 dinara.

Osnovni iznos dečjeg dodatka za dete za koje je ostvareno pravo iznosi 4.415,83 dinara, a po različitim osnovama može biti uvećan najviše do 80 odsto.

vucic-hala-(6)

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ima više rezervi goriva nego 75 odsto zemalja EU i dodao da je dovoljno da građani, da bi se uverili u to, pogledaju susedne zemlje.

Na pitanje šta savetuje građanima Srbije, pošto Međunarodna agencija za energetiku stalno poziva na štednju i racionalnu potrošnju energenata, Vučić je u sredu uveče za RTS rekao da im ne preporučuje ništa, jer ako im bude rekao da štede, kako kaže, oni neće štedeti.

Dodao je da ne preporučuje ništa, da je država obezbedila svoje i da mi imamo mnogo u rezervama.

Istakao je da Srbija ima više rezervi nego 75 odsto zemalja EU.

“Jutros ste imali gosta koji je, dok je bio državni funkcioner, bio korektan, onda je postao, naravno čim je ostao bez funkcije, blokader, pa je počeo da govori kako u EU imaju po 90 dana rezerva, mi imamo 60 dana. Da, tako bi trebalo po pravilima. Mi imamo za 91 i 92 dana i pored rezervi koje smo dali, jer ih odmah zanavljamo. Tih 40.000 tona danas obnavljamo sa 22.000 tona i još nam fali ovih milijardu i sto da bismo sve obnovili i to ćemo da uradimo. Mi imamo više rezervi nego 75 odsto zemalja EU. Tek toliko da ljudi to znaju. I to uostalom mogu da vide. Ako ne veruju meni ili veruju nekom drugom, dovoljno da pogledaju i u komšiluku i na svako drugo mesto i da to realno sagledaju”, istakao je Vučić.

Na pitanje da li geopolitička situacija u svetu može da olakša ili oteža rešavanje problema sankcija na ruski energetski sektor, Vučić je rekao da mu se čini da će stvari da se usložnjavaju u svetu.

“Uvek bi bilo dobro kada bi neko razumeo, imali bismo manju krizu vezanu za naftu da neko hoće da pusti naftu, da ide kroz naftovod Družba. Nema nikakve sumnje. Ne bi to olakšalo samo Mađarskoj i Slovačkoj. To bi smanjilo tenziju u celoj centralnoj Evropi, uključujući i nas. Ali takve su odluke – jedni jednima seku gas, jedni jednima seku naftu”, dodao je on.

Predsednik Srbije izjavio je da nižu cenu gasa u Evropi od Srbije ima samo Mađarska, dok je cena električne energije u Evropi niža u dve zemlje u odnosu na Srbiju i dodao da, ukoliko cene naftnih derivata u petak ostanu na istom nivou na kojem su bile prethodne nedelje, bićemo među zemljama sa najnižom cenom.

Kako je dodao, Srbija je nekada zarađivala na naftnim derivatima, a sada, ukoliko se bude uspelo u tome da se izdrži da se cena u petak ne poveća, već od ponedeljka, utorka, Srbija će biti među zemljama sa najnižom cenom i naftnih derivata za građane.

Vučić je izrazio uverenje da će MOL i Gasprom njeft završiti do 22. maja pregovore o preuzimanju ruskog vlasničkog udela u NIS-u i najavio da će danas biti pušteno gorivo iz rezervi naftašima.

“Verujemo da će MOL i Gasprom njeft završiti svoj posao do 22. maja”, rekao je Vučić gostujući na RTS.
Istakao je da je važno to što Rafinerija radi i naveo da je prošlog meseca Rafinerija oko 10.000 tona sirove nafte dnevno prerađivala.

Na pitanje da prokomentariše to što su SAD produžile licencu za rad NIS-a do 17. aprila, kao i MOL-u lincencu za pregovore o kupovini ruskog većinskog udela do 22. maja i šta za Srbiju znače ova dva datuma, Vučić je rekao:

“Pa ima tu dobrih i ne mogu da kažem loših vesti, ali odlaganje nikad nije rešenje problema. Mi već godinu, gotovo godinu i po dana od januara prošle godine, imamo sankcije i nismo u stanju da to u potpunosti rešimo, ni krivi ni dužni. Ali dobra je vest da rafinerija radi, dobra je vest da Hrvati nisu dobili priliku da nam zaustave protok nafte kao što su prošli put prvog dana tu priliku iskoristili, iako smo već imali nabavljene tankere, koji su bili spremni za pretovare, za transfer do Srbije”, rekao je Vučić.

Kazao je da ipak najviše ljude u Srbiji zanima hoće li biti dovoljno nafte i derivata na pumpama i hoće li sve naše javne službe moći da obavljaju svoj posao.

“Zato je važno da rafinerija radi”, istakao je Vučić.

Predsednik Srbije izjavio je da će narednih dana razgovarati sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, između ostalog, o novom gasnom aranžmanu budući da trenutni ističe 31. marta i istakao da veruje da sa Rusima neće biti problema oko toga, jer su oni i do sada bili pozdan partner.

“Mi smo dogovorili sa Azerbejdžanom povećanje količina sa 1,3 miliona kubnih metara na dva miliona kubnih metara, što je za nas veoma važno. Sa Rusima ne mislim da će biti bilo kakvih problema. Oni su svaki put izlazili u susret i bili pouzdan partner”, rekao je Vučić.

Dodao je da se nada da će sa Putinom moći da razgovara pre nego što trenutni gasni aranžman istekne, odnosno pre 31. marta.

Istakao je da Srbija mora mnogo da radi na izgradnji različitih alternativnih mogućnosti za dobijanje gasa.

Ukazao je da je Srbiji potreban prema Rumuniji ne samo gasovod, već i takozvani produktovod koji prevozi naftne derivate.

“To nam je potrebno kako bismo mogli iz Konstance na lakši način da provlačimo sve što nam je važno, a ne da razmišljamo o tome kakav nam je vodostaj Dunava, mogu li barže da prođu ili ne”, ukazao je Vučić.

Predsednik Vučić naveo je i da se razmatra pet rešenja za pomoć najsiromašnijim penzionerima u zemlji i istakao da je za sprovođenje tih mera neophodna stabilna ekonomska osnova, imajući u vidu da je reč o značajnim finansijskim izdacima i to u eri ratova i velikih sukoba kada je, kako je naveo, potrebno značajno ulaganje u domaću namensku industriju i kupovinu oružja.

Istakao je da će u tu svrhu biti potreban ogroman novac u zavisnosti od mera koje država bude preduzela.

“Samo zaštitne dodatke od 3.000 dinara da dodamo za ljude do 45.000 dinara svakog meseca penzije, to bi bilo negde između 45 do 75 milijardi dinara, znači 400 do 700 miliona evra. To su ogromni novci i govorim ogromni novci posebno u eri ratova i sukoba, kada mi moramo da finansiramo u značajnoj meri u domaću namensku industriju, ali i da kupujemo oružje”, rekao je predsednik Vučić.

Vučić je istakao da je Nemačka zemlja koja se ubedljivo najbrže naoružava u svetu i poručio, kada je reč o naoružavanju Srbije, da je bolje da Nemci gledaju svoje dvorište umesto što nam drže moralne pridike.
Dodao je da mi sa Nemcima nećemo da se sukobljavamo.

“Samo nemoj da nam drže moralne pridike”, poručio je Vučić.

Što se tiče Hrvata, kaže Vučić, nije on napravio vojni savez niti Srbija sa bilo kim u regionu već su to uradili oni.

Dodao je da se i Albanci naoružavaju u Tirani sve snažnije.

“Mi to pratimo. Priština dobija veliku podršku od zapadnih zemalja i Turske, mi to pratimo takođe, ali naša doktrina je takva da moramo da budemo toliko snažni da sve njih zajedno uvek možemo da odvratimo od agresije na Srbiju. Nama nije potrebna samo snaga, nama je potrebna i odgovornost i ozbiljnost. Mi da izazivamo nešto nećemo, ali mi verujte na reč. Suviše sam posvećen, suviše marljiv, suviše odgovoran da bih dozvolio da Srbija strada i da naš narod strada kao što je to bio slučaj u prošlosti”, naveo je Vučić.

Naglasio je da je obećao građanima Srbije, kao i da im ponovo obećava – svim majkama i svim ljudima u ovoj zemlji, da će Srbija čuvati mir.

Tanjug

pozoriste

U Narodnom pozorištu počeo je rad na novoj predstavi „Šećer je sitan, osim kad je kocka“, po tekstu Nikole Pejakovića, u režiji Dajane Josipović. Reč je o urnebesnoj komediji karaktera i situacije, koja kroz svakodnevne odnose otkriva dublje priče o ljubavi, braku i potrebi da budemo viđeni i prihvaćeni.

Kako je istaknuto na konferenciji za novinare, za kikindsko pozorište ovo je nastavak uspešne saradnje sa rediteljkom Dajanom Josipović, nakon predstave „Heroj nacije“. U novoj produkciji igraju glumci ansambla: Marina Vodeničar, Miljan Davidović, Mihajlo Laptošević i Anđela Kiković.

Rediteljka je naglasila da joj je veliko zadovoljstvo što se vraća u Kikindu i radi sa ansamblom koji opisuje kao talentovan, vredan i inspirativan. Odabir teksta Nikole Pejakovića, kako je rekla, nije slučajan.

– On odlično poznaje naš mentalitet, a ova predstava donosi jednu opredmećenu svakodnevicu koju često živimo rutinski, ne primećujući njenu dramaturgiju. Bavimo se odnosima u braku, ljubavlju i potrebom da nas neko vidi i razume – istakla je Josipović.

U središtu priče je bračni par koji se suočava sa krizom i preispitivanjem odnosa. Glumica Marina Vodeničar, koja tumači lik Nevenke, objašnjava da je reč o ženi koja se nalazi u osetljivoj životnoj fazi.

– Posle sedam-osam godina braka, sve postaje rutina, a ona počinje da preispituje sebe i odnos sa suprugom. U tom trenutku pojavljuje se neko ko je vidi i razume, što dovodi do niza komičnih, ali i veoma životnih situacija – kaže Vodeničar.

Njen scenski partner Miljan Davidović, koji igra supruga Zokija, poručuje da će se publika lako prepoznati u odnosima na sceni.

– Prepoznaćete i sebe i svoje komšije. Samo, kraj vam neću otkriti – dođite da pogledate predstavu – dodaje Davidović.

Poseban kolorit komadu daje i lik komšije, koga tumači Mihajlo Laptošević, dok Anđela Kiković igra Jacu, Nevenkinu najbolju prijateljicu – dinamičan i snažan lik koji unosi dodatnu energiju u priču.

Rediteljka ističe da je atmosfera na probama vesela i da je rad na komediji posebno značajan u vremenu kada, kako kaže, nedostaje iskrenog smeha.

– Komedija nam daje dozvolu da primetimo stvari bez pritiska da moramo odmah da ih popravimo. Upravo taj iskren smeh nam je potreban – kaže Josipović.

Premijera predstave zakazana je za 24. april, kada će kikindska publika imati priliku da kroz humor i prepoznatljive situacije zaviri u sopstvene odnose i svakodnevicu.

T. D.

 

mijin

Smeh dece čuje se i pre nego što se stigne do kuće u Iđošu. Glasovi, dozivanje, trčanje po dvorištu — prizor koji na prvi pogled deluje bezbrižno. Tek kada se zakorači unutra, postaje jasno koliko je ta bezbrižnost uslovljena.

U jednoj sobi živi sedmoro dece sa majkom.

Tri kauča na razvlačenje, mala peć na drva i jedan sto – to je sve što ispunjava prostor. Na prozorima ćebad umesto zavesa. Nema struje, nema vode. Ipak, sve je uredno, čisto i složeno. Deca su doterana, vesela, vaspitana. Igračke koje su dobili dele bez svađe, kao da im je to najprirodnija stvar na svetu.

-Gledam njih i najteže mi pada što smo svi u jednoj prostoriji, bez struje i vode – kaže Linda Mijin, samohrana majka osmoro dece iz Iđoša: Leonore (4), Matije (5), Leontine (7), Lea (8), Dragane (9), Siniše (12) i Nene (15), dok je osmo – mala Ljubica u hraniteljskoj porodici.

Njen glas je tih, ali siguran. Bez drame, bez naglašene tuge — više kao konstatacija života koji se živi.

Linda je odrasla u Iđošu, ali je poslednjih godina sa decom bila prinuđena da se seli, tražeći mesto gde će moći da ostanu duže od nekoliko meseci. Živeli su u Sajanu, Padeju, kod raznih ljudi. Svaki put iz početka.

-Nismo mogli da nađemo stalan smeštaj. Ko će da primi toliko dece – deli sa nama Linda.

Kuću u kojoj sada žive dobili su na korišćenje. Iako je trošna i bez osnovnih uslova, za njih je značila bar nešto što liči na sigurnost.

Svakodnevica ove porodice počinje rano.

-Ustanemo, spremamo se za školu. Neko ide pre podne, neko posle. Imamo i vrtić, vodimo ih, dovodimo… Svaki dan je takav – priča Linda.

Dvoje najmlađih ove godine krenulo je u vrtić. Domaći zadaci ponekad se rade uz sveću, a svetlost u večernjim satima dolazi iz akumulatora koje pune kod rodbine.

Vodu donose brat, sestra ili zet — koliko mogu. Kuva se na šporetu na drva.

-Snalazimo se – dodaje kratko Linda.

Porodica živi od socijalne pomoći i dečijeg dodatka — ukupno oko 40.000 dinara mesečno.

-Najteže je zbog hrane. Za sve ostalo se nekako snađemo, ali hrana je uvek problem – objašnjava Linda.

Pomoć povremeno stiže — od rodbine, komšija, dobrih ljudi. U poslednje vreme, nakon što je njihova priča dospela u javnost, javilo se više ljudi koji su doneli odeću, obuću, igračke. Ali potrebe su svakodnevne i neprekidne.

Pored toga, tu su i školske obaveze, vrtić, matura najstarije ćerke. Svaka stavka je trošak koji se mora uklopiti u već ograničen budžet. Uprkos sudskoj presudi, alimentacija ne stiže već tri godine. Postupak je u toku.

Ipak, ono što ovu porodicu najviše obeležava nije siromaštvo. To je način na koji žive uprkos njemu. Deca su vedra, razigrana, međusobno bliska. Ne otimaju se oko igračaka. Ne žale se. Dele.

Siniša, dvanaestogodišnjak, kaže da najviše voli da igra fudbal sa drugarima.

-Nedostaje nam struja i voda, ali nadam se da će nam uskoro biti bolje – kaže on.

Kada govori o željama, ne pominje igračke ili telefone.

-Najveća želja mi je da nam se vrati naša najmlađa sestra Ljubica.

Priču o ovoj porodici ranije je objavila Humanitarna organizacija „Srbi za Srbe“, ukazujući na uslove u kojima žive i na potrebu da im se pomogne.

Linda kaže da je do kontakta sa organizacijom došlo preko škole.

-Učiteljica mog deteta nas je povezala. Da nije bilo toga, ne znam kako bismo – priča.

Za nju, međutim, postoji nešto što je važnije od svega materijalnog. Najmlađa ćerka Ljubica već više od dve i po godine nije sa njima. Smeštena je u hraniteljsku porodicu.

Razdvajanje je bilo najteži trenutak.

-Nisam mogla da spavam, ni da jedem. Gledaš decu — svi su tu, samo ona fali – kaže Linda.

Danas se čuju svakodnevno, preko video poziva.

-Kad sam je videla prošlog vikenda, raširila je ruke i viknula: „Mama moja, mamice, došla si“. Ali onda pita: „Mama, da li me vodiš kući?“

To je, kaže, pitanje na koje joj je najteže da odgovori.

Uprkos svemu, Linda ne govori o beznađu. Naprotiv.

-Moja deca su mi sve. Zbog njih idem dalje. Znam da će biti bolje – zaključuje Linda.

Ta vera, tiho izgovorena, provlači se kroz celu priču. Ne kao sigurnost, već kao odluka.

Pomoć koju dobijaju za njih ima veliki značaj, ali potrebe ostaju.

-Svima koji su nam pomogli želim da se zahvalim od srca – kaže Linda. – To nam mnogo znači.

Njena želja je jednostavna: Da deca imaju uslove za normalan život. I da ponovo budu svi zajedno.

T. D.

 

BELGRAID-2026-Sumar

JP „Kikinda” učestvovala je na festivalu BelgrAID 2026. – „Za moju planetu!“.  Manifestacija na jednom mestu okuplja umetnost, kulturu, humanost i ekologiju radi podizanja svesti o značaju očuvanja životne sredine i odgovornog razvoja zajednice. Kroz raznovrstan program, festival nudi sadržaje za sve generacije, spajajući edukaciju i aktivizam sa kreativnim i kulturnim izrazom.

Ove godine u fokusu je bila ekologija i sav prihod od manifestacije biće usmeren na pošumljavanje teritorije grada Kikinde, čime se direktno doprinosi povećanju šumskog fonda u jednom od najmanje pošumljenih područja u Srbiji.

 

U okviru BelgrAID organizovana je i panel diskusija pod nazivom: „Možemo li deci obećati sigurnu budućnost?“ u kojoj je učestvovao i Miodrag Radovanović, inženjer šumarstva u JP „Kikinda“. Diskusija je bila posvećena pitanjima budućnosti životne sredine i opstanka narednih generacija, sa posebnim fokusom na očuvanje šuma, primenu regenerativne poljoprivrede i odgovorno upravljanje otpadom kao temeljima održivog razvoja. Radovanović je u svom izlaganju govorio o izazovima i mogućim rešenjima u oblasti šumarstva, ukazujući na značaj sistemskog pošumljavanja, naročito u sredinama sa izrazito niskim procentom šumskih površina, kao što je naša sredina.

Učešće predstavnika JP „Kikinda“ na ovom značajnom događaju potvrđuje opredeljenost preduzeća ka aktivnom uključivanju u inicijative koje doprinose zaštiti životne sredine i stvaranju održivije i zdravije budućnosti za sve.

A.Đ.

ofk-kikinda-1

Omladinac je iščupao na bod na svom terenu, pošto je pre toga odlični Miodrag Milenković (na slici, dole) bio dvostruki strelac za OFK Kikindu, a domaćin se vratio u meč tek bliže kraju. U samoj završnici Vučetić je skrivio najstrožu kaznu, a s penala domaćin je stigao do remija. Šef struke OFK Kikinde Milan Ćulum napominje da je ovo bila još jedna utakmica koju se njegovi izabranici dobro odigrali, a nisu osvojili tri boda.
– U normalnim okolnostima, osvajanje boda protiv kvalitetne ekipe s dobrim pojedincima, bilo bi po meri, međutim, u situaciji u kojoj se nalazimo, ne možemo biti zadovoljni, pogotovo ako se uzme u obzir da smo vodili 2:0, skoro do finiša. Mogli smo ranije rešiti utakmicu, imali smo šanse za to, a onda smo primili prvi gol vrlo jeftino, potom je usledio i diskutabilan penal za domaćina. Iza nas su tri prolećne utakmice, dugo sam u fudbalu i mogu da procenim kada je nešto slučajno, a ovako kako se odnose sudije prema OFK Kikindi, pod velikim je znakom pitanja kuda to vodi – kaže Ćulum.
Predstojeće subote, od 15 sati, na Gradskom stadionu gostovaće Sloboda iz Donjeg Tovarnika.
– Svojim momcima prvo čestitam na igri u Novim Banovcima, pružili su maksimum, nešto još mogu i popraviti, a ni protiv Slobode neće biti lako. No, svim silama moramo ići na pobedu, a konačno ćemo upisati tri boda jedino ako budemo fanatično boreni – jasan je Ćulum.
D. P.

Rezultati 18. kola: Sloga – Dinamo 1:2, Naftagas – Bačka 1:0, Sloboda – Železničar 1:3, Jedinstvo – Veternik 3:1, Inđija – Mladost (BJ) 0:0, Vrbas – Hajduk 3:0, Omladinac – OFK Kikinda 2:2, Mladost (O) – Sloven 2:1.
POREDAK: Naftagas 39, Železničar 38, Hajduk 37, Jedinstvo 35, Mladost (BJ) 32, Dinamo 29, Vrbas 28, Sloven 23, Veternik 21, Omladinac 19, Sloboda 18, Inđija 17, Sloga 17, Bačka 16, Mladost (O) 15, OFK Kikinda 9.
U 19. kolu, u subotu i nedelju (15.00), igraće: Sloven – Vrbas, Mladost (BJ) – Jedinstvo, Veternik – Omladinac, OFK Kikinda – Sloboda, Železničar – Naftagas, Bačka – Dinamo, Mladost (O) – Sloga, Hajduk – Inđija.

FOTO: D. P./Jelena Pantelić (OFK Kikinda) 

error: Content is protected !!