Classic Layout

vidovdan-nakovo-crkva

U Hramu Svetog kneza Lazara, u Nakovu, povodom Vidovdana, služena je Sveta Liturgija koju je služio starešina hrama jerej Živan Vasić. Pored vernika i meštana, Liturgiji je prisustvovao i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan .Ovaj dan obeležava se i kao Dan sela.

-Ovde smo da pružim podršku verskom i kulturnom životu meštana Nakova – istakao je gradonačelnik Bogdan – Iskoristio sam priliku da razgovaram sa njima, da im čestitam Dan sela i da im predočim planove koje imamo za naše mesne zajednice u naredno periodu. Lokalna samouprava ostaje posvećena ravnomernom razvoju svih naseljenih mesta, kao i očuvanju verskih i kulturnih vrednosti koje čine identitet našeg grada i regiona. Prisustvo velikog broja meštana na Liturgiji pokazuje koliki značaj ovaj dan ima za zajednicu i koliko je važno očuvanje tradicije i duhovnosti.

Hram u Nakovu, posvećen srpskom svetitelju i junaku Kosovske bitke, u završnoj je fazi unutrašnjeg uređenja i ove godine obeležava 20 godina od završetka izgradnje. U prethodnom periodu urađeno je oslikavanje hrama, kao i mozaik u kupoli i iznad ulaznih vrata. Kako je naveo jerej Živan Vasić mozaik u kupoli hrama oslikan je Isusom Hristom sa četiri anđela, dok se mozaik cara Lazara i carice Milice nalazi iznad ulaznih vrata. Oslikana je i kupola, svodovi, postavljen je novi polijelej, a saniran je problem sa vlagom koji je oštetio deo freski. Među mnogobrojnim donatorima, kojih je većina iz sela, izdvajaju se i oni koji su poreklom iz Nakova, a žive u drugim gradovima. Istaknuta je i saradnja, pre svega, sa članovima KUD-a „Izvor“, ali i ostalim meštanima koji su tu da pomognu kada god zatreba.

 

 

Izgradnja crkve u Nakovu počela je 1996. godine po projektu arhitekte Predraga Ristića iz Beograda i završena je 2005. godine. Inicijativu za izgradnju pokrenuli su meštani koji u velikoj meri pomažu da se obnovi.

A.Đ.

 

 

mala-matura

Analiza preliminarnih rezultata završnog ispita Ministarstva prosvete pokazala je da prosečan broj bodova na testu koji su osmaci širom Srbije imali početkom nedelje iz maternjeg jezika (srpski jezik i jezici nacionalnih manjina) ove godine iznosi 11,54, a prosečno postignuće na testu iz srpskog jezika je 11,61 poena, dok je iz matematike prosek bodova ove godine 11,63.

Učenici su i ove godine imali mogućnost da biraju i polažu jedan od pet predmeta istoriju, geografiju, fiziku, hemiju ili biologiju.

  U skladu sa tim, geografiju je izabralo 46,5 odsto osmaka, biologiju 31,5 odsto, istoriju 8,8 odsto, fiziku 6,9 odsto i hemiju 6,3 odsto.

  Na testu iz geografije, kako se navodi u saopštenju, prosek bodova iznosi 13,01, na testu iz biologije 13,89, na testu iz istorije prosek bodova je 14,02, na testu iz fizike prosek bodova je 15,77, dok je iz hemije prosek bodova 15,87.

Tanjug

maskenbal-biblioteka-(11)

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“, na maskenbalu, okupili su se mališani koji su članovi čitalačkog klubića ove ustanove. Već nekoliko godina unazad dolazak leta obeležavaju obučeni u omiljene junake.

-Klubić Narodne biblioteke okuplja predškolce i osnovnoškolce nižih razreda. Naš cilj je je da zavole  da čitaju i da ih uvedemo u svet knjiga. Sve aktivnosti realizujemo kroz igru – istakla je v.d. direktorica Dunja Brkin Trifunović. – Naš osnovni cilj je da deca zavole čitanje i knjigu, da shvate koliko je ona zanimljiva, iako, na prvi pogled, možda i nije tako u očima mališana. Jednom kada uđu u svet knjige i mašte, shvate koliko je on lepši i bolji.

 

Deca, okružena knjigama, Biblioteku shvataju kao svoje mesto. To je naročito izraženo svakog petka od 18.30 sati, kada se okupljaju u klubiću.

-Došli smo do toga da imamo generaciju dece koja su izašla iz klubića. Oni imaju 11 godina i ostali su verni knjizi. Oni su najbolja preporuka za ono što radimo. Da smo na pravom putu potvrđuje nam činjenica da svake godine imamo sve više članova. Radionice su prilagođene deci i njihovim interesovanjima – dodaje naša sagovornica.

Letnji kamp u Biblioteci, koji će okupiti decu do 11 godina, biće organizovan od 14. do 18. jula. Kamp je besplatan i zainteresovani mogu da se prijave na mejl kultura@ki.biblioteka.org.rs do 11. jula. Ove godine u fokusu je svemir.

-Želimo da odamo počast našem sugrađaninu Milivoju Juginu. Svaki dan će imati svoju temu koje će biti obuhvaćene različiti i zanimljivim radionicama – pojasnila je Dunja Brkin Trifunović.

 

 

A.Đ.

Kosovka-devojka-Uros-Predic

Vidovdan je srpski nacionalni i verski praznik koji se obeležava 28. juna. Srpska pravoslavna crkva ga obeležava kao dan sećanja na kneza Lazara i srpske mučenike koji su pali u Kosovskoj bici protiv Osmanskog carstva 1389.godine.

Značaj Vidovdana za srpski narod proističe iz istorijskih događaja koji su vezani za taj datum. Od svih je najznačajniji Kosovski boj, stradanje kneza Lazara (1371—1389) i propast Srpskog carstva, pa se tog dana, pored svetog Amosa, od početka 20. veka slavi i crkveni praznik Svetog velikomučenika kneza Lazara i svetih srpskih mučenika.

Vidovdan predstavlja Dan žalosti, pa je srpski narod zadržao običaj da se na taj dan ne igra i ne peva, te da se zaustave svi veliki poslovi Za Vidovdan se u crkvama obavljaju pomeni za sve postradale u ratovima. Vidovdan je državni praznik u Republici Srbiji koji se obeležav radno i predstavlja sećanje na poginule u svim ratovima. Pre Drugog svetskog rata, Vidovdan je bio poslednji dan školske godine.

studenti

Univerzitet u Beogradu objavio je da će se prvi upisni rok za akademsku 2025/26. godinu organizovati od 22. jula do 8. avgusta.

Kako je objavljeno na Instagram nalogu “univerzitetubeogradu”, prijem dokumenata kandidata otpočeće 21. jula, a realizacija prijemnih ispita u skladu sa politikom upisa fakulteta, u terminu od 24. do 28. jula.

Nakon toga, prema važećim procedurama, kako dodaju, sprovešće se upis nove generacije studenata do 8. avgusta.

Tanjug

 

Kosovska-bitka

Vidovdan je za Srbe veliki i stari praznik. Po Zakonu o praznicima, od 2001. godine je državni praznik i obeležava se radno, u spomen na Kosovsku bitku, koja se odigrala 28. juna 1389. godine, odnosno 15. juna po starom kalendaru na Gazimestanu i predstavlja sećanje na poginule u svim ratovima.

U crkvenom kalendaru je obeležen crvenim slovom. To je nepokretni praznik, uvek se praznuje 28. juna.

U hrišćanskom kalendaru ne postoji svetac s ovim imenom. Tek 1892. godine Srpska pravoslavna crkva ga je prvi put unela kao praznik u svoje kalendare, stavljajući ga u zagradu iza proroka Amosa i kneza Lazara, čije je kultove negovala.

Vidovdan se proslavlja dostojanstveno, mirno, bez veselja. U svim pravoslavnim hramovima služi se parastos našim vojnicima, palim na bojnom polju, i svim do danas postradalim mučenicima koji su na razne načine život dali za pravoslavnu veru.

Praznik je zanimljiv zato što se prepliću istorijske činjenice sa narodnim običajima i verovanjima, oličenim u razvoju kosovskog mita uporedo sa paganskim kultovima starog slovenskog božanstva Vida koji je smatran vrhovnim božanstvom –„Bogom nad bogovima“ a svi drugi bogovi tek polubogovima.

Među Srbima i svim Slovenima verovalo se da je Vid svevideće božanstvo, pa se Vidovdan smatra praznikom za oči, odnosno praznikom koji „otvara oči“. Po narodnom verovanju, važno je šta će se na ovaj dan videti, jer će se kasnije baš u tome imati uspeha.

Na Vidovdan se, prema knjigama i verovanjima ne radi u polju – da kukuruz zametne klipove, ni u vinogradu – da se grožđe ne sasuši i otpadne. Tog dana treba probati i zrelo voće. Veruje se i da na Vidovdan valja započeti ručne radove – pletenje i vezenje.

Ponegde se, do podneva, izlazi na groblja i donosi hrana, obavezno riba. Vidovdanska trpeza ove godine je posna, jer pada u vreme Petrovskog posta. Postoji i običaj da žene uoči Vidovdana beru travu vidovčicu i stavljaju je pod jastuk da bi usnile svog izabranika.

Pre Drugog svetskog rata, Vidovdan je bio poslednji dan školske godine.

vucic-instagram

Predsednik Aleksandar Vučić posetio je, uoči Vidovdana, Crkvu svetog prvomučenika Stefana u Kruševcu i istakao da Srbija nikada nije prihvatala ultimatume i da država to neće uraditi ni sutra i poručio blokaderima da ne moraju da čekaju do 21 sat.

“Bila je Srbija mnogo puta pred ultimatumima. Uvek pred ultimatumima stranih velikih sila. I ovoga puta su nam strane sile, preko nekih drugih domaćih poslušnika, uputili ultimatum. Ultimatum smo imali 1914. austrijski, 1915. bugarski. Hitler je knezu Pavlu uputio ultimatum pred Drugi svetski rat, pred napad na Srbiju. Iako je bilo potpisano, narod se pobunio. Imali smo ultimatum u Rambujeu. Ovo nam dođe kao peti ultimatum. Spolja stigao, spolja plaćen”, rekao je Vučić za Pink.

Poručio je da je odgovor srpske države uvek bio isti – nije Srbija šaka zobi da je pozobate.

“I srpskoj državi se ne upućuju ultimatumi. To je trebalo i da znaju oni koji su pisali i poslednji ultimatum. Gde je pisano i u kojoj zemlji, ne znam. I ko će ga sprovesti, ne znam i ne interesuje me. Ultimatum nije prihvaćen. Ne morate da čekate sutra do 21 sat”, istakao je Vučić.

Nalgasio je da srpska država nikada ne prihvata ultimatume.

“Bili smo spremni da razgovaramo sa svakim. Trpeljivi i strpljivi. Čuvali mir kada su kršili zakon. Čuvali njih kada su se na kriminalan način ponašali. Vodili računa da im sačuvamo i obraz kada ga već sami nisu sačuvali, u mnogo situacija. Brinuli o mladosti, gledali u budućnost. A onda je neko pomislio da su to znaci slabosti. Da su to znaci onih koji se plaše. Ne plašimo se ničega. Ja još jedanput očinski pozivam sve mlade ljude, sve ljude u Srbiji da čuvaju svoju zemlju”, poručio je Vučić.

Pozvao je sve da se ne ponose time koliko će štetu Srbiji da nanesu blokadama, uništavanjem i rušenjem već da se hvale time koliko će da izgrade Srbiju.

Vučić je dodao da je na kraju dobro što je došao Vidovdan, kada se sve vidi – i ko su nasilnici, a ko je uvek bio za mir.

“Na Vidovdan će se videti i da li se neko uplašio ili nije. Na Vidovdan će se videti i snaga srpske države. A snaga srpske države je da uvek sačuva mir i stabilnost uprkos brojnim pokušajima. I sa zapada i sa istoka, od svih onih koji bi da budemo njihove sluge i da služimo tuđim interesima. I sutra na Vidovdan i na svaki drugi Vidovdan u budućnosti svima će biti jasno da je Srbija slobodna, slobodarska i nezavisna zemlja. I to je sve što imam da kažem”, naglasio je Vučić.

Poručio je da narod ne treba da se plaši već da treba da se plaše samo oni koji misle da nasiljem nešto mogu da urade.

Vučić je ponovio da nasiljem Srbiju niko slomiti neće.

Predsednik Vučić je rekao da je došao u ckrvu u Kruševcu, gde se srpska vojska pričestila pred boj na Kosovu i da je želeo prvo da oda počast srpskim kosovskim junacima.

“Ali isto tako da se zahvalim srpskom narodu na Kosovu i Metohiji koji trpi neviđeni teror i koji uz neverovatne napore, muke, ostaje, opstaje i čuva srpsko ime i prezime na Kosovu i Metohiji”, naveo je Vučić.

Tanjug

gerontoloski-ipa-projekat-(1)

Projekat pod nazivom „Povezane zdravstvene i socijalne usluge u pograničnom regionu“ odobren je Gerontološkom centru u okviru programa Intereg IPA Rumunija–Srbija. Ugovor o realizaciji projekta potpisan je u februaru ove godine i biće realizovan u roku od 18 meseci.

Cilj  je unapređenje prekogranične saradnje između Rumunije i Srbije, sa fokusom na razvoj i povezivanje zdravstvenih i socijalnih usluga u regionu Banata. Time se doprinosi održivom razvoju zajednice i poboljšanju kvaliteta života starijih, istaknuto je na prezentaciji projekta organizovanom kako bi se direktnim korisnicima predočio program buduće saradnje. Razgovoru su prisustvovali gradonačelnik Mladen Bogdan i Dragan Stjepanović, v.d. direktor Gerontološkog centra.

-Partneri na projektu su Asociația Caritas Banat Sanctus Gerhardus i grad Deta iz Rumunije, a kikindski Gerontološki centar je nosilac – naveo je Stjepanović. – Biće realizovan do kraja avgusta 2026. godine i osnovna ideja je da razmenimo iskustva i primere dobre prakse, tako da mi usvojimo ono što je pozitivno od naših gostiju iz susedne zemlje, kao i da oni preuzmu dobre stvari od nas. Projekat je vredan 820.000 evra.

U toku njegove realizacije korisnici će dobiti priliku da učestvuju u organizovanim seminarima i kulturnim događajima u Srbiji i Rumuniji, što doprinosi aktivnom starenju i socijalnoj integraciji.

-Uvek mi je drago kada se ulaže u unapređenje socijalne zaštite, posebno što ja dolazim iz ove sfere. Projekat će dodatno ojačati  poziciju Gerontološkog centra Kikinda kao važnog aktera u regionalnoj saradnji i razmeni dobrih praksi u oblasti socijalne zaštite – istakao je gradonačelnik Bogdan. – Najvažnija nam je dobrobit korisnika Gerontološkog centra, a ovaj projekat će doprineti da se u aktivnosti uključi što veći broj njih.  Osim toga zgrada nekadašnjeg Doma učenika „Nikola Vojvodić“ koja, godinama unazad nema  namensku funkciju, biće renovirana i prilagođena potrebama korisnika. Na taj način stvoriće se potpuno novi prostor za sprovođenje zdravstveno-socijalnih programa i aktivnosti.

Deo zgrade u kojoj je nekada bio internat u ulici Đure Jakšić rekonstruisan je i namenjen za Prihvatilište za nezbrinute osobe. Zahvaljujući pomenutim sredstvima, sada će se urediti i drugi deo zgrade, u kom se trenutno nalazi Narodna kuhinja, tako da će u njoj moći da se smesti tridesetak korisnika. To će doprineti da se poveća kapacitet Gerontološkog centra.

A.Đ.

sednica-prcanj-(29)

Za ponedeljak, 30. jun, u 10 sati, predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov zakazao je 10. sednicu Skupštine grada.

Kao prvu tačku dnevnog reda odbornici će razmatrati donošenje odluke o konsolidovanom završnom računu budžeta za prošlu godinu. Ukupna realizacija budžeta u 2024. godini bila je tri milijarde 899 miliona i 470 hiljada dinara i realizovan je 90 odsto u odnosu na planirano. Ukupni rashodi i izdaci bili su tri milijarde 836 miliona i 915 hiljada dinara. Prošle godine ostvaren je budžetski suficit od 62,6 miliona dinara.

Glasaće se i za odluku o konverziji potraživanja grada na osnovu naknada za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina u trajni ulog u kapitalu društva sa ograničenom odgovornošću„Toza Marković“, sa stanjem duga na dan 20. novembar 2024. godine. Dospela i nenaplaćena potraživanja grada, nastala na osnovu naknade za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina, o kojim zaduženje vodi Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i koja na dan 20. novembar 2024. godine iznose 864.572,10 dinara, kao prihod grada Kikinde, konvertuju se u trajni ulog u kapital fabrike crepa.

Na dnevnom redu biće i donošenje odluka o oglašavanju na teritoriji grada,  rešenja o davanju saglasnosti na odluku Nadzornog odbora JP  „Kikinda“ o usvajanju izmena i dopuna cenovnika usluga javnih parkirališta i donošenje rešenja o davanju saglasnosti na odluku Nadzornog odbora JP „Toplana“  o usvajanju predloga novih cena  daljinskog grejanja.

Razmatraće se godišnji program zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta  za tekuću godinu. Za direktoricu Centra za socijalni rad biće reimenovana Aleksandra Đorđević, koja je istekao mandat v.d. direktorice pomenute ustanove. Na zasedanju lokalnog parlamenta dužnosti će biti razrešeni i imenovani novi članovi školskih odbora.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!