Classic Layout

gSGsBOjc1
Kako portal NS Uživo navodi u svom daljem tekstu: Za sutrašnje lokalne izbore u Kuli vlada ogromno interesovanje javnosti. O tome svedoči rekordnih preko 1600 prijavljenih posmatrača, iz čak 24 domaće i strane posmatračke misije.

Ono što međutim budi sumnju u iskrenost namera prijavljenih posmatrača jesu upravo imena koja se nalaze na spisku posmatrača nekih od prijavljenih udruženja građana povezanih sa opozicijom i tzv. studentskim pokretima.

Udruženje građana „LibertaN.S.”, sa sedištem u Novom Sadu, Ul. Teodora Pavlovića 6, čiji je zakonski zastupnik izvesna Tatjana Vlainić, prijavilo je za posmatranje izbora čak dvoje optuženih za jedno od najtežih krivičnih dela, rušenje ustavnog poretka Republike Srbije, i to: Srđana Đurića i Mariju Vasić. Pored ovih optuženih , na njihovom spisku se nalazi i skoro penzionisana sudija Apelacionog suda u Novom Sadu, Zdravka Pisarić, koja se odmah nakon penzionisanja priključuje ovakvoj skupini ljudi, čime budi sumnju u sopstvenu nepristrasnost tokom radnog veka.

Na spisku udruženja građana „MREŽA“, sa sedištem u Kljajićevu, nalaze se dvoje pokrajinskih poslanika: Miroslav Ilić i Ljiljana Gusić. Iako primaju nadoknadu za rad poslanika, vrlo retko dolaze na sednice Skupštine APV da bi opravdali poverenje malobrojnih građana koje zastupaju.

Udruženje građana „SAMO DA VIDIM“, sa sedištem u Novom Sadu, Ul. Braće Ribnikara 63, prijavilo je kao posmatrača Milomira Jaćimovića. Radi se o blokaderskom autoprevozniku, koji ima preko 30 prekršajnih prijava zbog kršenja javnog reda i mira, i kršenja saobraćajnih pravila, ali poseduje i krivični dosije. Šta takva osoba, bez ikakvog predznanja o pravilima rada biračkog odbora, sklona incidentnom ponašanju, uopšte traži u Kuli na biračkim mestima?

Izborni dan pratiće i advokati Dragana Đilasa i poslovni saradnici Gorana Ješića – braća Srđan i Aleksandar Kovačević. Pošto im posao sa Zborovima građana Novog Sada ne ide kako su zamislili, sada se fokusiraju na Kulu, da i tu pokušaju da mute na biračkim mestima. Sa njima je i koordinatorka pomenutih Zborova, izvesna Hana Ljiljak. Takođe, ispred tog istog udruženja građana „BUDNI“, nalaze se i opozicioni članovi Pokrajinske izborne komisije, kao i roditelji dece koji su se zalagali za blokade nastave u prošloj školskoj godini.

Za praćenje lokalnih izbora prijavilo se i Udruženje građana mesne zajednice Sonje Marinković, iz Novog Sada, iako je nejasno kakve veze novosadska mesna zajednica ima sa lokalnim izborima u Kuli. Na njihovom spisku nalaze se i profesori novosadskog većinski blokaderskog PMF-a, poznati po tome što su za tzv. studente prošle godine tokom blokade tog fakulteta kuvali gulaš unutar prostorija fakulteta, jer se po njima i to smatra autonomijom visokoškolske ustanove.

Izbori u Kuli neće proći ni bez blokaderskog dvojca Brajan Brković – Miran Pogačar,  Sa sobom vode i ostale pripadnike GRAĐANSKOG POKRETA BRAVO, iz Novog Sada: Daria Purića, Danea Pribića, Mariju Srdić, Petra Holika i druge.

Na kraju, na spisku je i bahati profesor i lekar Ilija Srdanović, koji je 2016. godine postavljen za upravnika Klinike za kardiologiju u Sremskoj Kamenici, ali je 2018. godine smenjen zbog više žalbi zaposlenih. Sutra će biti ispred udruženja „KRAJ“.

Uočljivo je da većina ovih organizacija dolazi iz Novog Sada, podržava anarhiju, ne priznaje institucije države Srbije, a zajedničko im je očigledno jedno – narušavanje izbornog procesa u Kuli i pokušaj osporavanja izbornih rezultata nakon njihovog proglašenja.

Takođe, svi pomenuti akteri nemaju predznanje iz izborne tematike, već će njihova misija sutra biti i ometanje rada biračkog odbora, sa ciljem da na neki način utiču na izborni proces. Oni će prisustvom na biračkim mestima i neposredno ispred služiti narušavanju izbornog procesa i širenju lažnih informacija sa biračkih mesta, budući da svojom neukošću i neznanjem, u spletu sa sklonošću ka devijantnom ponašanju, ne mogu ni na jedan način doprineti demokratiji izbornog dana, već svemu suprotno tome.

Izvor: NS uživo

IMG-20260323-150811

U vremenu kada su privatni časovi za mnoge porodice veliki trošak, Narodna biblioteka „Jovan Popović“ pokazuje da podrška deci ne mora da ima cenu. Besplatne pripreme za završni ispit iz srpskog jezika, koje ova ustanova organizuje već 11 godina, postale su sigurno mesto za učenike osmog razreda – mesto gde se uči, ali i oslobađa od treme.

Ove godine prijavilo se oko 50 učenika, koji su raspoređeni u manje grupe. Časovi se održavaju jednom nedeljno, a kako se približava prijemni, intenzitet rada se pojačava. Rad sa decom zasniva se na postepenom prolasku kroz zadatke i detaljnom objašnjavanju svake nedoumice.

-Ideja je bila da pomognemo deci tako što ćemo zbirku koju imaju preći od početka do kraja i svaki zadatak pojedinačno objasniti – kaže profesor srpskog jezika i književnosti Slobodan Tomić, koji već četrnaest godina radi u biblioteci, nakon iskustva u školstvu.

-Najvažnije mi je da budu slobodni i da kažu šta im nije jasno. Kada to znamo, onda možemo stvarno da pomognemo.

Da pripreme imaju konkretan efekat, potvrđuju i sami učenici. Balša Ivković, učenik OŠ „Žarko Zrenjanin“, kaže da mu ovi časovi znače upravo ono što je najpotrebnije – sigurnost.

-Mislim da je potrebno da znam kakav će biti prijemni. Ovi časovi mi baš pomažu da se pripremim – kaže Balša. Iako priznaje da mu gramatika zadaje najviše muke, dodaje da je uz podršku lakše.

– Časovi su zaista dobri, posebno sa društvom koje poznajem. Osećam se sigurnije.

Posebnu vrednost, kako ističe, ima i to što su pripreme besplatne.

-Stvarno znači. Svima bih preporučio da dođu – pomoći će im, a i besplatno je.

Pored znanja, podjednako je važna i atmosfera u kojoj se uči. Deca različitih škola se upoznaju, druže i zajedno prolaze kroz isti izazov, što značajno utiče na njihovo samopouzdanje.

-Bitno je to međusobno druženje. Oni su ista generacija, često se i poznaju, a mi se trudimo da ih podstaknemo da komuniciraju, da se opuste i da im učenje ne bude teret – dodaje Tomić.

Ideja o pokretanju ovih priprema potekla je iz želje da se dopuni ono što školski sistem ne stiže da obuhvati u dovoljnoj meri, ali i da se biblioteka približi mladima.

-Želeli smo da deca shvate da je biblioteka njihovo mesto, da je otvorena za sve i da ovde ne stanuje dosada, već znanje – ističe v.d. direktorice Dunja Brkin Trifunović.

-Imamo resurse, imamo stručne ljude i smatrali smo da je važno da to podelimo sa zajednicom.

Ona naglašava da besplatan karakter ovih priprema ima posebnu težinu u današnjim uslovima.

-Život je skup i važno je da koristimo ono što imamo. Niko od nas neće osiromašiti ako se odrekne svog honorara. Ovo radimo jer vidimo da je potrebno – i deci i roditeljima.

T. D.

mala-matura

Probni završni ispit za učenike osmog razreda nastavljen je danas širom Srbije, kada đaci rešavaju test iz srpskog, odnosno maternjeg jezika, kao i test iz izabranog predmeta. Reč je o važnoj proveri znanja i simulaciji završnog ispita koji ih očekuje u junu.

Probna mala matura organizuje se za oko 64.000 učenika i predstavlja vernu simulaciju završnog ispita. Njen cilj je da se đaci upoznaju sa procedurama polaganja, ali i da provere nivo znanja kako bi se uočile oblasti na kojima je potrebno dodatno raditi.

Probni ispit održava se 27. i 28. marta, a prvog dana učenici su polagali test iz matematike, dok je drugi dan rezervisan za srpski jezik i predmet po izboru.

Prema ranijim podacima, najveći broj učenika za treći test bira geografiju, zatim biologiju, dok se manji broj opredeljuje za istoriju, fiziku ili hemiju.

Nakon probe, učenici će imati mogućnost da analiziraju rezultate i, ukoliko je potrebno, promene izborni predmet početkom aprila, što je važan korak u pripremi za završni ispit.

Završni ispit, koji je ključan za upis u srednje škole, zakazan je za sredinu juna i polagaće se tokom tri dana – iz srpskog jezika, matematike i izabranog predmeta.

 

sat-pomeranje

Prelazak na letnje računanje vremena u 2026. godini desiće se u noći između subote i nedelje, 28. i 29. marta, kada se kazaljke pomeraju sa dva na tri sata ujutru. Time gubimo jedan sat sna, ali dobijamo duže i svetlije dane, što je i glavna svrha ove promene.

U Srbiji, kao i u većem delu Evrope, letnje računanje vremena počinje poslednje nedelje u martu, dok se na zimsko vreme prelazi poslednje nedelje u oktobru. Zbog toga se tačan datum menja svake godine, a 2026. godine to je 29. mart.

Ideja o letnjem računanju vremena nastala je kako bi se bolje iskoristila prirodna dnevna svetlost. Još 1784. godine Bendžamin Frenklin je razmatrao ovu mogućnost, dok je konkretniji predlog dao novozelandski naučnik Džordž Vernon Hadson 1895. godine. Praktična primena započela je 1916. tokom Prvog svetskog rata, kada su Nemačka i Velika Britanija uvele ovu meru radi uštede energije, pre svega uglja. Ubrzo su ih sledile i druge zemlje, uključujući Rusiju i Sjedinjene Američke Države. Na prostoru bivše SFRJ letnje računanje vremena uvedeno je 27. marta 1983. godine.

jefimija-kanjiza-

Plesni studio „Jefimija“ ostvario je zapažen uspeh na Internacionalnom takmičenju u Kanjiži, gde su njihove koreografije osvojile više vrednih priznanja, potvrdivši kontinuitet kvalitetnog rada i talenta.

Na takmičenju su osvojili jedno prvo mesto, dva druga mesta i jedno treće mesto, a uspeh je dodatno krunisan sa dve specijalne nagrade – pozivima za učešće na međunarodnim festivalima u Rumuniji u oktobru i u Bukureštu u junu.

Ovi rezultati dolaze kao nastavak uspešnog perioda za ovaj plesni kolektiv, koji je nedavno na takmičenju na Vrdniku sa pet koreografija osvojio isto toliko prvih mesta.

Upravo u znaku ovih uspeha, „Jefimija“ poziva publiku da im se pridruži već sutra na Trećem Ruskoselskom festivalu plesa, koji se organizuje sutra povodom Svetskog dana plesa sa početkom u 16 časova. Festival će imati i humanitarni karakter – ulaznice će se naplaćivati 400 dinara, a sredstva od prodatih ulaznica biće usmerena vrtiću „Bubamara“ u Ruskom Selu.

Očekuje se bogat program i nastupi talentovanih plesača. Pored domaćina nastupiće i gosti bubnjarska sekcija „Kikinda“, KUD „Milan Mića Sučević“ iz Žitišta, Centar za očuvanje tradicionalne kulture „Petrovgradski Đerđef“ iz Zrenjanina, KUD „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela i klub „Pentru kopi“.

Uz nove medalje i međunarodne pozive, „Jefimija“ u Rusko Selo donosi pobedničku energiju – i poziv da publika bude deo priče koja spaja ples i humanost.

T. D.

 

obrenovici-publikacija

U Galeriji Nova Narodnog muzeja, večeras je održano predstavljanje stručne kataloške publikacije „Obrenovići u muzejskim i drugim zbirkama Srbije i Evrope“, koja na jedinstven način osvetljava nasleđe jedne od najznačajnijih srpskih vladarskih porodica.

O značaju ovog projekta govorio je Aleksandar Marušić, viši kustos Muzeja rudničko-takovskog kraja i jedan od urednika publikacije, ističući da je reč o izdanju koje se razlikuje od klasičnih istorijskih studija.

– Ovo nije klasična istoriografska publikacija, već kroz predmete, dokumente i lične stvari članova dinastije dobijamo drugačiji, verodostojniji uvid u njihov život i uticaj. Ne pristupamo temi sa namerom da ih glorifikujemo, već prikazujemo ono što je sačuvano – kroz to vidimo i privatni život, odnose i duh jednog vremena – naglasio je Marušić

Projekat je započet 2010. godine, a od prvobitno planirana dva do tri toma, do sada je objavljeno čak sedam knjiga, dok je u pripremi i osmi tom. U radu na publikaciji učestvovalo je 88 stručnjaka iz različitih oblasti, čiji je zajednički rad rezultirao obimnom bazom podataka o dinastiji Obrenović.

Poseban izazov predstavljalo je prikupljanje građe iz velikog broja institucija, ne samo u Srbiji, već i u inostranstvu.

– Sarađivali smo sa institucijama iz regiona, ali i iz zemalja poput Austrije i Francuske, a projekat se širi i van evropskih okvira. To je bio izuzetno dinamičan i inspirativan proces, koji nas je sve povezao i obogatio novim saznanjima – istakao je Marušić.

Publikacija obuhvata više od 2.500 artefakata – od ličnih predmeta, pisama i fotografija, do odlikovanja, novca i nameštaja. Među najupečatljivijim su, kako kaže Marušić, i predmeti koji svedoče o dramatičnim istorijskim događajima.

– Teško je izdvojiti jedan predmet, ali svakako su zanimljivi oni koji nose snažnu istorijsku priču, poput predmeta vezanih za Majski prevrat kao što je deo zavese u koju su bila umotana tela poslednjih Obrenovića, ličnih stvari kralja Milana ili manje poznatih detalja iz života kneginje Julije – naveo je on.

Ova publikacija, kako je istaknuto, predstavlja značajan doprinos savremenoj muzeologiji i istoriografiji, jer omogućava nova tumačenja prošlosti kroz materijalnu kulturu, povezujući institucije i istraživače širom regiona i Evrope.

U planu je nastavak projekta i objavljivanje novih tomova, a želja autora je da edicija dostigne najmanje deset knjiga, čime bi se dodatno zaokružila priča o zaostavštini dinastije Obrenović.

T. D.

 

dan-gimnazije

Svečanom akademijom u pozorištu, uz besede, recitale, muziku i scenski program, Gimnazija „Dušan Vasiljev“ obeležila je 168 godina postojanja, nastavljajući tradiciju negovanja znanja, kulture i mladosti.

 

Obeležavanje Dana škole počelo je jutros polaganjem cveća na grob Dušan Vasiljev, dok je večernji program okupio učenike, profesore, zvanice i brojne goste.

-Danas smo obeležili ovaj značajan datum, a večeras smo kroz program naših učenika pokazali zbog čega je kikindska gimnazija ono što jeste – istakao je direktor Aleksandar Aćimov.

On je naglasio da škola ima mnogo razloga za ponos.

-U poslednjih šest meseci već imamo 15 učenika koji su se plasirali na republička takmičenja iz fizike, matematike, engleskog i biologije. Imamo i izuzetne sportske rezultate – državne prvake u plivanju i reprezentativce u rukometu.

Tokom svečanosti dodeljene su plakete najuspešnijim učenicima – njih 16, koji su tokom školovanja ostvarili izuzetne rezultate, ali i posebno priznanje profesoru dr Jovici Trkulji za poseban doprinos Gimnaziji.

Trkulja je priznanje primio sa emocijom, podsećajući na vrednost ovakve plakete.

-Ovo priznanje me podseća na vreme kada smo i sami kao učenici dobijali pohvalnice. Smatram da smo svi mi veliki dužnici našim profesorima – oni su nam otvarali puteve ka drugim svetovima i kulturama.

 

Kao poseban dar školi, on je pripremio knjigu o svojoj generaciji i gimnazijskim danima, koju je poklonio kolektivu, uz inicijativu da se do velikog jubileja – 170 godina postojanja – izradi i zvanična monografija gimnazije.

Svečanosti je prisustvovao i gradonačelnik, koji je i sam nekadašnji učenik ove škole, ističući značaj koji gimnazija ima za čitav grad.

-U vremenima koja se brzo menjaju, znanje ostaje najsigurniji oslonac. Gimnazija je mesto gde se stvaraju ljudi koji oblikuju svet – poručio je Mladen Bogdan.

Posebno priznanje dodeljeno je i gradu za doprinos očuvanju lika i dela Dušan Vasiljev, kroz književnu nagradu koja nosi njegovo ime.

Program akademije upotpunili su recitali poezije Dušana Vasiljeva, horski nastupi i pozorišna predstava u kojoj je lik pesnika oživeo kroz interpretaciju učenika, čime je još jednom potvrđeno da gimnazija nije samo obrazovna ustanova, već i važno kulturno središte Kikinde.

Sa 341 učenikom i brojnim uspesima u nastavi, nauci i sportu, Gimnazija „Dušan Vasiljev“ nastavlja da gradi svoju dugu i bogatu tradiciju – korak po korak, generaciju po generaciju.

T. D.

streliste-kanalizacija-(6)

Izgradnja fekalne kanalizacije na Strelištu ponovo je nastavljena. Radovi započeti u maju prošle godine,  u četvrtak su  nastavljeni.

Podsetimo da je ugovorena vrednost radova više od 308 miliona dinara, a rok za izvođenje je 540 kalendarskih dana. Posao obuhvata ulazak mehanizacije na teren,  kopanje rupa, postavku cevi i kanalizacionih čvorišta i propratne radove.

-Kako bi posao bio urađen kvalitetno, bez zastoja i uz poštovanje svih rokova, upućen je apel žiteljima ovog dela grada da pokažu razumevanje – istaknuto je u lokalnoj samoupravi.

Investitor radova je Ministarstvo za zaštitu životne sredine.

inkluzivni-klub-ugovor-(2)

U Palati Srbija održano je svečano potpisivanje ugovora koje je organizovalo Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju. Ovom događaju prisustvovao je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je sa  ministarkom Jelenom Žarić Kovačević potpisao ugovor  vredan šest miliona dinara.

Sredstva su namenjena za sufinansiranje nove usluge podrške porodicama i deci ,,Porodični servis podrške” – Unapređenje savetodavnih usluga i uspostavljanje inkluzivnog kluba za decu i mlade sa invaliditetom u Kikindi.

Gradonačelnik je istakao da se izraženija potreba za ovakvom vrstom podrške deci i roditeljima iskazala pre nekoliko godina. Inicijativama roditelja i razgovorima sa njima, razumeli smo da je ovakva usluga potrebna .

-Reč je o novoj usluzi koja bi trebalo da premosti period od završetka osnovne škole do mogućnosti upisa i pohađanja Dnevnog boravka za odrasle. Nažalost, broj dece sa višestrukim smetnjama u razvoju se povećava i zbog toga moramo dugoročno da razmišljamo o ovom izazovu. Inkluzivni klub za decu sa smetnjama u razvoju imaće zadatak da omogući očuvanje stečenih veština kod dece i održanje njihovog ukupnog funkcionisanja – pojasnio je gradonačelnik Bogdan.

A.Đ.

dusan-vasiljev-nagrada-(7)

Pesnici, Gordana Đilas i Zoran Bognar ovogodišnji su slavodobitnici nagrade „Dušan Vasiljev“ koju dodeljuje grad Kikinda u znak sećanja na na delo i značaj pesnika koji je rođen u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev, koji je poživeo samo 24 godine, postigao je da bude jedan od najznačajnijih srpskih modernih odnosno pesnika ekspresionističke ideologije.

Gordana Đilas emotivno je doživela priznanje za knjigu „Anđeli u kapi mastila”. Kao rođena Nakovčanka, pohađala je Gimnaziju „Dušan Vasiljev“.

-U to vreme kikindska je bila jedna od cenjenih gimnazija u ondašnjoj Jugoslaviji. Znanje koje sam stekla omogućilo mi je da bez ikakvih prepreka upišem Filološki fakultet u Beogradu. Kao gimnazijalka imala sam potporu u pisanju od porodice Dušana Vasiljeva koja je dodeljivana mladim pesnicima. U banatskom nebu ima nešto specifično što pesnike sa ovih prostora obeleži i tu sam našla svoju srodnost sa Dušanom Vasiljevim – rekla je Đilas.

Zoranu Bognaru nagrada je pripala za delo „Sve su smrti (samo) deo našeg sata.” Sa ovom knjigom bio je u najužem izboru za tri nagrade

-Uzbuđen sam što mi je dodeljeno priznanje koje je obavezujuće i nosi ime velikog pesnika i čoveka. Zajednička nam je misaonost i ekspresivnost, koja je karakteristična u ranoj fazi pesništva. Kako je Dušan Vasiljev bio premlad kada nas je napustio, ekspresivnost je kod njega više nego  naglašena. Centralna figura moje poetike je čovek, nagrade su biografije knjiga, a knjige su biografije pisca – naveo je Bognar.

O nagradi je odlučio  žiri u sastavu Radovan Vlahović, predsednik i članovi Selimir Radulović i Đorđe Pisarev. Odluka o slavodobitnicima doneta je jednoglasno.

-Ovo priznanje je značajno jer nosi ime, kako to volim da kažem, detetu koje je usnulu u 24 godini života i koje je do tada stvorilo ozbiljno književno delo i prozno i dramsko i pesničko – kazao je Selimir Radulović. – Pesme „Plač matere čovekove“ i „Čovek peva posle rata“ stvorile su nekoliko generacija srpskih pesnika.

U Gradskoj kući priznanja je uručila Biljana Kikić, zamenica gradonačelnika.

-Dušan Vasiljev, preminuo je mlad, ali je ostavio veliki opus za sobom. Pored toga što gimnazija nosi njegovo ime, grad dodeljuje nagradu za najbolju knjigu poezije ili proze. Dubok trag ostavio je i u Kikindi, a mi mu se na ovaj način odužujemo – istakla je Kikić.

Knjiga Gordane Đilas posmatra svet sa svetle tačke i strane, a Zorana Bognara sa tamne strane , pojasnio je Selimir Radulović.  Gordana Đilas se u ovom delu okrenula prema hrišćanskom pravoslavnom svet i u knjizi ima više pesma koje su posvećene toj perspektivi, a govori i o nevidljivom svetu iz kojeg se može tumačiti vidljivi svet. Bognar u svojoj knjizi ima 77 pesama o smrti kao o nevažnoj činjenici živta koja se može prevazići svakog dana

Ove godine na konkurs su pristigle 62 knjige, a kao najbolje izdvojile su se dve pomenute.

A.Đ.

error: Content is protected !!