Србија

stari-zanati-(2)

Ministarstvo privrede raspisalo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podrške razvoju starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti u 2026. za mikro i mala preduzeća, preduzetnike i zadruge, a za koji je opredeljeno ukupno 25 miliona dinara. Cilj programa je očuvanje tradicionalnih zanatskih veština, unapređenje proizvodnih kapaciteta i podsticanje razvoja preduzetništva u oblasti zanatstva, kao i jačanje konkurentnosti zanatskih delatnosti i doprinos očuvanju kulturnog nasleđa i tradicionalnih tehnika proizvodnje. Otvoren je do 9. aprila.

Kroz program se podržavaju privredni subjekti koji svojim radom doprinose očuvanju kulturnog nasleđa, razvoju lokalnih zajednica i turističke ponude Srbije. Pravo da se prijave za bespovratnih sredstava imaju pravna lica registrovana u Agenciji za privredne registre (APR). kao privredna društva ili zadruge, koja su razvrstana na mikro i mala pravna lica u skladu sa Zakonom o računovodstvu, kao i preduzetnici registrovani u APR-u.

Učesnik na javnom pozivu može podneti samo jednu prijavu. Oprema koja je predmet finansiranja mora biti namenjena za profesionalnu upotrebu prilikom izrade proizvoda i pružanja usluga u skladu sa delatnošću privrednog subjekta, kao i u skladu sa izdatim sertifikatom Ministarstva privrede.

Sredstva su namenjena i za finansiranje kupovine repromaterijala, odnosno sirovine i poluproizvoda koje treba preraditi ili doraditi do konačnog proizvoda, a koji mora da bude u skladu sa delatnošću privrednog subjekta, kao i za finansiranje troškova kupovine opreme ili repromaterijala na osnovu predračuna, ne starijeg od dana objavljivanja javnog poziva.U pozivu se precizira da se neće finansirati nabavka računarske ili druge opreme koja nije namenjena za profesionalnu upotrebu prilikom izrade konkretnih proizvoda u skladu sa sertifikatom i delatnošću privrednog subjekta.

Bespovratna sredstva se odobravaju u visini od 100 odsto nabavne vrednosti sa predračuna, uključujući PDV, i to od najmanje 80.000 dinara do najviše 300.000 dinara, a u slučaju kada je ukupna vrednost opreme koja se nabavlja viša od 300.000 dinara, korisnik preuzima obavezu da finansira razliku sopstvenim učešćem.

toyo-tires-2

Polaganjem kamena temeljca za izgradnju Centra za inovacije japanske kompanije „Tojo Tajer“ u Inđiji, obeležen je početak nove faze saradnje Srbije i Japana, ali i daljeg tehnološkog razvoja u našoj zemlji.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da ova investicija ima širi značaj, jer predstavlja osnovu za zajedničku budućnost dve države, ističući da Srbija postaje važno mesto sa kojeg je moguće nastupati na različitim svetskim tržištima.

On je naglasio da je reč o posebnom danu, uprkos globalnim izazovima, i podsetio na japansku poslovicu koja govori o strpljenju i upornosti kao putu ka rezultatima, povezujući je sa razvojem ovog projekta.

Kompanija „Tojo Tajer“ započela je proizvodnju u Srbiji 2022. godine, a danas u Inđiji zapošljava oko 630 radnika i godišnje proizvede oko pet miliona guma.

Novi centar biće značajan za dalji razvoj tehnologija, jer će se u njemu raditi na istraživanju i razvoju, uključujući nove materijale, recepture i procese, čime će se unaprediti proizvodnja i konkurentnost kompanije.

Prema rečima Satorua Morije, izvršnog direktora zaduženog za tehnološki sektor u kompaniji, ovaj projekat predstavlja dugoročno opredeljenje i potvrdu poverenja u Srbiju kao partnera. On je istakao da će centar imati značaj ne samo za kompaniju, već i za razvoj domaćih stručnjaka i otvaranje novih prilika za mlade.

Planirano je da ovaj centar bude deo šire globalne mreže istraživanja i razvoja, uz saradnju sa timovima u Japanu i Sjedinjenim Američkim Državama. Takođe, najavljeno je da bi funkcije razvojnog centra iz Nemačke mogle biti premeštene u Srbiju, čime bi naša zemlja postala ključna tačka za evropske aktivnosti kompanije.

Predstavnik ambasade Japana u Srbiji ocenio je da Srbija ima značajnu prednost kada je reč o dostupnosti kvalitetnih stručnjaka iz oblasti nauke i inženjerstva, što dodatno doprinosi privlačnosti zemlje za investitore.

Izgradnja ovog centra, kako je poručeno, predstavlja važan korak ka jačanju tehnološkog razvoja, ali i produbljivanju ekonomskih i partnerskih odnosa Srbije i Japana.

Foto: Print Skrin Instagram buducnostsrbijeav

 

gorivo

Vlada Republike Srbije donela je odluku da produži zabranu izvoza nafte i naftnih derivata do 2. aprila ove godine, kao jednu od mera usmerenih na očuvanje stabilnosti domaćeg tržišta.

Ova odluka odnosi se na izvoz dizela, benzina i sirove nafte, i važi za sve vidove transporta. Cilj je da se ublaže posledice rasta cena energenata na globalnom nivou i spreče eventualne nestašice na domaćem tržištu.

Pored produženja zabrane, država je najavila i dodatnu intervenciju – iz robnih rezervi biće plasirano oko 40.000 tona dizela. Ova mera ima za cilj da dodatno stabilizuje snabdevanje i ublaži pritisak na cene goriva.

Kako je saopšteno, odluke koje se donose deo su šireg paketa mera zaštite privrede i građana u uslovima nestabilnosti na svetskom tržištu nafte. U prethodnom periodu već je doneta i odluka o smanjenju akciza na gorivo za oko 20 odsto, što je takođe imalo za cilj ublažavanje cenovnih udara.

Do ovih mera dolazi u trenutku kada globalna energetska situacija ostaje neizvesna, a cene nafte beleže značajan rast usled geopolitičkih tenzija i poremećaja u snabdevanju.

 

osmeh-vojvodine-

Komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji brze saobraćajnice granični prelaz Bački Breg-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran potpisan je danas u Beogradu sa azerbejdžanskom kompanijom „Azvirt“, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Ugovor su potpisali ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević, direktor Koridora Srbije Aleksandar Antić i direktor kompanije „Azvirt“ Srbija Ahmet Murat Turkoglu.

-Pre nekoliko dana predstavili smo plan za Srbiju 2030. i 2035 u kom je izgradnja saobraćajnice jedna od ključnih tačaka našeg programa, izuzetnog značaja za Zapadnu Bačku, Južnobački, Srednjobanatski i Severnobanatski okrug, kao i za mesta kroz koja prolazi novi put   – izjavio je ovom prilikom predsednik Vučić.

Finansijski deo ugovora za ovu prvu deonicu, od graničnog prelaza Bački Breg do Sombora i uključuje sve projektne usluge i izgradnju, iznosi 240 miliona evra. Republika Srbija obezbedila  je finansiranje za ovu deonicu, a obezbediće i za sve preostale faze. Predviđeni rok za završetak prve deonice je dve godine, što je znatno brže od standardnog roka od tri godine, zahvaljujući kompaniji „Azvirt“.

Saobraćajnica od Bačkog Brega do Srpske Crnje, poznate i kao „Osmeh Vojvodine“ duga je oko 186 kilometara i biće projektovana za brzinu od 100 kilometara na sat. Od Bačkog Brega do Vrbasa stizaće se za oko 50 minuta, a od Vrbasa do Srpske Crnje za sat i deset minuta. Na delu trase od Sombora do Kikinde, planirana je izgradnja 46 mostova (preko kanala i prolaza za put), 34 nadvožnjaka, pet podvožnjaka i 35 propusta.  Saobraćajnica će imati i 12 petlji: Sombor, Kljajićevo, Sivac, Crvenka, Kula, Vrbas Zapad, Vrbas Sever, Vrbas Istok, Vrbas E75, Srbobran Sever, Turija i Kikinda Istok. Planirana je izgradnja i 13 površinskih kružnih raskrsnica.

 

 

AKCIJA-SAOBRACAJ-(7)

Tokom prethodne nedelje na putevima u Republici Srbiji dogodilo se 655 saobraćajnih nezgoda u kojima je poginulo pet, a povređeno je 312 učesnika u saobraćaju. Tokom prethodne nedelje na području Policijske uprave Kikinda dogodile su se četiri saobraćajne  nezgode sa istim brojem povređenih osoba.

Juče, nešto posle 3 časa nakon ponoći, dogodila se saobraćajna nezgoda na području opštine Barajevo, u kojoj je nakon sletanja vozila sa kolovoza i udara u betonski stub, život izgubio vozač, a teške povrede zadobio putnik iz vozila.

Od presudne je važnosti poštovanje ograničenja brzine, jer neprilagođena i nepropisna brzina najčešće dovode do gubitka kontrole nad vozilom, sletanja sa kolovoza i najtežih posledica po vozača i putnike u vozilu.

Na žalost, svake godine u saobraćajnim nezgodama u Republici Srbiji život izgubi više od 60, a teške povrede zadobije više od 400 mladih vozača. Dve trećine strada u putničkom vozilu, a jedna trećina na motociklu i mopedu. Najviše mladih vozača strada u prvih pet godina vozačkog staža.

gorivo

Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate kako bi ublažila rast cena goriva izazvan poskupljenjem sirove nafte na svetskom tržištu. Mera se odnosi na benzin i dizel i važi od 13. marta do 15. aprila.

Prema podacima Ministarstva finansija, akcize su umanjene za oko 20 odsto, što znači da je iznos akcize na dizel sa 74,04 dinara po litru smanjen na 59,23 dinara, dok je akciza na benzin sa 72 dinara snižena na 57,6 dinara po litru.

Odluka je doneta nakon značajnog rasta cene sirove nafte na svetskom tržištu. Kako navode ekonomski izvori, cena brent nafte po barelu u kratkom periodu porasla je sa oko 70 dolara na više od 97 dolara, što je povećanje od preko 38 procenata.

Cilj mere je da se ublaži pritisak na cene goriva i spreči da rast troškova energenata dovede do novih poskupljenja robe i usluga. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku Republike Srbije“, a nakon 15. aprila biće ponovo razmotreno da li je potrebno njeno produženje.

Smanjenje akciza trebalo bi da ublaži troškove transporta i proizvodnje, što je posebno značajno za poljoprivredu i privredu u celini, jer su cene goriva jedan od važnih faktora koji utiču na cene hrane i drugih proizvoda.

 

depresija-tuga

U Srbiji postoji više telefonskih linija za psihološku i savetodavnu pomoć koje su namenjene roditeljima, majkama, deci i osobama koje se suočavaju sa različitim životnim problemima. Ove SOS linije pružaju podršku u trenucima kada je razgovor sa stručnim licem ili obučenim savetnikom potreban, a često su besplatne i dostupne bez zakazivanja.

Jedna od takvih je SOS linija za mame, koju je pokrenula nevladina organizacija „Centar za mame“. Reč je o telefonu za emocionalnu podršku majkama koji je dostupan svakog dana u određenom terminu. Linija je namenjena ženama koje se suočavaju sa izazovima roditeljstva, osećajem usamljenosti, nesigurnosti ili pritiskom koji često prati period nakon porođaja.

Prema podacima koje je ranije objavio „Centar za mame“, postporođajnu tugu, poznatu kao baby blues, u prvim mesecima posle porođaja može da doživi i do 80 odsto porodilja. Istraživanja pokazuju i da se značajan broj majki oseća usamljeno ili ima osećaj krivice i posramljenosti zbog svojih emocija.

Pored linije namenjene majkama, u Srbiji postoji više nacionalnih SOS brojeva za različite oblike podrške.

SOS linije u Srbiji:

  • Nacionalna SOS linija za žene žrtve nasilja: 0800 222 003
  • SOS linija mreže „Žene protiv nasilja“: 0800 300 339
  • SOS linija Autonomnog ženskog centra: 0800 100 007
  • Nacionalna dečja linija: 116111
  • Roditeljski telefon: 0800 007 000
  • Nacionalna linija za prevenciju samoubistva: 011-7777-000
  • Centar za emocionalnu podršku i prevenciju samoubistva „SRCE“: 0800 300 303

Stručnjaci ističu da ovakve linije mogu biti prvi korak ka rešavanju problema, jer omogućavaju razgovor sa osobom koja će saslušati i pomoći da se pronađu naredni koraci ili uputiti na druge institucije i službe ako je potrebna dodatna pomoć.

Iako su ove usluge dostupne na nivou cele Srbije, one mogu biti posebno značajne za roditelje u manjim sredinama, gde je pristup psihološkoj podršci često ograničen.

Za roditelje i majke iz Kikinde i Severnobanatskog okruga, ovi telefoni predstavljaju mogućnost da u svakom trenutku dobiju savet ili podršku – bez obzira na to gde žive.

Izvor: BBC na srpskom

pedijatar-deca-doktor

Država je najavila povećanje izdvajanja za inovativne lekove i lečenje dece u inostranstvu, što bi u narednom periodu trebalo da omogući većem broju malih pacijenata da dobiju savremenu terapiju o trošku zdravstvenog sistema. Ovaj trend već je vidljiv poslednjih godina, jer se broj dece koja se leče u inostranstvu značajno povećao.

Prema podacima predstavljenim prilikom predstavljanja strategije „Srbija 2030“, do 2012. godine o trošku države u inostranstvu se lečilo 440 dece, dok je od tada do danas taj broj dostigao 5.873. Istovremeno, rastu i sredstva za savremene terapije – samo 2023. godine za inovativne lekove izdvojeno je 6,2 milijarde dinara.

Inovativni lekovi su posebno važni za lečenje retkih bolesti, koje često zahtevaju skupe i specifične terapije. Poslednjih godina budžet za lečenje retkih bolesti u Srbiji značajno je povećan – sa oko 130 miliona dinara početkom prošle decenije na više milijardi danas, što omogućava lečenje sve većeg broja pacijenata.

Jedan od ciljeva ovih mera jeste da se smanji potreba za humanitarnim akcijama i prikupljanjem novca putem SMS poruka, koje su ranije često bile jedini način da deca dobiju terapiju u inostranstvu. Prema podacima nadležnih, sve veći broj lečenja sada se finansira direktno iz zdravstvenog sistema.

Šta to znači za porodice iz Banata

Iako se najsloženije procedure lečenja uglavnom sprovode u velikim medicinskim centrima u Beogradu ili inostranstvu, nove mere mogu biti značajne i za porodice iz manjih sredina, poput Kikinde i Severnobanatskog okruga.

U slučajevima retkih bolesti ili terapija koje nisu dostupne u Srbiji, pacijenti se upućuju u specijalizovane klinike u inostranstvu, a troškove lečenja u određenim situacijama pokriva država. Za mnoge porodice iz manjih gradova to znači da više ne moraju isključivo da se oslanjaju na humanitarne kampanje kako bi obezbedile lečenje za svoje dete.

Lekari ističu da je dostupnost savremenih lekova i terapija ključna za rano lečenje i bolje ishode, posebno kod retkih i genetskih bolesti. Upravo zato je povećanje budžeta za ove namene jedan od najvažnijih koraka u razvoju pedijatrijske zdravstvene zaštite u Srbiji.

Za porodice iz Kikinde i okoline to može značiti brži pristup dijagnostici, savremenoj terapiji i, u slučajevima kada je neophodno, lečenju u inostranstvu uz podršku države.

Izvor: 24 sedam

osmeh-vojvodine-

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom posete Kuli govorio i o izgradnji brze saobraćajnice nazvane “Osmeh Vojvodine”.

“Moja ideja je bila da se uradi koridor Smajli. Ta ideja će da znači napredak i oporavak. Ušlo je i u plan Srbija 2030, ali biće i brže završeno”, objasnio je predsednik Vučić.

Kako je rekao, nije pitanje samo izgradnje saobraćajnice.

“Tek kada imate dobre puteve veliki investitori mogu da dolaze. Da to nismo uradili samo bi nam odlazili ljudi za Beograd, Novi Sad, inostranstvo i nikada ne bismo mogli da oporavimo ovaj deo Srbije. Izgradnja ove saobraćajnice je suštinska za progres ovog dela Srbije”, kazao je.

Istakao je da tek kada imate dobre puteve, tek tada hoće veliki investitori da dođu.

“Tek tada možete da im se nadate, jer pre toga neće ni da razmišljaju o tome. Da to nismo uradili, samo bi nam odlazili ljudi prvo za Novi Sad, za Beograd, u inostranstvo i nikada ne bismo mogli ovaj deo da oporavimo. Ova ideja nije bila ideja samo preživljavanja i udovoljavanja nekome. Ideja izgradnje te brze saobraćajnice je bila suštinska za napredak, za progres celog ovog dela Srbije”, istakao je Vučić.

Konstatovao je da se ljudi toj saobraćajnici ne raduju previše, jer ne prolazi pored njihove kuće, ali da će ona doneti brojne pozitivne promene.

JOŠ 578 KM AUTOPUTEVA I BRZIH SAOBRAĆAJNICA
U Srbiji se trenutno gradi 380 kilometara puteva, a do 2035. u planu je da se izgradi još ukupno 578 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica, najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić prilikom predstavljanja nacionalne strategije “Srbija 2030”.

 

tomasz-mikolajczyk-children-1311506-1920

Ministarstvo prosvete saopštilo je da je prvi put u Kalendar takmičenja i smotri učenika uvrstilo takmičenje iz predmeta Digitalni svet, pod nazivom “Digitalni  svet u mojim rukama – velika digitalna avantura”.

Kako je istaknuto, uvođenjem digitalnih tehnologija u obrazovni sistem Srbije i odgovornom upotrebom podiže se kvalitet digitalnih kompetencija učenika i omogućava njihova konkurentnost na tržištu rada.

Digitalni svet, kao obavezan školski predmet  u obrazovni sistem uveden je od školske 2020/2021 u okviru prvog ciklusa osnovnog obrazovanja.