Classic Layout

grcka-zakintos
 Direktorka službe informisanja Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Aleksandra Beslać izjavila je da srpski turisti i ovog leta mogu tokom putovanja u zemljama sa kojima Srbija ima zaključene sporazume o socijalnom osiguranju da koriste besplatno zdravstvenu zaštitu, odnosno da će nju platiti RFZO.

Beslaćeva je u izjavi za Tanjug navela da je Srbija potpisla sa 25 zemalja sveta sporazume o socijalnom osiguranju, kao i da građani pre nego što otputuju moraju da uzmu potvrdu od RFZO, naglasivši da je to uslov koji je neophodan kako bi osiguranici mogli da koriste zdravstvenu zaštitu u zemljama sa kojima su potpisane konvencije.

“Procedura za izdavanje ovih dvojezičnih obrazaca je jednostavna i sprovodi se u dva koraka. Potrebno je da naša osigurana lica odu kod svojih izabranih lekara i da tamo dobiju izveštaj o zdravstvenom stanju, da ne boluju od akutnih bolesti, od hroničnih bolesti u akutnoj fazi u poslednjih 12 meseci i na osnovu takvog izveštaja da se obrate svojoj matičnoj filijali i da se u kratkom roku tamo pribavi ta potvrda, odnosno dvojezični obrazac za korišćenje hitne zdravstvene zaštite u inostranstvu”, rekla je ona.

Kako je naglasila, na tom dvojezičnom obrazcu se nalaze svi podaci gde bi trebalo da se jave srpski putnici u slučaju da im je potrebna hitna zdravstvena zaštita, a što zavisi i od same zemlje gde su otputovali.

“Srbije ima takve sporazume sa 25 zemalja i sa jednom provincijom, Kvebek. Od tih 25 zemalja, 19 država praktično omogućava tu proceduru da naši osiguranici ništa neće platiti, kao ni izdavanje tog dvojezičnog obrazca koji je besplatan”, kazala je Beslać.

“Moram da naznačim, da ukoliko naši osiguranici putuju u Poljsku i u Veliku Britaniju, to su zemlje sa kojima takođe imamo sporazum o socijalnom osiguranju koji obuhvata oblast zdravstvenog osiguranja, ali tu u slučaju da im se nešto dogodi, potrebno je da samo pokažu putnu ispravu i karticu zdravstvenog osiguranja”, navela je ona.

Beslaćeva je takođe istakla da sa sa nordijskim zemljama, među kojima su Norveška, Danska, Švedska postoje potpisani sporazumi koji obuhvataju zdravstveno osiguranje, ali da će građani morati da plate zdravstveno osiguranje jer je sporazum zaključen na principu refundacije troškova.

“Po dolasku u Srbiju građani će podneti zahtev matičnoj filijali koja je izdala zdravstvenu karticu za refundaciju troškova korišćenja te hitne zdravstvene zaštite i tu je onda potrebno da podnesu medicinsku dokumentaciju, kopije originalnih računa i zahteva. To će onda biti rešavano po brzom postupku”, rekla je Beslaćeva.

Izvor: Tanjug

566532-vucic-04042024-0017-f

Predsednik Aleksandar Vučić poručio je danas u obraćanju javnosti, posle protesta u organizaciji studenata u blokadi, da je Srbija pobedila i da Srbiju ne mogu da pobede nasiljem. Zahteva, kako je dodao, od nadležnih tužilaštava da rade svoj posao.

„Ono što je najvažnije i kao što sam nagovestio da će da se dogodi, Srbija je pobedila. I Srbiju ne možete da pobedite nasiljem kao što su neki hteli. Srbija nije i Srbija nikada neće stati“, rekao je Vučić u Palati Srbija.

Istkao je da Srbija nije stala pokazuju brojne činjenice i najavio da će za nekoliko dana, u sredu, petak, subotu ili nedelju, biti otvorena deonicu Pakovraće – Požega.

„Time ćemo u poslednjih 12 godina uraditi 610 kilometara, završiti 610 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica. Pre toga, od 1945. do 2012. godine uradili smo 596 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica. Mogu sa zadovoljstvom da kažem da vreme od kada smo zajednički na vlasti će biti obeleženo kao vreme u kojem se petostruko više autoputeva i brzih saobraćajnica izgradilo nego u svim vremenima od Drugog svetskog rata do tada“, rekao je Vučić.

Najavio je da će brza pruga za 200 km na sat od Novog Sada do Subotice biti otvorena krajem avgusta.

„Tako da krajem avgusta ljudi će moći da putuju do Subotice za samo sat i deset minuta iz Beograda. Što će reći iz Novog Sada za nekih 35 minuta, ne više od toga“, istakao je Vučić.

Vučić je takođe najavio da će za tri meseca biti otvorena pruga Niš-Brestovac od 23,4 kilometra za 120 kilometara brzine vozova. Dodao je da će već u julu biti otvorena za teretni saobraćaj, a krajem avgusta i putnički voz.

Izvor: Tanjug

bottles-590935-1280

Da su Kikinđani uspešni u destilisanju voća i proizvodnji rakije, potvrdili su i na Memorijalnom međunarodnom festivalu rakije „Aleksandar Tucić“, koji se osmi put održava u Žitištu.

U okviru tradicionalnog Pele festa, upriličeno je i nadmetanje za najbolje žestoko piće u više kategorija.
Sa ukupno 176 učesnika i 421 uzorkom iz 11 zemalja, proizvođači „vatrene vode“ sa teritorije našeg Grada poneće kući pregršt priznanja.

U klasi obojenih šljivovih rakija starosti od 3 do 7 godina Dragan Knežević iz Bašaida je osvojio zlato za tri svoje rakije iz ove starosne kategorije, a i u kategoriji rakija starosti preko 7 godina, takođe mu je pripalo zlato.

Zoran Malbašić iz Novih Kozaraca uzeo je zlato, a takođe i veliko srebro među neobojenim lozovima rakijama. Među neobojenih kajsijevačama zlatnom medaljom okitio se Kikinđanin Milan Domazet dok je za neobojenu dunjevaču Mirko Subotić iz Kikinde dobio veliko srebro.

UKUPNI POBEDNIK DUNJEVAČA

Za ukupnog pobednika ovog nadmetanja destilata, proglašen je Zrenjaninac Igor Nađ za neobojenu „vatrenu vodu“ od dunje, sakupivši 19,10 od maksimalnih 20 bodova.
Inače, uzorke su ocenjivali Dr Aleksandar Petrović sa Poljoprivrednog fakulteta, sa svojim saradnicima i rakije su, osim po voćnom poreklu, rangirane u i pet nagradnih klasa: rakije u kvalitetu bronzane medalje su one od 14 do 16 bodova, potom srebrne (16-17.5), zatim velike srebrne (17.5-18), zlatne (18) i velike zlatne medalje (18,5-20).
N.S.

 

skole-sredstva

Na konkurs za finansiranje i sufinansiranje modernizacije infrastrukture odnosno nabavku opreme za ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja na teritoriji Vojvodine  koji je raspisao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise upravu i nacionalne manjine, osnovne škole „Žarko Zrenjanin“ i „Mora Karolj“ iz Sajana dobile su sredstva za nabavku školskog nameštaja, dok je Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“ odobren novac za kupovinu nastavnih sredstava.

-Škola „Žarko Zrenjanin“ dobila je 400.000 dinara. Novac ćemo iskoristiti da zanovimo školski nameštaj, pre svega klupe i stolice – saznajemo od direktorice Slavice Lazić – Jako nas je obradovala vest da smo dobili sredstva koja će biti utrošena da zamenimo nameštaj koji je dotrajao i decenijama nije menjan, tako da nam podrška nadležnog pokrajinskog sekretarijata puno znači.

 

U sajanskoj školi za 167.000 dinara biće kupljen novi nameštaj za školsku salu koji im nedostaje, a postojeći nikada nije obnovljen. OMŠ „Slobodan Malbaški“, na pomenutom konkursu, dobila je 96.000 dinara.

Škola „Mora Karolj“ zahvaljujući sredstvima dobijenim na konkursu za sufinansiranje programa i projekata očuvanja i negovanja multikulturalnosti i međunacionalne tolerancije u Vojvodini, koji je takođe raspisao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise upravu i nacionalne manjine, realizovaće interesantan projekat.

-Za program „Zaustavimo nasilje zajedno“ odobreno nam je 90.000 dinara. Cilj je da učenike edukujemo da, najpre, prepoznaju nasilje, a potom i da je važno da bilo kakvo nasilje prijave i spreče ga. Tokom realizacije projekta razgovaraćemo i o toleranciji i različitostima – navela je direktorica Lidija Kikić Bari.

Osim pomenutog, škola u Sajanu nedavno je dobila i 300.000 dinara za zanavljanje sportske opreme za časove fizičkog vaspitanja. Novac će biti iskorišćen za kupovinu, lopti, strunjača, sprava i sportskih rekvizita koji nedostaju za kvalitetno odvijanje nastave.

A.Đ.

 

 

fijakeri-4

Turistička organizacija grada danas, 29. juna, organuzuje popodnevnu vožnju fijakerima.

U saradnji sa Kikindskim konjičkim udruženjem, svi koji žele da se provozaju centralnim gradskim ulicama, treba da dođu u 19 sati u Dosutejevu ulicu, kod Milana kuvara.

U slučaju lošeg vremena vožnje neće biti.

studenti

Univerzitet u Beogradu objavio je da će se prvi upisni rok za akademsku 2025/26. godinu organizovati od 22. jula do 8. avgusta.

Prijem dokumenata kandidata otpočeće 21. jula, a realizacija prijemnih ispita u skladu sa politikom upisa fakulteta, u terminu od 24. do 28. jula.

Nakon toga, prema važećim procedurama, kako dodaju, sprovešće se upis nove generacije studenata do 8. avgusta.

kck-(2)

Na najnovijem konkursu „Gradovi u fokusu” Ministarstva kulture, za sanaciju fasade Kulturnog centra Kikinda opredeljeno je 12 miliona dinara.

Kako smo ranije izvestili, obnova reprezentativnog zdanja na Gradskom trgu biće nastavljena, a deo potrebnih sredstava za sanaciju fasade prethodno je opredelila i Pokrajina.

Naime, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, izdvojio je 20 miliona dinara.

tehnicka-skola

Na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje za finansiranje i sufinansiranje izrade tehničke dokumentacije sredstva u iznosu od 885.000 dinara opredeljena su dvema srednjim školama u Kikindi.

Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ opredeljeno je 800.000 dinara za finansiranje izrade tehničke dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju krovne konstrukcijske iznad pomoćnih prostorija uz fiskulturnu salu i idejnog projekta adaptacije pomoćnih prostorija uz fiskulturnu salu.

 

-U našoj školi uz fiskulturnu salu nalaze se svlačionice, spravarnica i kancelariju za nastavnika, a na ovom delu zgrade nalazi se ravan krov – saznajemo od  direktorice Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ Milanke Halilović. -Krov godinama unazad prokišnjava, te ga je neophodno zameniti kosim krovom. Prokišnjavanje je oštetilo svlačionice, ali i osvetljenje jer se neonke napune vodom. Važno nam je da rešimo postojeći problem, prvenstveno zbog bezbednosti naših učenika. To do sada nije bilo moguće jer smo tek prošle godine uspeli da legalizujemo pomenuti deo zgrade.

Izradom tehničke dokumentacije, škola će steći uslov da može da konkuriše za sredstva za rekonstrukciju krova.

-Osim krova u planu je i sanacija svlačionica, toaleta i tuš kabina, ali i zamena vodovodne i kanalizacione mreže s obzirom na to da je zub vremena učinio svoje. Želim da istaknem da nam Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje konstantno izlazi u susret. Podsetiću da smo prošle godine dobili šest miliona dinara za rekonstrukciju toaleta, a podržali su nas i prilikom zamene prozora i vrata – navela je naša sagovornica.

Na istom konkursu i Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“  dobila je 85.000 dinara za finansiranje izrade projektno tehničke dokumentacije za gromobransku instalaciju sa uređajem za rano startovanje.

A.Đ.

fdn-2.JPG

Na Fakultetu društvenih nauka održana prva međunarodna konferencija uz učešće naučnika iz Italije, Crne Gore, Grčke, Bugarske i Srbije.

Na Fakultetu društvenih nauka (FDN) u Beogradu 27. juna 2025. godine održana je prva Međunarodna naučna konferencija The Balkans (the Western Balkans) and Europe (the European Union) Facing the Challenges of the World in the Transition Processu saradnji sa ibera Università Mediterranea (LUM “Giuseppe Degennaro”) iz Italije, Barija i Faculty for Information Technology (University Mediterranean) iz Crne Gore, Podgorice.

Konferencija je okupila istaknute profesore i istraživače iz Italije, Crne Gore, Grčke, Bugarske i Srbije, koji su, u duhu otvorenog i interdisciplinarnog dijaloga, razmenili uvide o savremenim globalnim izazovima i njihovom uticaju na region Zapadnog Balkana i širu evropsku zajednicu.

Cilj ove konferencije bio je da podstakne kritički dijalog i interdisciplinarnu razmenu znanja o savremenim izazovima koji oblikuju odnose između Zapadnog Balkana i Evropske unije. Poseban fokus stavljen je na geopolitičke promene, održivost, digitalizaciju i procese evropskih integracija, sa namerom da se razmotre perspektive i mehanizmi tranzicije u širem društvenom, političkom i tehnološkom kontekstu. Konferencija teži da doprinese dubljem razumevanju regionalnih dinamika kroz prizmu društvenih nauka i da ponudi preporuke zasnovane na naučnim istraživanjima, koje mogu biti od koristi kako akademskoj zajednici, tako i donosiocima odluka u zemljama regiona i EU. Istakla je prof. dr Dragana Trifunović, prodekan za nauku na Fakultetu društvenih nauka i predsednica Akademskog odbora konferencije.

Konferenciju je svečano otvorio dekan Fakulteta društvenih nauka, prof. dr Srđan Žikić, dok je program konferencije vodio i moderirao prof. dr Slobodan Pajović, savetnik za međunarodnu saradnju Fakulteta društvenih nauka.

Konferenciji je prisustvovao i doc. dr Boris Bursać, savetnik ministra za međunarodnu saradnju u Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, koji je u ime Ministarstva poručio da je:

„U vremenu brojnih društvenih izazova, uloga društvenih nauka od ključnog je značaja. Kroz analizu, kritičko mišljenje i inovativne pristupe, doprinosite razumevanju složenih pojava i pronalaženju rešenja.“

Dodao je da je skup odlična prilika za razmenu ideja, uspostavljanje novih saradnji i produbljivanje znanja u oblasti društvenih nauka.

Poseban doprinos konferenciji dala je prof. dr Kandida Busoli sa LUM Giuseppe Degennaro univerziteta u Bariju sa Departmana za menadžment, finansije i tehnologiju, koja je održala uvodno predavanje. U svom izlaganju istakla je značaj digitalne finansijske pismenosti i sposobnosti interpretacije finansijskih podataka kao ključnih alata u prevenciji investicionih prevara.

Kroz niz stručnih izlaganja i dinamičnih diskusija, obrađene su ključne geopolitičke i geoekonomske teme, uključujući odnose između zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije, kao i različite politike pojedinačnih članica EU prema regionu. Konferencija je u potpunosti ispunila očekivanja organizatora, potvrdivši da se i u izazovnim vremenima može postići visok nivo stručne prezentacije i naučne diskusije, u kreativnom i fleksibilnom akademskom okruženju.

Zaključci konferencije ukazuju na potrebu za intenzivnijim povezivanjem naučnih zajednica zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije, posebno u svetlu zajedničkih izazova tranzicije, održivosti, digitalizacije i društvenih promena. Učesnici su se saglasili da je interdisciplinarni pristup, zasnovan na naučnoj saradnji i otvorenom dijalogu, ključ za razumevanje složenih globalnih procesa i oblikovanje uspešnih politika u budućnosti.

Organizatori su ocenili da je konferencija ostvarila visok akademski i međunarodni domet, uz snažnu poruku o važnosti društvenih nauka u savremenom svetu. Kao preporuku, istakli su značaj nastavka zajedničkog rada na konkretnim istraživačkim projektima, razmeni znanja i mobilnosti istraživača.

U skladu sa postignutim rezultatima i interesovanjem učesnika, najavljeno je da će Međunarodna naučna konferencija postati godišnja tradicija, sa ciljem daljeg osnaživanja naučne i institucionalne saradnje u regionu i šire.

Ozvor: Srbija Danas

 

error: Content is protected !!