Најновије

sveti-velikomu-enik-teodor-tiron

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Teodorovu subotu, u narodu poznatu i kao Todorica – praznik koji se slavi prve subote Vaskršnjeg posta i posvećen je Svetom Teodoru Tironu, ranohrišćanskom mučeniku i zaštitniku vere.

Ovaj dan u narodnoj tradiciji prati niz običaja i verovanja koji simbolično prizivaju zdravlje, plodnost i blagostanje domaćinstva.

Sveti Teodor Tiron – simbol vere i hrabrosti

Sveti Teodor Tiron živeo je u 3. veku kao vojnik rimske vojske. Ostao je upamćen po nepokolebljivoj veri u hrišćanstvo, zbog koje je bio mučen i pogubljen. Njegova žrtva učinila ga je jednim od poštovanih svetitelja u pravoslavlju.

Običaji koji se poštuju širom Srbije

Teodorova subota ima snažan obredni karakter. U mnogim domovima pripremaju se posna jela, pogače i kolači, u skladu sa postom. U pojedinim krajevima prave se i figure od testa u obliku konja, jer se Sveti Teodor smatra njihovim zaštitnikom.

Poseban običaj je da domaćice ujutru pripreme žito sa medom i orasima i odnesu ga u crkvu na osvećenje, dok se u hramovima pale sveće za pokoj duše preminulih.

U narodu je praznik poznat i kao „konjski dan“, jer se veruje da Sveti Teodor štiti konje i stoku. Tog dana konji se ne koriste za rad, već se blagosiljaju kako bi bili zdravi i snažni tokom godine.

Prema narodnim verovanjima, molitve upućene svetitelju mogu doprineti dobroj žetvi i zdravlju stoke, pa se praznik povezuje sa željom za plodnošću i blagostanjem domaćinstva.

Teodorova subota smatra se i danom zaštite od nesreće i zlih sila. U narodu postoji verovanje da se tog dana ne obavljaju teški poslovi i da se izbegava izlazak posle zalaska sunca.

Takođe, rasprostranjeno je sujeverje da žene ne treba da peru kosu kako ih tokom godine ne bi bolela glava, iako ovo pravilo nema utemeljenje u crkvenom učenju.

U pojedinim sredinama organizuju se obredne igre i pesme u čast svetitelja, dok se običaji prenose sa generacije na generaciju. Iako su mnogi rituali prilagođeni savremenom životu, suština praznika ostaje ista — očuvanje vere, porodične sloge i poštovanje tradicije.

Teodorova subota tako i danas podseća na duhovne vrednosti i duboku vezu naroda sa prirodom, zajednicom i vekovnim običajima.

umetnicko-druzenje-sajan-1

U Osnovnoj školi „Mora Karolj“ u Sajanu u ponedeljak biće održano druženje sa umetnikom Veselinom Mandarinom. Moderator programa je prof. Jelena Knežević, koja u saradnji sa gostom organizuje ovaj susret sa jasnom idejom da mladima približi značaj kulture, stvaralaštva i lepe pisane reči.

-Događaj predstavlja spoj obrazovanja i umetnosti, ali i snažnu poruku o tome koliko je važno ulagati u duhovni i kreativni razvoj zajednice. Biće organizovane radionice, razgovori sa umetnikom i interaktivni sadržaji namenjeni učenicima i svim ljubiteljima kulture – dele sa nama organizatori.

Cilj susreta je da se kroz neposredan kontakt sa umetnikom probudi interesovanje za književnost, likovnu umetnost i druge oblike kreativnog izražavanja, ali i da se ukaže na to koliko umetnost oplemenjuje svakodnevni život.

-Želimo svojim primerom da pokažemo koliko je kulturni kontinuitet važan za svaku sredinu, naročito za manje zajednice, kao i da podstaknemo mlade da neguju talenat, razvijaju kritičko mišljenje i grade svest o sopstvenom identitetu kroz umetnost – ističu organizatori.

Veselin Mandarin je već duže vreme prisutan u medijima, gde otvoreno govori o značaju rodnog kraja i potrebi da kulturni sadržaji budu dostupni svima. Ovim gostovanjem dodatno potvrđuje svoju posvećenost unapređenju kulturne scene, dok prof. Knežević kroz pedagoški rad i organizaciju ovakvih susreta u doprinosi stvaranju podsticajnog i inspirativnog ambijenta za nove generacije.

Organizatori veruju da će umetničko druženje u Sajanu biti više od jednog događaja — početak snažnijeg povezivanja obrazovnih institucija, umetnika i lokalne zajednice, sa ciljem da kultura i umetnost zauzmu mesto koje im s pravom pripada u društvenom životu.

T. D.

dan-retkih-bolesti

U Osnovnoj školi „Jovan Popović“ večeras je održan događaj „Hoću da rastem – iz mog ugla“, posvećen obeležavanju Dana retkih bolesti. Događaj su organizovali Udruženje „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ i škola, sa ciljem da roditeljima, nastavnicima i široj zajednici približe svakodnevne izazove sa kojima se suočavaju deca sa retkim bolestima.

Centralni deo programa bila je interaktivna aktivnost – stolica u razmeri 2:1 – koja je učesnicima omogućila da neposredno osete prepreke sa kojima se deca sa ahondroplazijom susreću svakog dana. Pored toga, održana je i edukativna prezentacija o retkim bolestima, ahondroplaziji i značaju inkluzije u školama.

Davor Terzin, predstavnik udruženja i otac Staše, devojčice iz Kikinde koja boluje od ahondroplazije, objasnio je da čak i najjednostavnije radnje mogu predstavljati veliki izazov.

-Mi koji smo prosečne visine ne možemo lako da sednemo na tu stolicu — potrebna nam je snaga i akrobacija da se popnemo. Kada kažemo deci sa ahondroplazijom ‘hajde sedi’, to je za njih poduhvat – rekao je on.

On je dodao da sedenje na običnoj stolici može izazvati zdravstvene probleme, jer se smanjuje dotok krvi u nogama, što kasnije dovodi do problema sa kičmom.

Govoreći o školovanju, Terzin je istakao primer dobre prakse.

-Staši je potrebna prilagođena stolica koju smo kao roditelji želeli da obezbedimo. Direktorica škole je odmah rekla da nema potrebe, jer je dužnost škole da obezbedi da svi đaci imaju sve što im je potrebno za nesmetano pohađanje nastave. Na tome smo veoma zahvalni.

Prema njegovim rečima, članovi udruženja često nailaze na teškoće kada deca krenu u školu, zbog čega je razumevanje zajednice od presudnog značaja.

-Potrebno je razumevanje. Nema potrebe za sažaljenjem. Treba samo pitati: kako mogu da pomognem?

Udruženje „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ osnovano je u novembru 2022. godine od strane tri porodice, sa sedištem u Kikindi. Danas okuplja oko dvadeset porodica koje razmenjuju iskustva, savete i podršku. Jedan od primarnih ciljeva bio je uvođenje terapije u Srbiju, u čemu su uspeli, dok je drugi povezivanje porodica i međusobna podrška.

Direktorica škole Jelena Krvopić naglasila je da je iskustvo sa stolicom pomoglo prisutnima da bolje razumeju svakodnevicu dece sa ahondroplazijom.

-Vrlo je teško popeti se na stolicu, a perspektiva je pomalo zastrašujuća, kao što smo danas naučili — a Staši je tako svaki dan.

Ona je istakla da škola sa ponosom obeležava Dan retkih bolesti, posebno jer će Staša od septembra postati njihova učenica.

 

-Ono što želimo da postignemo jeste da nikada ne dozvolimo da se Staša oseća drugačije. Spremni smo da učimo i sarađujemo.

Škola je već obezbedila stolicu prilagođenu Staši i visini školske klupe, a u planu su i dalje adaptacije prostora u vidu adaptera za toalet i table koja se postavlja na odgovarajućoj visini.

-Najmanji problem je prilagođavanje nameštaja. Bitno nam je da se nikada ne oseti tužno ili drugačije od ostale dece – poručila je direktorka.

Ovaj pristup direktorice i nastavnog kadra OŠ „Jovan Popović“ — u kojem razumevanje prethodi svemu — pokazao je da inkluzija nije samo zakonska obaveza, već stvar ljudskosti, spremnosti da se uči i želje da svako dete ima jednake uslove.

Dan retkih bolesti obeležava se svake godine poslednjeg dana u februaru, sa ciljem podizanja svesti o izazovima sa kojima se suočavaju oboleli i njihove porodice. Retke bolesti pogađaju mali broj ljudi, dok ahondroplazija, genetski poremećaj rasta kostiju, pogađa oko jednu od 25.000 beba.

T. D.

 

izlozba-draga-3

U Galeriji „NOVA“ Narodnog muzeja  večeras je svečano otvorena gostujuća izložba „Naša sugrađanka kraljica Draga: između slave i anateme“, realizovana u saradnji sa Muzejom rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca. Postavka će biti dostupna posetiocima mesec dana.

Koautor izložbe, viši kustos istoričar Aleksandar Marušić, rekao je da je postavka do sada gostovala širom zemlje.

-Mali jubilej je danas u Kikindi jer ova izložba gostuje 35. put – istakao je Marušić, podsećajući da je prvi put predstavljena u Gornjem Milanovcu, mestu rođenja kraljice Drage.

Prema njegovim rečima, cilj postavke nije glorifikacija, već razumevanje istorijske ličnosti.

-Ona se ne glorifikuje kroz ovu izložbu, već želimo da se njen život sagleda iz jednog drugačijeg ugla — da se vidi da je bila, kao i svi mi, obična osoba od krvi i mesa.

Marušić je naglasio da izložba ukazuje i na obrazovanost i kulturni profil kraljice Drage.

-Ona je bila obrazovana, govorila je francuski i nemački jezik. Pokazali smo njene pesme, kao i članke koji svedoče o tome koliko je radila na sebi.

Posebnu pažnju privukao jedan od najpotresnijih eksponata.

-Ovde se može videti deo originalne zavese u koju su Obrenovići bili zamotani i bačeni sa prozora. To govori ne samo o načinu ubistva, već i o nameri da budu poniženi i kao ličnosti satrti – objasnio je Marušić.

Izložba obuhvata oko trideset eksponata, što predstavlja oko 60 odsto originalne postavke, dok ostatak nije mogao da putuje.

Prema rečima autora, postavka omogućava posetiocima da steknu celokupniju sliku o kraljici Dragi, ali i o Srbiji druge polovine 19. veka.

-Važno je da posetioci vide koliko je radila na sebi, koliko je čitala, prevodila i pisala, ali i da kroz eksponate sagledaju tragediju naše nacionalne istorije – naglasio je Marušić.

V.d. direktora muzeja Miloš Pušara istakao je da sam naziv izložbe ukazuje na složenost istorijske ličnosti kraljice Drage.

-Naziv je interesantan jer slava simbolizuje kraljicu i dinastiju, a anatema je onaj narativ koji se stvorio o samoj kraljici. Neki je smatraju najodgovornijom osobom za kraj dinastije Obrenović i u biološkom i u dinastijskom smislu – rekao je Pušara.

On je naglasio da je izložba značajna i kao početak saradnje dve ustanove kulture, kao i da se očekuju prateći programi.

-Nadamo se pratećem sadržaju u vidu istorijskih časova i radionica. Ovi sadržaji doprinose popularizaciji muzeja, a ovo je ujedno i početak saradnje sa Muzejom rudničko-takovskog kraja – dodao je on.

Pušara je podsetio i na istorijsku povezanost dva grada.

-Jedan kuriozitet koji povezuje Kikindu i Gornji Milanovac jeste da je veliki broj njihovih i naših sugrađana bio interniran u severnu Norvešku – rekao je on.

Izložba „Naša sugrađanka kraljica Draga: između slave i anateme” donosi priču o životu Drage Mašin — između dvora, političkih intriga i tragičnog kraja 1903. godine — pozivajući posetioce da ovu istorijsku ličnost sagledaju izvan stereotipa i predrasuda.

T. D.

 

IMG-a915caf84829447827372c2a8ac82d81-V

Na velikoj sceni Narodnog pozorišta, tridesetak učenika Gimnazije „Dušan Vasiljev“ sinoć je priredilo muzičko-scenski spektakl – peti jubilarni gimnazijski mjuzikl pod nazivom „Onda i sad“.

Publika je imala priliku da uživa u programu koji je spojio rok i pop klasike ex-jugoslovenske i svetske scene, uz plesne koreografije i scenske detalje koji su prizivali duh prošlih vremena. Gimnazijalci su igrali čak i kolo, ali i pokazali kako se igra uz antologijsku „Makarenu“, dok je čitav nastup završen ovacijama publike.

Prema rečima profesorke Snežane Zamurović, ovogodišnja tema bila je poređenje kasnih osamdesetih godina i savremenog doba, predstavljeno na vedar i zabavan način.

-Scenografija je prikazala porodicu iz 1986. godine – starinski televizor, hekleraj, devojčicu koja čita knjigu i dečaka koji igra fudbal – nasuprot porodici iz 2026. godine, gde dečak igra igrice sa slušalicama na ušima, a devojčica vreme provodi na TikToku.

Profesorica Zamurović radila scenario i režiju, a profesorica muzičkog, Dragana Armacki, radila je sa solistima, revidirala odabir pesama i pomogla izvođačima da se pripreme.

-U mjuziklu je učestvovalo 30 učenika, od kojih je 27 nastupalo kao glumci, pevači i plesači, dok su troje bili pomagači. Među učesnicima su bili i učenici bez muzičkog obrazovanja koji su pokazali svoje talente i po prvi put zablistali na sceni – ispričala je Zamurović.

Mjuzikl je pripreman od decembra, a uprkos nepredviđenim okolnostima i improvizacijama zbog izostanka dvoje učenika pred sam nastup, program je uspešno izveden. Sala je bila puna, a publika nasmejana tokom večeri ispunjene pesmom i igrom.

Učenica trećeg razreda Gimnazije, Ena Gogić, nastupila je u ulozi zvezde na televiziji u „staroj“ porodici i izvela pesmu „Kako sam te voljela“ grupe Magazin, dok je u savremenom delu priče pevala numeru „My heart will go on“ iz filma „Titanik“.

-Za mjuzikl smo se spremali oko tri meseca. Naravno, ništa bez naše profesorke Sneže Zamurović koja je sve to osmislila. Ja sam presrećna i prezadovoljna kako je sinoćni nastup prošao. Mislim i da su svi profesori u publici bili zadovoljni i ponosni. Smatram da smo predstavili školu na divan način. Moja porodica i prijatelji su bili da me gledaju i rekli su da je nastup bio odličan, kao i da je ovo najbolji mjuzikl od svih do sad – podelila je sa nama Ena.

Njena vršnjakinja Helena Grujić tumačila je majku u savremenoj porodici i poručila da mjuzikl prikazuje razlike u porodičnim i školskim odnosima nekada i danas, uz zaključak da svaka generacija ima svoje prednosti i mane.

-Smatram da je nastup prošao odlično, imam puno utisaka. Sve smo super uradili: i nastup za koji smo dugo vežbali ali i improvizacije koje smo ubacivali u hodu u toku samog izvođenja. Sve je to zahvaljujući profesorici Sneži. Sledeće godine ću se definitivno prijaviti opet. Probe su bile veoma zanimljive, puno smo se smejali i družili, lepo smo se provodili i zbližili sa ljudima sa kojima inače ne bismo imali prilike toliko blisko da se upoznamo – istakla je Helena.

Organizatori najavljuju reprizu početkom aprila, namenjenu građanstvu, dok je sinoćno izvođenje bilo pre svega za nastavnike i roditelje.

T. D.

biblioteka-srpski-pripreme-(2)

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ i ove godine organizovaće besplatnu pripremu učenika osmog razreda osnovne škole za završni ispit iz srpskog jezika. Časovi počinju u martu i traju  do kraja školske godine i namenjeni su đacima iz grada i sa sela.

-Imamo slobodno još svega dva, tri mesta, a  ostala su popunjena – saznajemo od v.d. direktorice Biblioteke Dunje Brkin Trifunović. – Učenici su se, kao i do sada lično prijavljivali na Dečjem odeljenju. Svi časovi su besplatni, a  jedini uslov je da su, osmaci koji će dolaziti,  članovi Biblioteke i da ne duguju knjige. Koliko je od pomoći deci i roditeljima govori činjenica da nigde poziv nismo objavili, a da su naši kapaciteti popunjeni. Rad je organizovan po grupama i da bi bio efikasan grupa ne sme biti veća od 10, maksimum 12 dece.

Besplatni časovi organizuju se 12. put i uz profesora srpskog jezika i književnosti, bibliotekara Slobodana Tomića, sa decom radi i Dunja Brkin Trifunović. Sa polaznicima se dogovore tačni termini održavanja časova.

Svi učenici koji su pohađali ovu radionicu tokom prethodnih godina, upisali su željene škole. U proseku su ostvarivali 17,5 bodova od mogućih 20 na završnom jeziku. Od ovakvog načina rada i Biblioteka ima višestruku korist. Povećan je broj novih mladih članova i koji ovu ustanovu ne doživljavaju više kao mesto u kojem je dosadno.

A.Đ.

 

pozar

Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo je apel građanima na odgovorno ponašanje tokom grejne sezone, nakon velikog broja požara na građevinskim objektima širom Srbije. Na teritoriji Severnobanatskog okruga zabeleženo je 165 požara, sa četiri smrtna ishoda i deset povređenih.

Od početka grejne sezone, u periodu od 15. oktobra 2025. do 24. februara 2026. godine, pripadnici Sektora za vanredne situacije intervenisali su na 1.565 požara na građevinskim objektima u Srbiji, što predstavlja smanjenje od 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U ovim intervencijama stradalo je 40 osoba, dok je u istom periodu prošle godine poginulo 49 lica.

Kako se navodi, najčešći uzroci požara su neispravni ili neočišćeni dimnjaci, nepažnja prilikom loženja peći na čvrsta goriva, ostavljanje uključenih grejalica bez nadzora, držanje zapaljivih predmeta u blizini izvora toplote, preopterećenje elektro-instalacija i neispravni električni uređaji. Svi ovi uzroci povezani su sa ljudskim faktorom, odnosno nepažnjom ili nemarom.

Sektor za vanredne situacije apeluje na građane da budu odgovorni prema sebi i svojim porodicama i da:

  • provere ispravnost dimnjaka i peći,
  • ne ostavljaju uključene grejalice bez nadzora,
  • ne preopterećuju elektroinstalacije,
  • udalje nameštaj i zapaljive materijale od grejnih tela.

Dodatno se savetuje da se pepeo ne odlaže u plastične kontejnere ili blizu gorivog materijala, da se deca ne ostavljaju bez nadzora u prostorijama sa pećima ili grejalicama, kao i da se električni uređaji isključuju prilikom napuštanja doma.

U slučaju požara, građani treba odmah da obaveste vatrogasno-spasilačku jedinicu pozivom na broj 193 i postupaju po uputstvima spasilaca.

njiva-atar-vojvodina-poljoprivreda-

Krajem januara završen je prvi krug licitacije za izdavanje državne zemlje u zakup. Nadmetanje je, kao i ranijih godina, obavljeno elektronski preko Ministarstva poljoprivrede odnosno Uprave za poljoprivredno zemljište. Ratari su, u deset katastarskih opština, na raspolaganju imali 1.633 hektara državnih oranica po Godišnjem programu mera zaštite poljoprivrednog zemljišta iz 2025. i površina od 34 hektara prema programima iz 2019, 2020. i 2022. godine, saznajemo od sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslave Narančić.

-Površina od 34 hektara ponovo je stavljena na licitaciju s obzirom na to da su raskinuti ugovori sa zakupcima usled neispunjavanja uslova. Elektronskim putem, podneto je 18 prijava od kojih jedna nije ispunjavala uslove. Zemlja u državnom vlasništvu izdata je na 15 godina, osim parcela u katastarskoj opštini Banatska Topola gde je zakup na godinu dana zbog spornih imovinsko-pravnih i svojinskih odnosa – istakla je naša sagovornica.

Najviša ponuđena cena po hektaru je 55.500 dinara za zemlju u Novim Kozarcima, dok je najniža cena za hektar izlicitirana u Mokrinu, 11.000 dinara.

-Ukupno je u prvom krugu izdato 55,1604 hektara državne zemlje. U toku je potpisivanje ugovora o zakupu između Uprave za poljoprivredno zemljište i zakupaca. Po završetku ovog postupka, raspisaće se i drugo javno nadmetanje za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u javnoj svojini na teritoriji grada. Očekujem da će drugi krug licitacije biti tokom marta – navela je Narančić.

Najviše zemlje za nadmetanje bilo je u katastarskim opštinama Iđoš i Sajan, gde je i najmanje parcela izlicitirano. Naime, u pomenutim selima uglavnom su na raspolaganju slatine, pašnjaci i trstici, te kako zemlja nije obradiva i nije visokog kvaliteta malo je i zainteresovanih za nju.

A.Đ.

prelazni-rok

Start zvanične fudbalske polusezone i na severu Banata već je označen utakmicama Kupa FSP Zrenjanin, predstojećeg vikenda započinje i drugi deo Područne lige „Zrenjanin”, a pre pomenutog okončan je i zimski prelazni rok. Najveći promet bio je u našem najboljem fudbalskom kolektivu, s Gradskog stadiona. Stigla su desetorica, a otišao je veliki broj igrača, među njima i oni iz mlađih kategorija, koji imaju pravo nastupa u seniorskoj konkurenciji.
OFK Kikinda, došli: Miodrag Milenković (Mladi radnik, Požarevac), Petar Ćirović (Mačva, Šabac), Konstantin Perašević (Loznica), Igor Stepančev (Šumar, Ogar), Ognjen Borkanov (Vrčin), Milan Vidaković (Javor, Ivanjica), Nikola Vujović (Spartak, Subotica), Nemanja Trifunović (Tekstilac, Odžaci), David Milisavljević (Dinamo Jug, Vranje), Nemanja Vučetić (Zlatibor, Čajetina), otišli: Aleksa Nikolić (Naftagas, E), Vuk Živanov (Radnički, NP), Nemanja Kovačević (Jedinstvo, BK), Petar Stanimirov (Jedinstvo, Stanišić), Ognjen Jovanović (Zlatibor, Čajetina), Strahinja Šašić (Veternik), Srđan Pajtin, Damir Putnik (obojica OFK Beograd), Mihajlo Francuski (Polet, N), Luka Škero (Kozara, BVS), Jovan Budai (Polet), Dejan Ivanović (Delija), Uroš Stojanov (Crvena zvezda, RS), Nikola Plavšić, Petar Vojinović (obojica Kozara), David Kovrlija (Vojvodina, Bašaid).
Sloboda (Novi Kozarci), došli: Mirko Pekija (OFK Kikinda), otišli: Marko Francuski (Polet), Petar Bajić (Napredak, BT).
Crvena zvezda (Rusko Selo), došli: Uroš Stojanov (OFK Kikinda), Jovan Feješ (Polet), Stefan Kockar (Kozara), Dušan Uzelac (Busije), Miroslav Berbakov (Napredak, BT), otišli: Nikola Golijanin, Milan Vidić (obojica Zadrugar, Lazarevo), Nikola Detari (Napredak, Č), Nemanja Lajić (Kozara).
Kozara (Banatsko Veliko Selo), došli: Aleksa Radojičić (Duboko, Mala Moštanica), Marko Vidović (SASK, Saraorci), Slavko Lukić (inostranstvo), Milan Maksić, Veljko Protić, Danijel Kočiš (svi Polet), Aleksa Smani, Bojan Kondić, Luka Škero, Nikola Plavšić, Petar Vojinović (svi OFK Kikinda), Nemanja Lajić (Crvena zvezda, RS), otišli: Marko Spahić, Darko Knežević, Duško Penavski (svi Napredak, Čestereg), Stefan Kockar (Crvena zvezda, RS), Ognjen Đorić (Jedinstvo, BK), Nenad Jankov (Vojvodina, B).
Polet (Nakovo), došli: Marko Francuski (Sloboda, NK), Mihajlo Francuski (OFK Kikinda), Vladimir Radivojac (Kozara), Jovan Budai (OFK Kikinda), otišli: Milan Ševo, Aleksandar Berbakov (Budućnost, SC), Jovan Feješ (Crvena zvezda, RS), Danijel Kočiš (Kozara), Veljko Lakić (Balkan, Mirijevo).
Vojvodina (Bašaid), došli: Nenad Jankov (Kozara), Slavko Kavali (Napredak, BT), Mihajlo Rabitovski (ŽAK), David Kovrlija (OFK Kikinda), Aleksandar Balog (Jedinstvo, NB), otišao: niko.
Napredak (Banatska Topola), došli: Vojislav Mirkonj (Borac, Iđoš), Matija Bajić, Radovan Arađanin (obojica Jedinstvo, Bočar), Petar Bajić (Sloboda, NK), otišli: Strahinja Josimović (Jedinstvo, NB), Miroslav Berbakov (Crvena zvezda, RS), Slavko Kavali (Vojvodina, B), Stanislav Todorov (ŽAK).
Delija (Mokrin), došao: Dejan Ivanović (OFK Kikinda), otišao: niko.
ŽAK (Kikinda), došli: Stanislav Todorov (Napredak, BT), Dejan Sabljić (Borac, I), Dejan Golić (Slavija, Banatsko Aranđelovo), Marko Stupar (OFK Kikinda), otišao: Mihajlo Rabitovski (Vojvodina, B).
Borac (Iđoš), došao: niko, otišli: Dejan Sabljić (ŽAK), Vojislav Mirkonj (Napredak, BT).
D. P.

travisdmchenry-nurse-1796924-1280

U lokalnoj samoupravi mogu da se podnesu zahtevi za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece sa prebivalištem na teritoriji grada. Podrška je namenjena različitim vidovima lečenja i medicinskih intervencija, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Gradonačelnik Mladen Bogdan za naš portal istakao je da je cilj da se pomogne porodicama:

-U gradskom budžetu za ovu godinu opredeljeno je tri miliona dinara za ovu vrstu pomoći. Pojedini sugrađani možda nisu čuli za ovu podršku, a, na žalost, imaju bolesno dete, te je na nama da im ukažemo na nju. Finansijska pomoć odobrava se za troškove lečenja, nabavku lekova i medicinsko-tehničkih pomagala, operativne zahvate, dijagnostičke postupke, kao i za troškove prevoza do zdravstvene ustanove koja se ne nalazi u našem gradu ili u našoj zemlji. Takođe, podrška obuhvata i druge medicinske procedure u Srbiji i inostranstvu, uključujući obezbeđivanje lečenja u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi u Srbiji uz angažovanje inostranog zdravstvenog stručnjaka.

Važno je napomenuti da je cilj da se finansiraju oni troškovi koje ne obezbeđuje Republički fond za zdravstveno osiguranje.

-Primera radi nekada postoji potreba za skupim lekom, dodatnim lečenjem ili terapijama koje su preporučene od strane domaćih i stranih lekara i stručnjaka i najčešće se obavljaju u privatnim klinikama. Te troškove mi pokrivamo, kao i boravak roditelja ili staratelja koji ide sa detetom – kazao je prvi čovek grada.

Postupak za ostvarivanje prava na finansijsku podršku pokreće se na zahtev roditelja ili usvojioca, staratelja ili hranitelja, uz obaveznu prethodnu saglasnost nadležnog Centra za socijalni rad.

-Komisija koja odlučuje o zahtevu čine samo lekari specijalisti iz raznih oblasti. Iznos koji izdvajamo isti je nekoliko godina unazad i nije ga bilo potrebe uvećavati, što ukazuje na to da, na sreću, nemamo novoobolele dece od retkih bolesti. Grad je tu da pomogne i sve humanitarne akcije čiji je cilj prikupljanje pomoći za lečenje – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Zahtev se podnosi na pisarnici Gradske uprave, uz prateću dokumentaciju, u zatvorenoj koverti sa obaveznom naznakom: „Komisiji za utvrđivanje ispunjenosti uslova za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece – Zahtev za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece“.

A.Đ.

error: Content is protected !!