Classic Layout

sajan-zetva-(4)

Oštre kose i srpovi, vredne ruke i želja da se očuva tradicija u ručnom košenju žita, slika je koja je iz Sajan poslata u okviru 27. Severnobanatskih žetelačkih svečanosti. Tradicionalna manifestacija okupila je sedam ekipa  iz Crne Bare, Mađarske i Sente i Sajana.

Najstariji kosac bio je 87-godišnji Ferenc Hereši iz Sente.

-Ranije nismo imali kombajne samo kose, srpove i naše ruke. Žito smo vezivali u snopove koje su vukli konji na kolima. Postojala je samo mašina koja od klasja odvaja seme. Za kosce je najvažniji dobar alat, kosa, koja mora da bude oštra. U suprotnom kosac bi se brzo umorio. Kao mali imao sam kratke pantalone i još uvek se sećam kako je strnjište bilo oštro – istakao je Hereši sa kojim je bio i Kristof Sabadoš koji će naslediti ovu tradiciju porodice Fekete. Otkrio nam je da je naučio da kosi od bake Margite Šarvari čiji je zadatak ovoga puta bio da spremi ukusan fruštuk ekipi kosaca.

-Ja sam četvrta generacija kosaca i ponosan sam na tu činjenicu. U našoj porodici ovo je tradicija koja se nasleđuju sa kolena na koleno – saznali smo od Kristofa.

 

Sa gostima iz mađarskog grada Aparthalma Sajan se pobratimio 2013. godine i već 11 godina oni su deo svečanosti.

-Prvi put smo u Sajanu kosili žito, svidela nam se manifestacija i dolazimo svake godine. Volimo ovo okupljanje koje nas vraća u prošlost, u detinjstvo. Drago nam je što smo deo tradicije koja se čuva i svima u Mađarskoj pričamo o njoj – otkrio je Đerđ Vinca iz Aparthalma.

Ekipa iz Crne Bare bila je najveselija. Za jelo su pripremili prave poslastice.

-Nekada je bilo teško doći do žita, znatno teže nego danas. Čitavu sezonu radili su za džak žita, a mi ga danas zaradimo za jedan da. Treba da cenimo ono što imamo – kaže Lajko Maćaš iz Crne Bare.

Nekada se za vreme žetve ustajalo u četiri ujutro i kretalo na njivu. Radilo se dok se vidi. Koscima su velika pomoć bil žene koje su vezivale žito u snopove, ali i pripremale obilan doručak. Fruštuk je činio hleb, barena jaja i krompir, luk, slanina, rakije, kajsija, šljiva i višanja, ali i slatkih kolača, ko  je mogao da ih priušti.

Najveću podršku manifestaciji pruža grad Kikinda,a ovom događaju prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač, njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski i su članica Gradskog veća Melita Gombar. Otvarajući žetelačke svečanosti gradonačelnik Lukač istakao je važnost čuvanja običaja, ali i dobrosusedskih odnosa među narodima.

-Zajednička saradnja je ključ uspeha i bolje budućnosti a kada smo udruženi možemo mnogo toga. Sajanske žetelačke svečanost su tu i da nas podsete kako je to nekada bilo, a na nama je da mladi budu ti koji će je dalje čuvati – precizirao je Lukač.

Vršidba žita je jedan od najvažnijih poljoprivrednih radova, a kosidba je imala i ulogu jačanja zajednice.

-Značaj ovakvih manifestacija je, osim što neguju tradiciju, je što promovišemo prve porodične vrednosti, gde je porodica stub društva i zajedno dolaze do hleba na stolu. Važno nam je da mladi to uvide i da znaju da za sve treba da se potrude i da sopstvenim radom stignu do rezultata – navela je Dijana Jakšić Kiurski.

Mladi se priključuju manifestaciji, tako da će ona da se organizuje još dugo godina  dodala Šara Benjocki, predsednica KUD-a „Adi Endre“, koji je i organizator žetelačkih svečanosti.

-Puno mi je srce kada vidim koliko i mladima u Sajanu znači ova manifestacija. Još uvek imaju priliku da o ručnom košenju žita uče od naših najstarijih kosaca, koji su i sami nekada ručno kosili žito sa svojim roditeljima. Oni na pravni način mogu da dočaraju kako je to nekada bilo, ali i da im pokažu kako se ručno kosi hlebno zrno. Kroz ovu manifestaciju želimo da im pokažemo kako je nekada puno rada trebalo da se dođe do parčeta hleba. Svima nam je isti cilj, da sačuvamo tradiciju i da je prenesemo na mlade – rekla je Šara Benjocki.

Mesna zajednica čuva ovu manifestaciju i želi da je učini još boljom.

-Žetva je bila dan radosti i zajedništva. Posao je zahtevao angažovanje čitave porodice, ali i komšija i prijatelja. Naša dužnost je da očuvamo narodnu tradiciju i da je prenesemo na mlade. Kada vide kako se teško dolazilo do hrane na trpezi, mladi će više ceniti ono što sada imaju – napomenuo je Zoltan Tot, predsednik Saveta  MZ Sajan i zamenik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu.

Pomoć žetelačkim svečanostima pružili su i Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje ,propise, upravu i nacionalne manjine, kao i fondacija Betlen Gabor iz Mađarske.

A.Đ.

 

 

 

Bazar i sajam cveca (9)

Na Gradskom trgu večeras (subota 6. jul) od 18 do 23 sata biće održan Noćni bazar.

Popularan sadržaj Turističke organizacije Kikinde okupiće brojne izlagače, a sasvim izvesno, i posetioce jer bazari su postali omiljena mesta okupljanja malih proizvođača, lokalnih preduzetnika i ljubitelja autentičnih domaćih proizvoda.

Eto ideje kako da provedete subotnje veče i obradujete bližnjeg ili sebe nekih zanimljivim poklonom!

 

decija pijaca

Dečja pijaca u dvorištu Kulturnog centra danas je izostala, a kako su obavestili iz ove ustanove, tokom iduće sedmice održavaće će se svakodnevno.

Od ponedeljka 8. jula pa do petka, mali prodavci i zainteresovani kupci, priliku za trgovinu i druženje imaće od 18 do 20 sati.

Potom će se, do kraja raspusta, dečija pijaca ponovo održavati u uobičajenom terminu- subotom.

 

jelena-stepanov-(1)

Jelena Stepanov, vlasnica vinarije „Kepul“ iz Iđoša našla se među „100 uspešnih poslovnih žena“. Konkurs je treći put raspisalo Javno preduzeće „Pošta Srbije“, uz podršku Privredne komore Srbije, a cilj mu je osnaživanje žena, razvoj i promocija ženskog preduzetništva.

-Na konkurs sam se prijavila na predlog prijateljice i izabrana sam među 100 uspešnih poslovnih žena.  Čast je biti u društvu izuzetnih žena koje imaju sopstveni biznis i razvijaju ga – istakla je Jelena Stepanov.

Cilj konkursa za izbor i nagrađivanje preduzetnica, osnivačica ili zakonskih zastupnica malih preduzeća širom zemlje je da se ohrabre talentovane žene u svom preduzetničkom poslovanju. Prvi put pobednicama je omogućeno usavršavanje znanja i veština te su organizovana predavanja najaktuelnijih tema iz vođenja i kreiranja biznisa u saradnji sa Privrednom komorom Srbije.

-Ovo je bila sjajna prilika da se upoznam i razmenim iskustva sa ženama koje su u privatnom biznisima. Izazovi sa kojima se bore nisu laki, putem radionica saznale smo više o  različitim veštinama koje možemo da koristimo u svom poslovanju iz oblasti marketinga, digitalne komunikacije, društvenih mreža, finansijskog opismenjavanja – dodala je naša sagovornica.

Za 100 najboljih obezbeđen je besplatan oglasni prostor i prezentacija poslovanja u vidu predstavljanja u brošuri koja će biti dostupna korisnicima poštanskih usluga, kao i za njihovu prezentaciju na monitorima u više od 1.550 poslovnica Pošta Srbije širom zemlje, kako bi se povećala vidljivost njihovih biznisa. Konkurs je bio namenjen za sve preduzetnice, zakonske zastupnice ili žene osnivače malih preduzeća iz cele Srbije, uključujući zemljoradničke zadruge, zanatske radnje, ustanove, udruženja, kao i za žene nosioce porodičnog poljoprivrednog gazdinstva. Kriterijumi za ocenjivanje su bili uspešnost prezentovane poslovne aktivnosti i biznis ideje, nagrade u oblasti poslovanja ili stvaralaštva, kao i društveno-odgovorne aktivnosti.

Prošle godine među 100 uspešnih žena bile su i preduzetnice iz Kikinde Sandra Stanković, Danijela Jerinkić i Jovana Banić.

A.Đ.

 

 

tera-otvaranje-(1)

Internacionalni simpozijum skulptura u terakoti „Tera 2024“, 43. po redu, otvoren je večeras. Ispred Galerije „Tera“  izloženi su radovi nastali na prošlogodišnjem sazivu čiji su autori Ledija Kostandini iz Albanije, Nikola Nenadić iz Hrvatske, Horhe Beda Mursiljo Hulijani iz Španije i Čedomir Vasić, Saša Pančić i Miroljub Stamenković iz Srbije.

-Čitav jul je u znaku „Tere“ i umetnosti. Jedinstveni smo po sistemu i načinu izgradnje velike skulpture, tako da iskustvo u radu sa glinom nije najneophodnije da bi neko bio učesnik . Otvaranjem simpozijuma javnosti prvi put predstavljamo dela nastala prošle godine, a i ove će u Kikindi stvarati poznati i priznati svetski umetnici. Očekivanja koja imamo od naših učesnika uvek su ispunjena jer za sobom ostave monumentalna dela. Svaka izložba skulptura nastalih na simpozijumu  izaziva pažnju domaće javnosti i sugrađani se uvek raspituju o tome ko ih je naslikao i šta predstavljaju. Stoga se trudimo da imamo što više interaktivnih događaja koji uključuju građanstvo – istakao je Aleksandar Lipovan, direktor CLPU „Tera“.

Godišnjoj izložbi skulptura prisustvovali su učesnici ovogodišnjeg, 43. Simpozijuma:  srpsko-kanadske umetnice Vesna Perunović i Božica Rađenović, Anamarija Šerban iz Rumunije, Stiven Mas iz Velike Britanije, dok su predstavnici naše zemlje  Milorad Stajčić i Srđan Arsić.

-Britanac sam koji živi u Parizu. Prvi put sam u Kikindi, ovde sam pet dana i sve je fantastično. Ovo je san koji je postao javnost. Samo ću da stvaram ne misleći na hranu ili bila šta drugo. Šetajući gradom dobio sam razne ideje koju ću pokušati da realizujem. Nikada nisam radio monumentalne skulpture od gline. Vaša glina je specifična i ne ponaša se kao i druge tako da ću puno naučiti – kazao je Stiven Mas.

Božica Rađenović, Beograđanka, proteklih trideset godina živi u Kanadi u Otavi.

-Za svakog umetnika velika je čast da učestvuje na simpozijumu „Tera“. Uslovi za rad su na svetskom nivou i veoma mi je drago što sam njegov deo. Imam puno ideja i neću stići sve da ih realizujem. U glini sam radila još kao studentkinja, kada sam i čula za „Teru“. Povratak materijalu je kao povratak maternjem jeziku i radujem se zbog toga. Oduvek sam želela da dođem i sada se to i ostvaruje – saznali smo od Božice Rađenović.

Pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama mr Dragan Traparić obraćajući se prisutnima istakao je da Kikinda treba da ponese titulu prestonice kulture 2027. godine.

-Simpozijum je već četiri decenije internacionalni što je za veliku pohvalu, ne samo za grad , nego i za čitavu zemlju. Kultura nema granice i to  se potvrđuje u Kikindi. Vaš grad ima ogromno bogatstvo, 1.200 skulptura savremene umetnosti koje ne postoje nigde na svetu. Od 2017. godine Pokrajina je saziv podržala sa šest miliona dinara, a sredstva izdvajaju i lokalna samouprava i Republika – naveo je mr Traparić.

Na otvaranju je govorio i gradonačelnik Nikola Lukač koji je događaju  prisustvovao sa svojim saradnicima.

-Zahvaljujući Internacionalnom simpozijumu Kikinda je ponovo na svetskoj mapi kulture i umetnosti. Ubeđen sam da će umetnici crpeti inspiraciju iz našeg grada i da će uživati stvarajući. Ubeđen sam da će nam saziv koji traje duže od četiri decenije, umnogome pomoći  da uz ostale kulturne sadržaje budemo najbolji u kandidaturi za nacionalnu prestonicu kulturu 2027. – istakao je gradonačelnik Lukač.

Tokom proteklih više od 40 godina na Internacionalnom simpozijumu nastalo je preko 1.200 autorskih dela, od kojih je najveći deo, izložen u Muzeju „Tera“.

A.Đ.

milan-panic-2

Rukometaš Kikinde Grindeks Milan Panić, deo je kadetske selekcije Srbije koja učestvuje na Evropskom prvenstvu u rukometu na pesku koje se održava u Bugarskoj.

U prvom meču, izabranici Daniela Petkovića savladali su Poljsku maksimalnim rezultatom, a potom je Hrvatska uspela da savlada našu reprezentaciju.

Momci se danas bore sa Ukrajinom za plasman u četvrtfinale!

Rukometni savez Srbije doneo je odluku o ponovnom uključivanju Srbije u takmičenja u rukometu na pesku, gde nas dugo nije bilo.

Pomenimo i to da Milanov stariji brat Luka sa juniorskom reprezentacijom Srbije brusi formu za predstojeće Evropsko prvenstvo u Sloveniji. Orlići su do 8. jula na pripremama u Šapcu, a prvu utakmicu igraće 10. jula protiv Nemačke.

 

 

fijakeri-(3)

Nedeljne vožnje fijakerom biće pomerene na 19 sati, a svi koji žele da uživaju u ovoj turističkoj atrakciji i dalje će to moći.

Vožnja fijakerom, jedan od prvih programa Kikindskog leta koju Turistička organizacija sprovodi u saradnji sa Kikindskim Konjičkim udruženjem „Banat“, ove godine počela je u nedelju, 23. juna. Na zadovoljstvo sugrađana i turista, besplatne vožnje organizuju se već treću godinu.

– Polazak je sa starog mesta, u Dositejevoj ulici kod pijace, i vozimo po standardnoj putanji: ulicama Vojvode Putnika, Đoke Radaka, pa ulazimo u najlepšu ulicu, idemo do kružnog toka i vraćamo se na polazište. Počećemo sa tri, četiri fijakera, ali ćemo broj povećavati, u zavisnosti od interesovanja jer je pravilo da se voze svi koji to žele. Uvek smo imali mnogo Kikinđana i gostiju koji su želeli da se voze sa nama, različitih uzrasta, i svi su bili veoma zadovoljni – rekao je ranije za KIKINDSKI portal Ilija Rađenović, predsednik Udruženja.

 

 

kamp-kozma-i-damjan-(5)

Dečiji duhovni kamp, 16. po redu, do nedelje traje u hramu Svetih Kozme i Damjana. Svake godine on ima svoju temu, a ove je posvećen pravoslavnoj ikoni. Tako su polaznici, njih stotinak, mogli više da saznaju o ikonografiji, ali i ikonama Gospoda, Bogorodice, Svetog Save, Svetim Vračima Kozmi i Damjanu, a razgovarano je i o krsnoj slavi odnosno ikoni koja je predstavlja.

Organizovane su radionice ikonografija, literarna, horska, likovna, ruke u testu, ali i radionica izrade kolača i sve u znaku ikone. Sara Šljapić ima 11 godina i napominje da je redovan učesnik kampa.

-Volim da dolazim jer se svi družimo. Radionice su uvek drugačiji i interesantne. Najviše mi se sviđa ona u kojoj pravimo kolače i puno toga sam naučila – otkrila nam je Sara.

Strahinja Mirković (8) drugu godinu je na kampu.

-Najviše mi se svidela radionica ikonografije na kojoj smo naučili kako se oslikavaju ikone. Nije loša ni ova u kojoj pravimo razne kolače – dodao je Strahinja.

Prvobitno je kamp tri godine organizovan u OŠ „Vuk Karadžić“ i tada su organizovane samo likovne i literarne radionice, podsetio je starešina hrama protojerej Boban Petrović.

-Cilj je da decu dovedemo u hram, da ga shvate kao svoju kuću, da nas deca doživljavaju kao sebi drage ljude, da se druže, ali i da kvalitetno provedu vreme i nauče nešto novo. Potrebno je da naši najmlađi znaju da ikone nisu slučajno nastale i da su stvarane sa namerom. Sa  decom je od raznih materijala ikone pravila Velinka Maletin koja se ozbiljno bavi ikonopisanjem, a pokazala im je i kako nastaje prava ikona. Svaki sabor je poseban na svoj način, ali ove godine, siguran sam da su deca, a mi sa njima, uživali – dodao je otac Boban Petrović.

U nedelju od 20 časova u hramu Svetih Kozme i Damjana biće organizovana završna priredba na kojoj će biti prikazano sve što je nastalo na sedmodnevnom kampu.

A.Đ.

vencici-ivanjski-(3)

Uoči Svetog Jovana Preteče, koji je 7. jula i u narodu  je poznatiji kao Ivanjdan, u Srbiji se pletu venčići od cveća. Pletu ga žene i sutra (subota) ga kače ispred kućnih vrata. Ako venac od ovih naročitih cvetova na praznik osvane pred kućom, veruje se da će porodicu zaštititi od svake nedaće. Zato ne čudi što je na kikindskoj pijaci danas bila bogata ponuda venčića od suvog cveća.

 

Kako saznajemo od žena koje su na kikindskoj pijaci izneli venčiće uplele su kako kažu slamno cveće, slamne ruže, statica i ostalo suvo cveće poput smilja ili pogačarki Žito se u venčić stavlja da bi bila rodna godina. On  se ne skida čitave godine, do narednog Ivandana. Osim na kuću, venčići se nose i na groblje.

Treba vremena da se venčići ispletu te im je i cena od 400 do 700 dinara. Osim na kuću venčići se nose i na groblje

Venčić iznad vrata treba okačiti uveče uoči Ivanjdana kao bi na praznik osvanuo pred kućom kao čuvar od svih nesreća i zlih čini.

Veruje se i da voda na današnji dan ima posebnu moć, pa se mnogi kupaju u rekama i jezerima. Za Ivanjdan kažu i da je devojački praznik jer sve mlade žene prethodno veče u mnogim krajevima Srbije pale ivanjdanske vatre, beru cveće i trave, pevaju i pletu vence, a razilaze se u ranu zoru.

A.Đ.