Classic Layout

sajan-sveti-stefan-(2)

Obeležavanje Dana sela i crkvene slave Sveti Stefan okupilo je danas u Sajanu meštane i goste, a sa skupa je poslata važna poruka o očuvanju i unapređenju zajedništva.

– Ovaj veliki praznik obeležavamo svečanom misom koju je vodio zrenjaninski biskup, dok se u toku popodneva održavaju kulturni i zabavni programi proslave Dana sela. Savet Mesne zajednice održaće svečanu sednicu na kojoj će, građanima i udruženjima koji su u toku godine radom i trudom doprineli  dobrobiti meštana dodeliti zahvalnice i priznanja – rekao je predsednik Saveta Mesne zajednice Sajan, Zoltan Tot. – Važno je da, ovom prilikom, ukažemo na to koliko je bitno da razmišljamo o zajedništvu jer možemo da živimo bolje i lepše u dobrom susedstvu i u prijateljskim odnosima.Svečana misa održava se na dan kada je osveštana Crkva Svetog Stefana Kralja, izgrađena 1880. godine. Prvi kralj Mađarske svetac je zaštitnik ovog mesta i na njegovu bistu u dvorištu Crkve položeni su venci.

Misi su prisustvovali potpredsednik Pokrajinske vlade Robert Otot, državni sekretari Atila Juhas iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Jožef Kerekeš iz Ministarstva finansija, poslanica u Skupštini Srbije, Elvira Kovač, Ramona Tot, članica Saveta mađarske nacionalne manjine, i predstavnici lokalne samouprave, Šandor Talpai, pomoćnik gradonačelnika i Melita Gombar, članica Gradskog veća za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.– Obeležavanje Dana sela i proslava Svetog Stefana predstavljaju idealnu priliku da se okupimo kao zajednica, da proslavimo našu istoriju, nasleđe i tradiciju. U današnjem programu oživljava se bogata istorija i odaje se poštovanje prethodnim generacijama koje su dale svoj doprinos razvoju i prosperitetu ove zajednice koja je kroz vekove očuvala svoj specifični identitet, kulturu, tradiciju, običaje i vrednosti. Slavljenje sveca zaštitnika koji simbolizuje veru, snagu i odlučnost podsetnik nam je koliko je važno očuvati veru i vrednosti zajednice, ne samo u teškim  vremenima, već i u svakodnevnom životu – rekla je Melita Gombar.Članovi udruženja iz ovog mesta pripremili su kulturni i zabavni program za meštane i goste. Tokom dana održava se tradicionalni Buč.

S. V. O.

Cipele

Radionicu za proizvodnju i popravku cipela „Slogu” osnovalo je sedam kikindskih obućara 1935. godine. Krajem četrdesetih godina prošlog veka prešli su na mašinsku proizvodnju. Šezdesetih su njihov najpoznatiji proizvod bile ženske salonke.

Daleke 1970, preduzeće za izradu modne obuće „Sloga” prateći puls tržišta i u skladu sa zahtevima potrošača i modnim novitetima, proizvelo je cipele i sandale od gužvanjca (gužvanog laka).

Dnevno su proizvodili 400 pari cipela, a ovaj novitet bio je pravi bum na tržištu. Prodavale su se u 110 prodavnica u svim republikama tadašnje SFRJ. Dobri poslovni rezultati povećali su lična primanja zaposlenih za 22 odsto.

Zgrada bivše „Sloge”

U poslednjoj deceniji rada fabrika je više desetina hiljada pari cipela izvezla u SR Nemačku, Švedsku i Sovjetski Savez. Partnerstvo sa Italijanima sklopljeno 1990. nije sprečilo stečaj koji je usledio godinu dana kasnije. Ubrzo je 350 radnika ostalo bez posla.

Zgrada nekadašnje „Sloge” nalazi se u ulici Kralja Petra Prvog. Objekte bivše fabrike opština je 2015. putem javnog nadmetanja prodala privredniku Saši Mančiću koji je tu otvorio mlekaru.

J. C.

mali-fudbal

Pobedom Žitoprometa Kikinda, od 3:1 u finalu nad Ribnjakom Iđoš, sinoć je okončan iđoški tunir u malom fudbalu. Pre toga, u utakmici za treće mesto Društvo za osiguranje Kikinda savladalo je Limenka, takođe, 3:1. Za njaboljeg igrača proglašen je Nebojša Đukić iz ekipe pobednika, a Milan Aćimov, iz Ribnjaka, najbolji je golman.
– Ovaj turnir tradicionalno se održava u našem selu oko 60 godina. Ove godine, pod pokroviteljstvom Grada Kikinde i naše Mesne zajednice, imali smo 12 ekipa i posetu od oko 250 meštana i gostiju po večeri, a finale je pratilo preko 400 gledalaca – kaže organizatorka Smiljana Jovanović, inače predsednica ŽRK Partizan Iđoš.
Nagrade najboljima uručio je Dejan Pudar, zamenik gradonačelnika Kikinde.
D. P.

vojska-(1)

Na dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem i Vojno stručno osposobljavanje za rezervne oficire mogu se prijaviti svi državljani Republike Srbije, muškog i ženskog pola, sa navršenih 19, a najkasnije do 30 godine života. Razlika je samo u tome što se na  Vojno stručno osposobljavanje za rezervne oficire mogu prijaviti samo lica koja imaju završen fakultet, tj. imaju visoku stručnu spremu.

Prijavljivanje kandidata vrši se u Centru ministarstva odbrane Kikinda, kao i elektronskim putem preko portala eUprava i JP „Pošta Srbije“. Dolaskom u kancelarije MO, vojni službenici će dati potrebna uputstva  i pregled potrebnih dokumenata koja je potrebno priložiti uz prijavu. Nakon što se izvrši prijem dokumenata, kandidati se upućuju na lekarske preglede u Vojnu bolnicu Novi Sad. Trenutno je u toku prijavljivanje kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem u septembarskom uputnom roku. Iz Ministarstva odbrane pozvali su sve zainteresovane kandidate da se što pre prijave, kako bi uspeli da realizuju sve planirane aktivnosti vezane za upućivanje na dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem.

Dok se nalaze na odsluženju vojnog roka, svaki kandidat pored plaćenih troškova prevoza za odlazak i povratak sa dobrovoljnog služenja vojnog roka sa oružjem, mesečno dobija naknadu u iznosu od 38.000,00 dinara, a kandidat na Vojnostručnom osposobljavanju za rezervne oficire 42.000,00 dinara, ima zdravstveno osiguranje i plaćeno odsustvo u trajanju od 10 dana.

Tokom služenja vojnog roka, svi kandidati mogu da konkurišu i odmah po odsluženju vojnog roka, zasnuju radni odnos u Vojsci Srbije u svojstvu profesionalnog vojnika.

Decija-letnja-pijaca-5

Dečija letnja pijaca odbrojava poslednje dane ove sezone. Iako zamišljena da se odvija samo subotom u prepodnevnim satima, a tako je od 2008. godine, kada je ova ideja Kulturnog centra počela da se realizuje, na zahtev prodavaca i kupaca već godinama se povremeno održava i cele sedmice u popodnevnim satima.

Tako je i ove nedelje – u predvečerje, već pre 17 sati, najmlađi stižu sa robom i zauzimaju svoje „tezge“ u dvorištu Kulturnog centra, a o popularnosti govori i podatak da uvek ima, u proseku, 60 do 70 prodavaca. Dolaze i iz drugih mesta, a mnogi koji kod svojih baka i deka provode raspust, takođe redovno zauzimaju tezge. Kupce, svih uzrasta, niko nije uspeo da izbroji, a cene su simbolične.

Bliznakinje Selena i Jelena Kličić imaju 11 godina i nisu samo prodavci, već i proizvođači. Same i na licu mesta, po želji kupaca, izrađuju narukvice od gumica i perlica.

– Volimo da pravimo nakit i da prodajemo – kažu u glas. – Tu su i naše stvari koje više ne koristimo. Osim narukvica, imamo knjige, torbice, igračke, i super nam ide. Kupci nam najviše traže slikovnice, narukvice i ogrlice. Cene su od 20 do 500 dinara i uspemo lepo da zaradimo. Dolazimo na svaku pijacu.

Devetogodišnja Mirka Ivetić ima, takođe, širok asortiman za prodaju.

– Dolazim od prošle godine. Deca kupuju igračkice, a stariji bilo šta. Cene su mi od 10 dinara naviše. Najskuplje su torbe koje koštaju 200 dinara – objašnjava Mirka.

Mirkina bezrezervna podrška je mama Jelena.

– Svakog dana sam sa njom, na svakoj pijaci, za sve što je potrebno, da se donese sladoled, voda – kaže Jelena. – Deca prodaju ono što im ne treba i onda kupuju kod drugih, ali im i ostaje zarada za džeparac. Mislim da je ovo odlična ideja da od malih nogu nauče kako treba da se bore za sebe i za nešto što žele.

Kupci na Dečijoj letnjoj pijaci su svih uzrasta. Subotom pre podne, sa velike pijace često navrate da naprave pazar mališanima, kao što i oni sami to čine jedni drugima. U Kulturnom centru kažu da se deca sjajno druže i uživaju i da će pijaca svima nedostajati. Prošle subote, kada je počela kiša i nije bilo kupaca, sami su se rastrčali i jedni od drugih kupovali. Niko nije ostao bez pazara, nove igračke ili knjige.

Kako saznajemo, kuriozitet Dečije letnje pijace koja traje već 17 godina je da mališani koji su prvih godina dolazili kao prodavci, sada dovode svoju decu kao logistička podrška u prodaji ili da bi zajedno pronalazili lepe i jeftine stvari na šarenim i prepunim tezgama u dvorištu Kulturnog centra.

Dečija pijaca u večernjem terminu, od 17 do 19.30 sati biće organizovana do petka, 23. avgusta, a poslednja, ovog leta, održaće se u subotu pre podne, od 9 do 11.30. Ipak, i dalje će se odvajati pročitane slikovnice, plišane igračke, odeća iz koje se izraslo ili mamin nakit koji više ne nosi i željno će se čekati letnji raspust i nove prilike za druženje na najlepšoj pijaci u gradu.

S. V. O.

struja (4)

Deo potrošača u Kikindi i u Iđošu, imaće sutra (sreda, 21. avgust), prekid u snabdevanju strujom zbog radova, najavljeno je iz Elektrodistribucije.

Od 8 do 10 sati struje neće biti u ulici Vuka Karadžića, u delu od Njegoševe do Jovana Jovanovića Zmaja u Kikindi.

Od 9 do 11 sati bez struje će biti potrošači u ulici Nikole Francuskog, od Koste Kljajića do Milivoja Omorca u Iđošu.

Deciji-etno-kamp-pocetak-(5)

Kamp je počeo danas, sa čak 130 upisanih učesnika uzrasta od šest do 12 godina koji su s radošću ispunili prostorije ADZNM „Gusle“, organizatora Kampa, i dvorište Kurije.

Aktivnosti se odvijaju u četiri radionice. Igračku, u kojoj se uče tradicionalne igre i ples vode umetnički rukovodilac Igor Popov uz asistenciju Marijane Kaloper; pevačku vode umetnički rukovodilac Magdalena Popov sa Tamarom Zvekić, koje decu uče tradicionalnom, a horskom pevanju – vaspitačica Branislava Gecić i nastavnica solfeđa Olga Mandić. U likovnoj radionici sa učesnicima radi Dragoslav Tanackov, pedagog igre u „Guslama“ i mentor Kampa.

– Ove godine tema je linija. Deci otkrivamo koliko je linija značajna u narodnoj tradiciji: zatvorena je kolo, otvorena je polukrug, prava linija su dijagonale u koreografijama, u dinarskim krajevima kretanje u obliku zmije je, takođe, kriva linija, a linije su zastupljene i na narodnim nošnjama – navodi Tanackov. – Upravo smo radili frotaž, to je oslikavanje čipki, prošle godine smo radili koledarske maske iz Leskovca i delove nošnje, a za najmlađi uzrast je obezbeđena glina sa kojom će izrađivati nakit za nošnje.

Kamp se, takođe, odvija pod sloganom „Nije teško biti fin“ i sa decom se razgovara o kulturi ponašanja u društvu, za stolom, i koliko je važno da se neguju drugarstvo, empatija i timski rad, dodaje Tanackov.

Deca su podeljena po uzrastima i svakog dana pohađaju drugu radionicu, tako da će, do kraja Kampa, u petak, proći kroz sve aktivnosti.Luka Nikolin ima osam godina, i uskoro će krenuti u drugi razred OŠ „Žarko Zrenjanin“.

– Više puta sam bio na Kampu, ali ovaj dan mi je najlepši od svih. Volim da pevam u horu i puno toga sam naučio od cele njihove družine. Prošle godine smo čak obišli i muzej. Učili smo i da treba da budemo fini prema drugima. Uvek ću dolaziti ovde – kaže Luka.Osmogodišnja Zoja Rodić iz iste škole treći put je na Kampu.

– Imamo ovde veoma dobre učitelje i jako mi je lepo, nemam zamerki – tvrdi Zoja. – Najviše volim da pevam. Danas smo učili pesmu „Rodno je nebo zvezdama“. Upoznala sam puno drugara ovde.Kamp traje pet dana, do 23. avgusta, i deca koja se nisu još priključila, dobrodošla su i bez prijavljivanja, kažu u „Guslama“. Ogroman odziv mališana potvrđuje da je ova aktivnost “Gusala” koja podrazumeva i učenje i vaspitvanje i igru, deci zanimljiva, korisna i veoma važna.

S. V. O.

 

policija-saobracaj

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se tri saobraćajne nezgode. Jedan učesnik u saobraćaju zadobio je teške, a jedan lakše telesne povrede. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 340.000 dinara.

Saobraćajne nezgoda dogodile su se zbog radnje vozilom i alkohola. Zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 24 učesnika u saobraćaju i izdata su 162 prekršajna naloga.

Iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključeno 11 vozača, od kojih je četvoro zadržano do 12 sati jer su imali više od 1,2 promila alkohola u organizmu, odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Otkrivena su i 23 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 107 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila, i 58 ostalih prekršaja.

preobrazenje-gospodnje

Preobraženje je jedan je od velikih Hristovih praznika, kada, prema narodnom predanju, počinju da se preobražavaju i gora i voda, što najavljuje skoru jesen. U kalendaru je obeleženo crvenim slovom.

Po hrišćanskom učenju, Preobraženje je trenutak kada se Hristos na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasjao kao sunčeva svetlost. Uz njega su bili proroci Mojsije i Ilija i tako se božanska priroda sina Božjeg učinila vidljivom.

Preobraženje se u pravoslavlju ubraja u 12 velikih Hristovih praznika.

U crkvenim bogosluženjima praznuje se sedam dana, tokom kojih se pevaju pesme posvećene ovom jevanđelskom događaju. Na kraju Svete liturgije osveštava se  grožđe koje se danas jede prvi put.

Uvek pada u vreme Gospojinskog posta, pa je i praznična trpeza uvek posna, obogaćena ribom i vinom.

Preobraženjem se završava letnji godišnji ciklus običaja i započinje jesenji. Na ovaj dan se preobražava, odnosno bitno menja priroda. Kaže se da se preobražava i kamen u vodi i list u gori. Reke i jezera postaju hladnije, pa se završava i sezona kupanja, što se nekada veoma poštovalo.

Prema rasprostranjenom verovanju, na Preobraženje ne valja kasno ustati, ni preko dana spavati, jer ko tog dana odspava, preobraziće se, pa će cele godine biti pospan, a smatra se i da na ovaj praznik nije dobro plakati jer će taj plač preći u naviku.

Ukoliko žene i devojke ustanu pre sunca i “pomalo porade od svakog ženskog posla”, veruje se da će se preobraziti u vredne domaćice.

Rana-oklevanja

Omladina JAZAS Novi Sad organizuje večeras (19. avgust), od 20 sati, u Kulturnom centru u Kikindi, projekciju filma “Rana oklevanja” za, kako se navodi, mlade i one koji se tako osećaju.

Film prati priču advokatice Džanan koja brine o bolesnoj majci. Na dan izricanja presude optuženiku za ubistvo kojeg brani, Džanan mora da napravi moralni izbor koji će uticati na živote njene majke, sudije i branjenika.

Ostvarenje je tursko-francusko-rumunsko-španske produkcije i premijerno je prikazano prošle godine. Film traje 84 minuta.

Nakon filma, mladi će, uz podršku JAZAS-a, moderirati razgovor sa publikom i biće organizovano druženje.

Ovo je samo jedna od aktivnosti koju Omladina JAZAS Novi sad organizuje u okviru mobilnog omladinskog kluba za rodnu ravnopravnost u Kikindi, a u narednim mesecima biće ih još, uključujući radionice. Cilj je da se mladi osnaže i budu uključeni u kreiranje različitih sadržaja koji bi odgovarali njihovim potrebama, da se povežu sa institucijama i ljudima u zajednici, da razgovaraju o temama koje su im važne i da stiču nove veštine, a sve to kroz zabavu i druženje. Za aktivnosti mogu da se prijave uživo, na filmskoj večeri, ili da pošalju poruku na Instagram: @jazas_novisad. Sve radionice su besplatne, navodi se u najavi događaja.

Filmsko veče realizuje se u saradnji sa filmskim festivalom Slobodna Zona. Ulazak se ne naplaćuje.