Србија

viber-slika-2025-09-30-14-27-29-035-916x520
Emisija “Zdrava nacija” koja se od marta ove godine emituje na TV Balkan Trip, je do sada donela veliki broj informacija, novosti i saveta iz sveta medicine, a autorka i voditeljka Ana Mandić Žugić je ugostila lekare iz različitih oblasti, postavljajući im pitanja koje gledaoce najviše zanimaju.

Tokom prvih trideset epizoda se u emisiji govorilo o anksioznosti, strahu od vožnje, zavisnosti mladih od ekrana i problemu sve kasnijeg progovaranja kod dece, zdravoj ishrani, dojenju, vantelesnoj oplodnji, načinima zdrave komunikacije, partnerskim odnosima i emotivnom “burn out-u”. Ana je gledaocima predstavila specifičnosti tretmana poput hidžame, Bowena i akupunkture.

Ekipa emisije je obišla brojne zdravstvene institucije Republike Srbije, gde smo od medicinskog osoblja saznali šta je sve novo uloženo kada je reč o savremenim pristupima, uspesima naših doktora, ulaganja u opremu i praćenju najviših mogućih standarda idući u korak sa svetom, a nekada, kao što smo saznali od naših kardiohirurga u emisiji i ispred sveta u podvizima i rezultatima.

Ove jeseni gledaocima će biti predstavljen rad Centra za palijativno zbrinjavanje UKCS, Festival zdravlja, gledaoci će da saznaju kako da imaju zdrav i lep osmeh i da reše probleme glavobolje i tegobe da sinusima kao i o prednostima lečenja matičnim ćelijama.

Ana Mandić Žugić uvek poziva gledaoce da joj pišu ako imaju neku temu koja ih zanima, ili bilo kakvo pitanje o kojem će Ana da razgovara sa svojim sagovornicima. Emisija “Zdtava nacija” emituje se svakog petka u 20h na Tv Balkan Trip, a reprizni termin je subotom u 8h.

ucenik
Ministarstvo prosvete isplatiće tokom oktobra meseca samofinansirajućim studentima visokoškolskih ustanova čiji je osnivač Republika Srbija sredstva za pokriće 50 odsto plaćene školarine za školsku 2024/2025. godinu.
Samofinasirajućim studentima će odjednom biti isplaćen celokupan iznos od 50 odsto sredstava koji su platili fakultetima za školarine do 30. septembra 2025. godine.
Pošto se nadoknada sredstava vrši isključivo putem Studentske kartice, Ministarstvo prosvete podseća sve studente koji nemaju Studentsku karticu da se prijave za otvaranje putem portala Uprave za trezor
light-bulbs-1875384-1280

Lica sa statusom borca, ratni i civilni invalidi rata, kao i drugi korisnici prava u skladu sa propisima o boračko-invalidskoj zaštiti, imaće pravo na popust od 1.000 dinara na računima za električnu energiju u periodu od oktobra 2025. do marta 2026. godine kao dodatnu podršku tokom zimskih meseci, saopštilo je danas Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja.

Ovakva mera podrške je omogućena odlukom Vlade Srbije, koja je usvojila izmene i dopune Uredbe o energetski ugroženom kupcu.

Ministarstvo ističe da ova mera predstavlja izraz poštovanja i zahvalnosti borcima, kao i podršku onima koji su najviše dali za zemlju.

Pored njih, pravo na ovu olakšicu ostvarivaće i penzioneri sa minimalnim penzijama, a procenjuje se da će lica sa boračkim statusom uz popust moći da umanje svoje mesečne troškove za oko 1.500 dinara.

Građani koji imaju status energetski ugroženog kupca imaju i dodatni popust od pet odsto za redovno plaćanje računa do 28. u mesecu, a u ovom periodu neće važiti snižavanje granice između plave i crvene zone. Za sve informacije o načinu sticanja statusa energetski ugroženog kupca, građani se mogu obratiti Ministarstvu rudarstva i energetike, navodi se u saopštenju.

nemanja-resized-1200x600-1140x570

U starom jezgru Novog Sada na najvišoj tački Miletićeve ulice, otvoren je lokal koji mami i izgledom i mirisom. Plavo-bela boja dominira enterijerom i eksterijerom, plišani medvedići dočekuju najmlađe, a sladak miris testa, belgijske čokolade i finih italijanskih kremova širi se ulicom i zaustavlja prolaznike. Vlasnik ovog mesta je Nemanja Milovac (29), mladi povratnik koji je posle dve godine rada u Austriji u malom mestu blizu Salzburga, rešio da se vrati kući i ovde započne nešto svoje.

„Želeo sam da uštedim novac i pokrenem posao ovde, među svojima. Nisam nikada imao plan da zauvek ostanem napolju. Na Pinterestu sam pre tri godine video ideje za „„fluffy“ palačinke. Kod nas to tada nije postojalo. Moja devojka Sandra Petrović i ja smo počeli da eksperimentišemo u stanu, probavali razne kombinacije i tako došli do jedinstvenog recepta i ideje da otvorimo lokal“, priča Nemanja.

Za nešto više od godinu dana njihov „Fluffy Pancakes“ postao je jedna od gradskih atrakcija. Najtraženija palačinka je „Fluffy Amsterdam“ – pistać krem iz Italije, belgijska bela čokolada, pire od maline i krupno lomljena sušena malina. „Ljudi kažu da im je to omiljena kombinacija, a nama i najprodavanija“, dodaje Milovac.

Drugi favorit je „Dubai“, palačinka u kojoj se kombinuju pistać krem, turski kadaif, belgijska mlečna čokolada i opet malina kao završni dodir. „Za kremove koristimo samo najbolje sastojke. Sve je uvozno – Italija, Belgija, Turska. Ljudi prepoznaju kvalitet i to se vraća kroz reakcije“, kaže Nemanja i dodaje da je prava atrakcija njihov krem od lavande, jedinstven u Novom Sadu, koji goste iznenadi i mirisom, bojom i ukusom koji nigde drugde ne mogu da probaju.
Gosti najviše hvale to što su njihove palačinke, „najmekše i najvazdušastije koje su probali“. „To je ono što nas izdvaja. Često nam mušterije kažu da ne mogu da veruju da palačinka može da ostane tako mekana i sutradan. To je naša tajna i naš zaštitni znak.“

Da su prepoznati i šire od Novog Sada, svedoče i stranci koji dolaze u lokal. Nedavno je bio mladić iz Abu Dabija koji je želeo da otkupi recept. „Ponudio nam je da kupi formulu za naše palačinke, ali Sandra i ja smo odlučili da recept možemo da podelimo jedino kroz franšizu. Naš cilj nije da izgubimo identitet, već da ga širimo onako kako smo ga i stvorili – pod imenom Fluffy Pancakes“, objašnjava Nemanja.

Za sada rade samo on i njegova devojka Sandra Petrović, ali planiraju uskoro da zaposle nove ljude. Posao, kaže, ide bolje nego što je mogao da zamisli. „Zarađujem više nego u Austriji, a najlepše je što sam ovde, među svojima. To nema cenu.“

Planovi su već na stolu, novi lokali u Novom Sadu, zatim u drugim gradovima, možda i u inostranstvu kroz franšizu. „Ponude postoje, pa i iz Abu Dabija. Ali nama je najvažnije da rastemo ovde, kod kuće, korak po korak“, zaključuje Milovac.

Pogled redakcije portala Srpski ugao

Priča Nemanje Milovca i Sandre Petrović nije samo o palačinkama. Ona je priča o povratku, o upornosti i o tome da se uspeh može graditi i ovde u Srbiji. Njihov mali plavo-beli lokal u Miletićevoj postao je mesto okupljanja, miris koji širi optimizam i dokaz da mlad čovek može da zaradi više nego u inostranstvu, a da ostane među svojima.

Izvor: Srpski ugao

 

WhatsApp-Image-2025-09-25-at-13.37.02.jpeg.pagespeed.ce.9cKNLc4mzo

Na jednoj fasadi u centru Beograda osvanuo je mural posvećen Čarliju Kirku, mladom patrioti i borcu za istinu koji je tragično stradao od ruke anarhista 10. septembra ove godine.

Mural je izradio Centar za društvenu stabilnost (CZDS), u znak sećanja na čoveka čije su ideje i uverenja inspirisale milione širom sveta.
– Za nas u CZDS-u, Čarli Kirk nije bio samo glas slobode, već i simbol tradicionalnih vrednosti i normalnosti u vremenu kada su te vrednosti pod stalnim udarom. Branio je porodicu, veru i slobodu govora: stubove bez kojih nijedno društvo ne može da opstane – navodi se u saopštenju Centra.

Iz CZDS-a ističu da je Kirk postao žrtva onih koji su želeli da ućutkaju drugačiji stav, ali da njegova poruka ostaje snažnija nego ikada.

– Ovim muralom želeli smo da pokažemo da Čarlijeve ideje i uverenja nisu nestale sa njim. Naša je dužnost da tu borbu nastavimo, a ovaj zid u Beogradu neka bude svedočanstvo da istina i hrabrost ne mogu biti izbrisane – poručili su.

Mural posvećen Čarliju Kirku predstavljaće trajni simbol otpora, ali i podsećanje da ideali slobode, porodice i vere žive kroz svakoga ko ima hrabrosti da ih brani.

Charles James Kirk (14.10.1993 – 10.09.2025) – počivaj u miru.

Izvor: nsuživo.rs

opanci

Ministarstvo privrede objavilo je Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podrške razvoju starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti u 2025, a ukupan iznos sredstava predviđen za te namene je 20 miliona dinara. Javni poziv traje do 24. oktobra ove godine.

Sredstva za program podrške namenjena su za nabavku nove proizvode opreme za profesionalnu upotrebu, kao i repromaterijala, sirovina i poluproizvoda. Bespovratna sredstva se odobravaju u visini od 100 odsto nabavne vrednosti sa predračuna, uključujući porez na dodatu vrednost (PDV) i to od najmanje 80.000 dinara do najviše 300.000 dinara. U pozivu je navedeno da u slučaju kada je ukupna vrednost opreme koja se nabavlja premašuje 300.000 dinara, korisnik preuzima obavezu da finansira razliku sopstvenim učešćem.

 

 

Pravo da se prijave na konkurs za dodelu bespovratnih sredstava imaju pravna lica registrovana u Agenciji za privredne registre (APR) kao privredna društva ili zadruge do 31. decembra 2024. koja su razvrstana na mikro i mala pravna lica u skladu sa Zakonom o računovodstvu prema finansijskim izveštajima za 2023. kao i preduzetnici registrovani u APR-u do 31. decembra 2024. Učesnik na javnom pozivu može podneti samo jednu prijavu.

Zahtev, sa pratećom dokumentacijom dostavlja se preporučeno poštom ili lično u zatvorenoj koverti na adresu Ministarstva privrede, Sektor za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništvo, Kneza Miloša 20, 11000 Beograd.

Konkursna dokumentacija i kompletna informacija o svim bitnim elementima i pravilima za učešće u ovom javnom pozivu nalaze se na sajtu Ministarstva privrede https://www.privreda.gov.rs/.

Potpredsednica vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović izjavila je ranije da očekuje veliko interesovanje za Program podrške za razvoj starih i umetničkih zanata, kao što je bilo i prošle godine.

Srpski poslovni klub “Privrednik” pozdravlja novi paket ekonomskih mera koje je usvojila Vlada Republike Srbije, saopšteno je.
Udruženje koje okuplja najveće i najuglednije privrednike Srbije sa ciljem unapređenja poslovnog ambijenta i razvoja domaće privrede, kao naslednik bogate tradicije okupljanja privrednika koja traje više od jednog veka, navodi:

“Smatramo da će mere doprineti poboljšanju ekonomskog položaja zaposlenih, podstaći privredni rast i ublažiti pritiske koje građani osećaju usled rasta troškova života. Posebno ističemo da su usmerene na povećanje kupovne moći i smanjenje inflacionih pritisaka, što može stvoriti stabilnije poslovno okruženje i olakšati funkcionisanje kako privrede tako i domaćinstava”, kaže se u saopštenju Srpskog poslovnog kluba.
Predstavljene mere, smatraju u tom udruženju, ujedno mogu biti dobar početak procesa reindustrijalizacije Srbije, jer stvaraju osnovu za jačanje domaće proizvodnje i otvaranje novih radnih mesta, prenosi Srbija danas.

“U tom smislu, verujemo da je potrebno dalje razvijati strategije koje će: podstaći ulaganja u proizvodne kapacitete kroz poreske olakšice i povoljne izvore finansiranja, obezbediti stabilnu energetsku i saobraćajnu infrastrukturu, snažnije povezati privredu sa naučno-istraživačkim institucijama radi podsticanja inovacija, fokusirati se na strateške sektore koji mogu obezbediti dugoročan rast i veću konkurentnost Srbije na međunarodnom tržištu”, navode iz “Privrednika”.

Klub poručuje da podržava nastojanja Vlade da kroz ovakve odluke unapredi ekonomski i socijalni ambijent u zemlji i izražava spremnost da, u okviru svojih mogućnosti, pruži doprinos kako u realizaciji mera, tako i u kreiranju politika koje će obezbediti novi talas industrijskog razvoja naše zemlje.

780422-collage-f

Društvene mreže preplavljene snimcima poskupljenja Carnex-ovih proizvoda!

Iako je Vlada Srbije donela uredbe o ograničenju marži i smanjenju cena da bi zaštitila građane od divljanja tržišta, uredbe izgleda ne važe sa sve podjednako – zaključak je građana koji komentarišu snimke iz trgovina, koji su preplavili društvene mreže.

Na društvenim mrežama poslednjih dana pojavili su se snimci nezadovoljnih potrošača, građana širom Srbije, praćeni mnoštvom komentara osude i neverice – kako je moguće da neko bude toliko bahat i bezobrazan da, uprkos svim uredbama Vlade Srbije o smanjenju marži i zaštiti potrošača, i dalje “dere kožu s leđa” građanima svojim cenama?!

Ljudi otvoreno pokazuju šokantne primere iz supermarketa: Carnex gulaš za 600 dinara, što znači da porodica sa dvoje dece i dvoje odraslih samo za jedan ručak mora da izdvoji 2.400 dinara – bez hleba, bez ičega drugog. Kada se to pomnoži na mesečnom nivou, dolazi se do cifre od neverovatnih 74.000 dinara – samo da bi jedna porodica jela Carnexov gulaš! Paštete, viršle i kobasice koje su nekada bile deo svakodnevne trpeze običnog čoveka sada se prodaju po cenama koje prevazilaze premium proizvode, dok je kvalitet, kako sami potrošači pišu, odavno pao ispod proseka.


Carnex, koji je u vlasništvu MK Group, prema onome što vidimo na snimcima, a kako tvrdi potrošač koji je i napravio jedan od snimaka, bahato ignoriše uredbe i umesto da spuste – oni podižu cene! Upravo to je izazvalo bes naroda i lavinu komentara na društvenim mrežama: Dok jedni osuđuju bahatost industrije mesa, drugi pak veruju da je tajkunima sve dozvoljeno, jer, kako pišu, ako je mogao da kupi tri šećerane za tri evra, što ne bi mogao i da diže cene kada ih svi ostali spuštaju?!

Snimci iz marketa: “Carnex više nije za običnog čoveka!”

“Evo nas u Lidlu, došli smo da proverimo kako je Carnex od prosečnog brenda za običnog čoveka došao do premium brenda sa nenormalnim cenama, a ne kvalitetom.
Recimo, Carnex stišnjena šunka od 350 grama je 368 dinara. Znači, što dalje, kaže da je ona preko 1000 dinara po ceni po kilogramu. Pa, to nije ni malo povoljno. Carnex viršle su 179,99, dok je domaća kobasica Carnex, ona stara roštiljska, znate, koju smo svi koristili – 300 grama, 272 dinara i 49 para. To znači da je ona, pa, skoro 1000 dinara po kilogramu. Imamo paštetu sa šunkom Carnex, koja je za 75 grama, znači ona manja pašteta je 77,99, dok je Carnex jetrena pašteta 78,49. Pasulj sa slaninom Carnex, koji je 400 grama, on košta 317 dinara. To bi bilo sve iz Lidla, pozdravljamo vas. Takođe, jurimo i Sunoko proizvode, koji su u vlasništvu istom kao i Carnex, da proverimo da li su isto stravično podigli cene!”

Od ponosa Vrbasa do oruđa za pljačku

Carnex je osnovan 1958. godine u Vrbasu. Bio je gigant mesne industrije, simbol domaće hrane, proizvod koji se izvozio u Englesku, Italiju i širom Evrope. Generacije su odrasle na Carnex paštetama i gotovim jelima.

Kako smo došli do ovoga danas?

Priča o Carnex je zapravo priča o tome kako su tajkuni opljačkali Srbiju posle 5. oktobra. Nije tajna da je Zoran Živković javno priznao kako je Demokratska stranka rušila tadašnju vlast uz pomoć domaćih moćnika – Miodraga Kostića, Filipa Ceptera i ostalih…

Kostiću, koji je ujedno bio i poslovni direktor Demokratske stranke je tada omogućeno da putem sporne privatizacije za sramotna tri evra, te 2002. godine kupi čak tri šećerane – Bač, Kovačicu i Pećince – za tri evra! Tri evra za tri fabrike! Posao koji je i tada bio kontroverzan, jer je bilo jasno da se strateški resursi Srbije daju u bescenje politički podobnim tajkunima. To je bio početak njegove imperije. Uz pomoć državnih para i na račun opljačkane Srbije, Kostić je kasnije došao i do Carnexa.

Kostić je pokušao da se brani izjavama da je to bio “loš potez”. Ali brojke demantuju: danas se u tim šećeranama preradi 1,7 miliona tona šećerne repe i proizvede čak 260.000 tona šećera godišnje. Sunoko, firma koju je formirao, postala je najveći domaći proizvođač i izvoznik šećera.

Ova privatizacija našla se i na listi 24 sporne privatizacije. Kostića su pozvali na informativni razgovor u Radnu grupu MUP-a zaduženu za sporne privatizacije. Pitanja su se ticala da li su ispoštovani dogovoreni investicioni programi i da li je izvoz šećera u EU bio regularan. Kao i obično – ništa se nije desilo.

Enormna zagađenja – prljava tajna mesne i šećerne industrije

Ali, nije samo “dranje kože s leđa” naroda ono što prati ove industrije. I Carnex i šećerane iz Kostićevog carstva ostavljaju iza sebe enormna zagađenja. Otpadne vode, neprerađeni nusproizvodi, neprijatni mirisi, teški metali i hemikalije – sve to završava u zemljištu, rekama i vazduhu koji udišu građani. Ljudi u Vojvodini godinama se žale da ne mogu da otvore prozore, da voda nije za piće, da zemlja više ne rađa kao nekada. To su teme kojima ćemo se mi, kao redakcija, tek baviti u narednim tekstovima, jer iza lažnog sjaja imperije kriju se i prljave posledice koje uništavaju životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Ovako izgleda Šećerana u Pećincima:

Posle šećerana, usledile su nove akvizicije. MK Group širi carstvo, kupuje domaće poljoprivredne firme, a 2016. godine preuzima i PIK Bečej – jednu od najvećih poljoprivrednih kompanija u Srbiji.

Kruna ekspanzije bila je kupovina Carnexa 2011. godine. Nekadašnji simbol domaće mesne industrije prešao je u ruke “kralja šećera” Miodraga Kostića, vlasnika MK Group. Zvanično – “povratak u domaće ruke”. U stvarnosti – plen jednog tajkuna koji je imperiju izgradio na političkim vezama i jeftinim privatizacijama.

Zagađenja koja proizvodi Carnex:

Poslovanje u brojkama – milijarde od pašteta i gulaša
Dok se narod pita kako da plati gulaš 600 dinara i paštetu od 80, Carnex u 2024. godini beleži ukupne prihode od čak 10.785.868.000 dinara!

Dakle – skoro 11 milijardi dinara prometa od proizvoda za koje potrošači tvrde da su izgubili kvalitet i postali luksuz. Umesto da pokaže odgovornost i smanji cene, kompanija nastavlja da ih diže u nebesa, ne obazirući se ni na uredbe Vlade ni na očaj građana.

To je prava slika poslovne filozofije MK Group – profit iznad svega, narod na poslednjem mestu.

Carnex kao ogledalo tajkunske Srbije

Zaključak potrošača, ono što čitamo na društvenim mrežama je, da Carnex više nije ono što je bio. Od brenda koji je bio sinonim domaćeg kvaliteta, postao je maska za izvlačenje para. Jer drugog opravdanja, kažu, nema. Ili im je tako dopušteno, ili su prosto tako navikli i veruju da su iznad svih.

Izvor: 24 sedam

policija+9

Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je konkurs za upis 850 polaznika u Centar za osnovnu policijsku obuku u Sremskoj Kamenici.

Tokom stručnog osposobljavanja, kandidati će steći znanja i veštine potrebne za obavljanje poslova uniformisanog policijskog službenika.

Konkurs je otvoren 15. septembra, a priliku da postanu deo policijske službe imaće svi kandidati koji ispunjavaju jasno propisane uslove.

Tokom obuke u Centru u Sremskoj Kamenici, polaznici prolaze kroz intenzivan program – od teorijskih znanja iz oblasti prava i bezbednosti, do praktičnih vežbi i fizičke pripreme.

Cilj obuke je da polaznici steknu potrebne kompetencije za obavljanje poslova uniformisanog policijskog službenika i da budu spremni da se uključe u rad Ministarstva unutrašnjih poslova.

Izvor: RTV

asvalt-924x520

Vojna parada održana u Beogradu, najveća u novijoj istoriji Srbije, okupila je deset hiljada pripadnika Vojske Srbije i na hiljade građana duž trase. Prikazana je snaga, red i tehnološki iskorak. Ipak, za deo prozapadnih medija bliskih tzv. građanskoj sceni – glavna vest nije bila vojska, već – asfalt, piše portal srpski ugao.

Prema zvaničnim podacima, tokom prolaska teške mehanizacije oštećeno je 108 metara površinskog sloja kolovoza. Reč je o deonici na kojoj je asfalt i ranije bio popustio. Parada nije izazvala štetu, već samo ubrzala unapred planirane radove. Sanacija će koštati 11.780 evra – bez vanrednih troškova.

Dok su jedinice Vojske Srbije defilovale demonstrirajući obučenost, disciplinu i savremeno naoružanje pred milionskim auditorijumom, N1 i Nova su zadržale pogled prikovan na tlo. Guseničari su prema njihovoj logici, napali beogradski asfalt.

U nedostatku ozbiljne zamerke u pomoć su pozvane trivije.

Posebno su se potrudili da prostor posvete grupi od pedesetak demonstranata koji su pokušali da nasilno uđu na mesto održavanja defilea. Tretirani su kao vest dana, dok su hiljade građana, mirno i dostojanstveno, pozdravljale svoju vojsku. Za jedne izgrednici, a za druge naslovna strana.

Pogled redakcije portala Srpski ugao

Vojna parada nije oštetila grad. Naprotiv, pokazala je državu koja funkcioniše. Vojska je stala pred narod, a narod uz vojsku. Komentari onih kojima smeta i 108 metara starog asfalta nisu kritika – to je dijagnoza. I ne tiče se kolovoza, već njihovog pogleda na Srbiju.

Izvor: Srpski ugao