Classic Layout

Rukometaši Kikinde posle šest kola u Arkus superligi imaju pobedu i pet poraza, a u subotu, od 19 sati u dvorani „Jezero”, novi trener povešće ih u okršaj s trenutno šestoplasiranim kragujevačkim Radničkim. Budući da do kraja prvenstva ima još mnogo utakmica, čak 20. kola, nije ovaj meč biti ili ne biti za Kikinđane, ali bi eventualno osvajanje bodova bilo snažan podstrek i najava brzog izlaska iz zone timova s dna tabele, iz koje put vodi u niži rang.

U ženskoj Arkus superligi u toku je jednomesečna pauza zbog Eura ’22 na kojem nastupa i reprezentacija Srbije, a sat vremena nakon kikindskih rukometaša na sportsko borilište izaći će vaterpolisti ŽAK-a, takođe kao domaćini. Na bazenu, od 20 sati, u trećem kolu Prve „A” lige, našeg drugog razreda u vaterpolu, ŽAK će dočekati Mladost iz Pančeva. Naša ekipa, s polovičnim učinkom od poraza i pobede u prva dva kola, loviće tri boda u „Jezeru” protiv Pančevaca koji su dosad dvaput izgubili.

Polako se zahuktavaju i nadmetanja u vojvođanskim rangovima u odbojci, košarci i rukometu. U četvrtom kolu Druge lige „Sever” OS Vojvodine, odbojkaši Kikinde gostovaće timu Futoga, dok će odbojkašice Kikinde 0230 kao domaće u „Jezeru”, u nedelju od 16 sati, igrati protiv druge ekipe Srema iz Sremske Mitrovice.

U jednoj od dve grupe Prve ženske regionalne lige KS Vojvodine, kikindska SO ŽKK gostovaće u Sremskoj Mitrovici, timu Srema, a muškoj konkurenciji u rangu niže – Drugoj regionalnoj ligi KS Vojvodine, novokozaračka Sloboda igraće u Futogu protiv Veternika. U istom stepenu, ali u grupi „B”, Velika Kikinda čekaće u nedelju, u „Jezeru” od 19.30 sati, tim Sport’s World-a iz Petrovaradina.

Rukometaši Crvene zvezde u svojoj dvorani u Mokrinu, u subotu od 19 sati, biće u nadmetanju Druge lige RS Vojvodine domaćini Putincima iz istoimenog sremskog sela, a devojke ŽRK Mokrina gostovaće Vrbasu.

penzioneri

Penzioneri sa primanjima nižim od 16.884,94 dinara imaju pravo na solidarnu pomoć u robi, obaveštavaju iz Gradskog udruženja penzionera. Zainteresovani penzioneri treba da se prijave tom udruženju, sa poslednjim čekom od penzije i ličnom kartom.

Fond PIO je raspisao konkurs, a u unificiranim paketima solidarne pomoći biće osnovne životne namirnice i sredstva za ličnu higijenu. Pomoć će se deliti prema sačinjenoj rang listi.

-Prijave se primaju do 12. novembra, ponedeljkom, sredom i petkom od 9 do 12 sati. Penzioneri iz sela u kojima postoje organizacije našeg udruženja, tamo mogu podneti prijave, a ostali u svojim mesnim zajednicama. U postupku prijavljivanja i preuzimanja solidarne pomoći, penzioneri su u obavezi da se pridržavaju mera bezbednosno-zdravstvene zaštite- navodi Milan Periz, predsednik Gradskog udruženja penzionera Kikinda.

 

U gradu sova, već jedanaest godina, svaki novembar je „sovembar“. Pod sloganom „Sove Kikindu svetu preporučuju“, Turistička organizacija Grada organizuje svakodnevne aktivnosti radi popularisanja najvećeg urbanog zimovališta sova utina na svetu.

Na manifestaciji pod nazivom „Novembar – mesec sova“, najznačajniju ulogu imaju deca, predškolci i osnovci. Edukativna nastava i „Sovembarski čitanjac“ organizuju se svakodnevno, za sve uzraste, u školama, vrtićima, bibliotekama u gradu i svim selima.

U Narodnom muzeju i Centru za stručno usavršavanje održavaju se istraživačke i kreativne – dramske i vajarske radionice: „Šta je sova pojela“, „Sova na zimovanju“, „Sove, nečujni letači“, „Sova kao suvenir“, „Sova prati modu“. U toku je i likovni konkurs, a najavljeni su i kviz znanja i koncert pod maskama.

– Manifestacija je obrazovnog karaktera, decu predškolskog uzrasta i u osnovnim školama učimo o sovama, želimo da oni, svojim znanjem, utiču na to da  one što duže dolaze kod nas. Sove su izabrale upravo Kikindu za najveće zimsko stanište na planeti, to treba da održimo jer tako privlačimo ljude u naš grad, razvijamo turizam i predstavljamo i druge atrakcije koje Kikinda ima – kaže Jasmina Milankov, v. d. direktor Turističke organizacije Grada Kikinde.

U brojnim i maštovitim aktivnostima izdvaja se brojanje sova, „Sova patrola“, koja će se održati 25. novembra, kada u naš grad stiže izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Milan Ružić sa članovima Društva. Oni će doneti specijalne dvoglede za mališane koji će pomoći u brojanju ovih ptica.

Posle nekoliko godina pauze zbog epidemije, u Kikindu ponovo stiže i čuveni novinar i ornitolog iz Velike Britanije, Dejvid Lindo koji, uz Ružića, ima i najveće zasluge u promociji zimovališta sova u našem gradu. Lindo dolazi sa grupom britanskih ornitologa i u Kikindi će boraviti od 4. do 9. decembra.

Pokrovitelj jedne od najznačajnijih turističkih manifestacija je Grad Kikinda. Partneri Turističke organizacije su i: Narodni muzej, Sekretarijat za zaštitu životne sredine Gradske uprave, Kulturni centar, Narodna biblioteka „Jovan Popović“ i Sportski centar „Jezero“.

 

 

U Kikindi je danas održana 23. Smotra stvaralaštva slepih i slabovidnih umetnika Srbije. Iz 14 gradova stiglo je 60 članova saveza i udruženja kako bi predstavili svoje aktivnosti i dokazali da umetnost i kultura, ali i ljudsko razumevanje nemaju i ne smeju da imaju granice.

Na sceni Narodnog pozorišta članovi udruženja pokazali su svoje talente i umeća, dok je u foajeu upriličena izložba radova – slika i rukotvorina članova.  Za domaćina tradicionalne Smotre na nivou države, ove godine izabrana je Organizacija slepih i slabovidih „Severni Banat“ iz Kikinde. Zoran Stefanović, član organizacije i njen predstavnik u pokrajinskim i republičkim institucijama kaže da je to posebna čast i privilegija.

– Ovo je, nažalost, i retka prilika da slepi i slabovidi prikažu šta mogu i umeju. Grad je prepoznao rad i trud osoba sa invaliditetom i podržao nas u organizaciji ovako značajnog događaja, veoma važnog za afirmisanje slepih i slabovidih. U poslednje vreme imamo mnogo novih članova i za njih su ovakve aktivnosti podsticaj da i sami počnu da stvaraju. Takođe, budimo svest da je mnogo barijera, pre svega unutrašnjih, koje treba savladati – rekao je Stefanović.

Organizacija „Severni Banat“ ima 161 člana, mnogo uspešnih takmičara u sportskim nadmetanjima i umetnika koji izlažu svoje radove. Kažu da im je podrška Grada od neizmernog značaja.

– Naš grad otvara vrata i srca za sve goste. Shvatamo značaj ovakvih aktivnosti i kontinurano pomažemo rad Organizacije „Severni Banat“. Činićemo to i ubuduće, kako bi oni lakše prevazilazili probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju. Još više ćemo raditi na tome da pronađemo načine da pomognemo u njihovoj integraciji. Kikinda se veoma ponosi svojim stanovnicima jer u ovom gradu žive ljudi koji imaju izuzetnu empatiju za sve kojima su pomoć i podrška neophodni – istakao je gradonačelnik, Nikola Lukač.

Smotru su podržali i Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Ministarstvo za kulturu i informisanje. Pored gradonačelnika, Smotri su prisustvovali i članovi Gradskog veća, Valentina Mickovski i Dragan Pecarski, kao i predstavnici pokrajinskih i republičkih organa udruženja koja, u čitavoj Srbiji, okupljaju oko devet hiljada slepih i tri hiljade slabovidih osoba.

– Ovakvi događaji su nam veoma značajni i kao mogućnost da se umanje predrasude prema slepima i slabovidima, što je i jedna od najvećih barijera u ostvarivanju svih drugim prava, pre svega školovanja, zatim zapošljavanja i društvene integracije. Iako postoje zakonske osnove, imamo mnogo problema. Jedan od najvećih je nedostatak nastavnog kadra i učila za slepu i slabovidu decu – rekao je Milan Stošić, predsednik Saveza slepih i slabovidih Srbije i predsednik regionalne organizacije slepih, Balkanskog konstitutivnog komiteta, koji okuplja 12 država.

On je istakao i problem statusa organizacija slepih i slabovidih, koje su registrovane kao udruženja građana. Donošenje posebnog zakona o organizacijama osoba sa invaliditetom omogućilo bi da, po principu reprezentativnosti, ovakve organizaciji budu podržane od strane države, a ne da zavise samo od dobre volje pojedinaca i lokalnih samouprava. Ipak, na današnjoj svečanosti, na kojoj su slepi i slabovidi dobili i scensku podršku kikindskih umetnika, učinjen je korak bliže društvu sa jednakim šansama za sve. Društvu oslobođenom diskriminacije, bez obzira na vrstu neizabrane različitosti.

Grad

Više od 1.300 socijalno ugroženih porodica dobiće besplatan ogrev za šta je iz gradskog budžeta opredeljeno 14 miliona dinara, skoro duplo više sredstava nego ranijih godina. Uprkos poteškoćama u nabavci- visokoj ceni i nestašici na tržištu, pomoć sugrađanima stiže u pravo vreme. Sa početkom grejne sezone 1. novembra, počela je i podela ogrevnog drveta na kućne adrese. Kriterijumi za ostvarivanje prava nisu se menjali, izjavio je „Kikindski“ predsednik Skupštine Grada Kikinde Mladen Bogdan.

-U pravo vreme smo raspisali nabavku i uspeli da dođemo do povoljnije cene drveta. Zbog teške zime koja nas očekuje uslovljene krizom energenata i poskupljenjima, obezbedićemo više ogrevnog drveta nego ranijih godina, pa će više socijalno ugroženih porodica dobiti pomoć. Da je bilo lako, nije. Borili smo se sa visokom cenom, sa nedostatkom drveta na tržištu, sa sve većim potrebama socijalno ugroženih. Nije naivno kada morate da izdvojite duplo više novca iz budžeta u odnosu na prethodne godine, a da drugo nešto ne oštetite- naglasio je Bogdan.

-Porodicama koje su ostvarile pravo na pomoć sledi jedan kubik, što nismo menjali, kako bi što više ljudi dobilo ogrev. U ovom trenutku ne možemo reći tačan broj korisnika, zbog prava na žalbe i roka za postupanje po istim, ali je sigurno da će znatno više socijalno ugroženih sugrađana biti pomognuto- napominje predsednik gradske skupštine.

Pravo na besplatan ogrev, kao i ranijih godina, imaju socijalno ugrožena domaćinstva: korisnici novčane socijalne pomoći, porodice sa troje i više dece, porodice sa teže obolelim članovima, staračka domaćinstva, višestruki dobrovoljni davaoci krvi. Kao i svake godine postoji Komisija koja razmatra zahteve po ovim stavkama.

-Očekujemo da će podela biti završena u roku i zamolićemo dobavljače da što brže rade na terenu. Grad Kikinda je još jednom pokazao brigu o svojim najugroženijim sugrađanima, posebno u ovim kriznim vremenima. Njima to mnogo znači, a nama da smo tim ljudima pomogli  – jasan je Bogdan.

analiza

Poljoprivredna proizvodnja mora se raditi planski, kako bi krajnji rezultat bio povoljan, jasan je stav struke. Značajnu ulogu u tome ima laboratorijska analiza zemljišta koja se kontinuirano sprovodi proteklih godina. Grad Kikinda i Poljoprivredna stručna služba omogućili su više od 400 besplatnih agrohemijskih analiza zemljišta za poljoprivrednike.

-Poljoprivrednici treba da nas obaveste gde se parcela nalazi, a naša služba preko Geo Srbije nađe gde je parcela, uzmemo uzorak, uradimo analizu i dostavimo rezultate. Ugovor je takav da mi ovaj posao moramo da završimo do kraja godine – objašnjava Mladen Đuran, direktor Poljoprivredne stručne službe u Kikindi.

Redovna kontrola osnovne plodnosti tla preduslov je pravilne ishrane bilja. Analiza zemljišta važna je za postizanje rezultata proizvodnje, a ima i jasnu ekonomsku računicu.

– Analize su važne kako bi se videlo sa čim se raspolaže, kakvo je zemljište. Uradimo osnovne makro elemente i vidimo koliko određenih elemenata ima u višku ili manjku i onda možemo to da korigujemo đubrenjem. S obzirom na to koliko je đubrivo skupo, analizu je isplativo uraditi, a ne napamet primeniti đubrenje. Đubriva su u proteklih godinu dana poskupela čak i do dva i po, tri puta- kaže Đuran.

Pokrajinski sekretarijat za poaoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo  ove godine potpisao je ugovor sa PSS Kikinda kojim je bilo opredeljeno 290 besplatnih uzoraka za ispitivanje  državnog zemljišta na teritoriji Kikinde i Novog Kneževca. Đuran ukazuje da je akcija uspešno završena i da je najavljeno da će takav program biti ponovljen u narednoj godini.

I opština Novi Kneževac izdvojila je sredstva za analizu poljoprivrednog zemljišta. Ispitano je 275 uzoraka sa njihovog terena.

Rutinsku pobedu u Omoljici ostvarila je OFK Kikinda pa je i nakon 12. kola bodovno poravnata s vodećom novokozaračkom Slobodom. Bliže kraju prvoga poluvremena, u razmaku od samo dva minuta, nakon lepih asistencija, kapiten Nebojša Đukić dvaput je matirao golmana Mladosti i više nije bilo dileme. Senku na sigurnu pobedu bacila je nimalo naivna povreda donje vilice  Stanislava Todorova (na slici u plavoj opremi, u skoku). Snažni i žilavi Srpskocrnjanin, defanzivac i veteran koji je nadavno zagazio u 40. godinu, bio je u Omoljici heroj iz senke, a i inače drugovi iz ekipe mnogo ga cene. Malo mu je nedostajalo i da se upiše među strelce, prvo mu je igrač domaćina s gol crte izbio loptu koju su svi već videli u mreži, a u drugoj situaciji Todorovu se isprečila stativa. Između te dve šanse povredio je bradu i u zavoju okončao utakmicu.

– Završio sam u pančevačkoj bolnici, ekipa me je čekala pa smo u Kikindu stigli gotovo pred ponoć, iako je utakmica završena rano popodne. Najvažnije je da smo i u Omoljici bili na maksimumu, jer kod trenera Jarčevića nema opuštanja ni protiv ekipa s dna tabele. Čak su i treninzi nabijeni pozitivnim tenzijama pa tako i sada pred derbi s Perležanima, koje čekamo u subotu, postoje svi uslovi da odigramo ozbiljno i agresivno i onda slavimo – kaže Todorov, koji je letos polako sumirao karijeru, ali je onda, posle iznenadnog poziva sportskog direktora Marka Vukobrata i uz „aminovanje” bez razmišljanja trenera Jarčevića, stigao na kikindski Gradski stadion.

Nije Jevto Jarčević mnogo toga rekao svojim učenicima nakon Omoljice.

– Odigrali su s mnogo samopouzdanja, imali dobar protok lopte, dali golove na vreme pa je utakmica rano ušla u miran tok. Sada čekamo Perležane, jedan od najboljih timova u ligi, i dižemo mobilnost na maksimum. Tražim da opet odigramo autoritativno i nastavimo dobru seriju – jasan je Jarčević.

Isplata novčane podrške mladima od 16 do 29 godina, u iznosu od po pet hiljada dinara, počeće 16. decembra, najavio je danas ministar finansija, Siniša Mali. Svi mladi koji žele da dobiju ovu vrstu pomoći, moraju da se prijave Upravi za trezor, od 1. do 15. decembra, bez obzira na to da li su se ranije već  prijavljivali.

Pravo da ostvare pravo na novčanu pomoć imaju državljani Srbije koji u trenutku prijave imaju između navršenih 16 i 29 godina, prebivalište na teritoriji Srbije i važeću ličnu kartu. Mogu da se prijave svi koji su, do početka prijavljivanja napunili 16 godina, i oni koji nisu, do tog datuma, napunili 30 godina, prenosi Tanjug. Prijavu ne moraju da podnesu samo primaoci novčane socijalne pomoći i osobe u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija.

Mladima je država ove godine dva puta isplatila po sto evra pomoći, u februaru i u junu.

Od 1. decembra prijave će biti moguće na ovom sajtu: https://idp.trezor.gov.rs/.

Zakonska obaveza da svi automobili imaju zimske gume ako je put prekriven snegom ili ledom, stupila je na snagu juče. Kod kikindskih vulkanizera nema velikih gužvi, a cene zamene guma sa balansiranjem točkova su od 1.600 do čak 2.800 dinara.

Prema novom Pravilniku o podeli motornih i priključnih vozila i tehničkim uslovima za vozila u saobraćaju na putevima, u periodu od 1. novembra do 1. aprila, vozila moraju biti opremljena zimskom opremom ako se zbog vremenskih uslova na kolovozu nalaze sneg, led ili poledica. U zimsku opremu spadaju četiri zimska pneumatika, odnosno zimske gume. kod kojih dubina gazećeg sloja ne sme biti manja od četiri milimetra.

Pored toga, vozači su obavezni da u prtljažniku imaju i odgovarajuće lance za sneg koje postavljaju na najmanje dva pogonska točka, ukoliko naiđu na deo puta gde je saobraćajnim znakom predviđena obavezna zimska oprema, i vremenski uslovi to zahtevaju, odnosno, ima snega na kolovozu.

Lanci se mogu postaviti na točkove i na delu puta koji nije označen znakom “lanci za sneg”, ali samo u slučaju kada je kolovoz prekriven snegom. U naselju, vozila ne moraju biti opremljena lancima, odnosno drugim uređajima za povećanje prianjanja.

Iako zimska oprema nije obavezna u zimskim danima kada su vremenske prilike takve da nema snega i leda, ipak se preporučuje upotreba zimskih guma. Kada su spoljne temperature niske, asfalt može da poledi. Letnja guma se stvrdne već na temperaturama nižim od sedam stepeni, i ne prianja dobro na podlogu.

Policija vas, dakle, neće kazniti ukoliko posle 1. novembra nemate zimske gume, a nema snega i leda ali, u slučaju da se uslovi na putu iznenada promene, u riziku ste da izazovete saobraćajni udes, i visoku novčanu kaznu, kao i isključenje iz saobraćaja. Tada se neposedovanje propisanih pneumatika tretira kao teža tehnička neispravnost i vozač je dužan da plati svu pričinjenu štetu.

Kako biste bili sigurni da imate gume namenjene zimskim uslovima vožnje, proverite dodatne oznake:
M+S, MS ili M&S – sneg i blato (Mud and Snow);
All Season – guma za celu godinu, za sve vremenske uslove – nema performanse na snegu kao prava zimska guma;
Simbol pahuljice ili planine ili oboje – prava zimska guma.
Zimska guma se može prepoznati i po komercijalnom nazivu za koji se upotrebljavaju reči: Winter (zima), Snow (sneg), Ice (led), Cold (hladnoća) i slično.

Zakonom zaprećene kazne su sledeće:
3.000 dinara – ako imate zimske gume, a nemate lance u prtljažniku – u vožnji van grada;
5.000 dinara – ako nemate lance za sneg na točkovima na delu puta gde je to propisano saobraćajnim znakom, a vremenski uslovi to zahtevaju. Tada možete očekivati i isključenje iz saobraćaja;
6.000 – 20.000 dinara – ako nemate zimske gume – za fizička lica;
100.000 – 800.000 dinara – ako nemate zimske gume – za pravna lica.

Kod kikindskih vulkanizera proverili smo cene za zamenu sve četiri gume sa balansiranjem, i one su veoma šarolike: od 1.600 do čak 2.800 dinara. Kao i uvek početkom novembra, gužve su veće, ali nigde se ne zakazuje. Kako smo saznali, sve je moguće završiti za sat vremena i, uprkos trenutno lepom vremenu, ne rizikovati plaćanje visokih kazni u zimskom periodu i, što je najvažnije, svoju i bezbednost ostalih učesnika u saobraćaju.

1667404494520

U Gradskoj kući danas su potpisani ugovori sa prvih 60 građana kojima je  odobreno sufinansiranje kupovine bicikala, kao i sa trgovcima. Lokalna samouprava prvi put izdvaja podsticajna sredstva za ovu namenu, što je bila i preporuka Vlade, rekao je gradonačelnik, Nikola Lukač.

– Odmah smo se priključili akciji jer smatramo da je veoma značajna, posebno sada, u vreme energetske krize, ali i radi zaštite životne sredine. Zbog velikog interesovanja, rebalansom smo opredelili dodatna sredstva, kako bi što više sugrađana dobilo subvenciju. Ponovo ćemo to učiniti kako bismo pomogli što većem broju ljudi i zato što je naše opredeljenje da uvek podržavamo ekološke akcije.

Konkurs za dobijanje 10 hiljada dinara prvobitno je bio raspisan za sto korisnika, za šta je iz budžeta bilo namenjeno milion dinara. Kako je stiglo mnogo više prijava, u Gradskoj upravi odlučeno je da se, rebalansom, opredeli još 1,2 miliona, za ukupno 213 građana.

– Nismo se nadali ovolikom interesovanju, zato smo i naknadno uvećali izdvajanja. Konkurs ćemo ponoviti u martu sledeće godine. Resor za ekologiju će, u dogovoru s gradonačelnikom, u program budžeta uvrstiti duplo više novca, najavio je Stevan Iličić, član Gradskog veća zadužen za ekologiju.

Ugovore su danas potpisali i vlasnici trgovina “Apolo bajk” i „Etalon“. Oni su pozdravili akciju i zahvalili Gradskoj upravi na poverenju i pomoći malim privrednicima.

– Zahvaljujem Gradskoj upravi što, na ovaj način, pomaže malu privredu. Kod nas su se najviše kupovali klasični, gradski i, u nešto manjoj meri, dečiji bicikli. Mislim da će se, po sledećem konkursu, više kupovati bicikli za decu – rekao je Vujin, vlasnik „Apolo bajka“.

Odluku Grada da podstakne kupovinu omiljenog prevoznog i sredstva za rekreaciju, pozdravio je i vlasnik „Etalona“, Nikola Karanović.

– U dogovoru s dobavljačem, snizili smo cene za deset odsto, a razliku u ceni kod nas je moguće platiti u tri rate. Tako ćemo učiniti i sledeći put.

Nastavnik matematike, Čedomir Šormaz iz Bašaida kaže da mu je bicikl jedino prevozno sredstvo.

– Uskoro ću biti penzioner i moći ću i da se rekreiram. Ja sam kupio srednji, gradski bicikl, i ovo mi mnogo znači jer mi je cena sasvim prikladna.

Jasmina Gavrančić iz Kikinde takođe je kupila gradski model.

– Ovo je poklon za snaju koja, inače, vozi auto. Sledeći put na redu će biti moji unici, blizanci, kupiću svakome po jedan – kaže Jasmina.

Po potpisivanju ugovora, građani imaju rok od pet dana da preuzmu svoje bicikle. Cilj akcije je povećanje broja ovog prevoznog sredstva, čime se smanjuje broj automobila u saobraćaju i, na taj način, čuva životna sredina, kažu u Gradskoj upravi.