September 3, 2026

Најновије

crveni krst

Većina aktivnosti, najavljenih za Nedelju crvenog krsta, onih koje su zabavnog karaktera, otkazane su, zbog tragičnih događaja u našoj zemlji.

„Imajući u vidu da Organizacija Crvenog krsta zastupa najviše humane vrednosti, solidarnost i empatiju prema svim porodicama žrtvava ovih tragičnih događaja i velike nesreće za sve nas, planirane aktivnosti u okviru obeležavanja „Nedelje Crvenog krsta“ i Svetskog dana Crvenog krsta i Crvenog polumeseca su otkazane, navodi se u saopštenju.

Kako saznajemo od sekretarke Opštinske organizacije Crvenog krsta Kikinda, Danijele Bjeljac, umesto prijema za prvake, volonteri će im, 9. i 10. maja, u škole odneti poklon-paketiće fabrike „Jafa“. Aktivisti će u petak, 12. i u ponedeljak, 15. maja, posetiti starije kolege i odneće bebi-pakete na Porođajno odeljenje kikindske bolnice. Akcija dobrovoljnog davanja krvi održaće se, kako je i planirano, 11. maja, od 8 i 30.

učenici

U većini škola danas nema nastave jer su članovi Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije i Sindikat radnika u prosveti stupili u štrajk. Zaposleni, članovi ovih sindikata, nalaze se u školama, ali ne održavaju nastavu.

Kako smo saznali, danas se, od škola u gradu, časovi održavaju jedino u OŠ „Jovan Popović“ i Ekonomsko-trgovinskoj školi.  Kada su u pitanju seoske škole, u štrajku su zaposleni u Mokrinu, Ruskom Selu i Bašaidu, dok su u Novim Kozarcima časovi skraćeni na 30 minuta.

Iz škola su pozvali đake i roditelje da prisustvuju skupovima solidarnosti koje organizuju zbog nemilih događaja od 3. maja.

U saopštenju Sindikata radnika u prosveti navodi se da se štrajk organizuje kako bi se svim zaposlenima u prosveti obezbedilo poštovanje dostojanstva na radu, kao i rad na radnom mestu i u radnoj okolini na kojima su sprovedene mere bezbednosti i zdravlja na radu u skadu sa Ustavom i Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu.

Iz Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije pozvali su roditelje da razumeju razloge za obustavu rada.

„Nemi smo pred činom koji nas je naterao da zatvorimo škole. Sve što činimo i što ćemo činiti je u najboljoj nameri da učinimo škole bezbednim mestom za obrazovanje i vaspitanje sve naše dece“, stoji u saopštenju ovog sindikata.

 

sednica u mokrinu

Gradsko veće na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem nastavilo je dobru praksu održavanja sednica u seoskim mesnim zajednicama kako bi se na licu mesta upoznali sa problemima, potrebama i zahtevima meštana. Među prioritetima koji su izneti danas u Mokrinu je izgradnja postrojenja za prečišćavanje pijaće vode, izgradnja sportskih terena, uklanjanje divlje deponije, sanacija krova Doma kulture, završetak rekonstrukcije trga, proširenje kapaciteta vrtića. Da je konstruktivan razgovor išao u pravcu iznalaženja rešenja, potvrđuje predsednik Saveta MZ Dejan Ivanović.

-Izneli smo problem odlaganja kabastog i tečnog otpada, a u dogovoru sa sekretarijatima videćemo kako rešiti taj problem. Potrebno je edukovati građane, videćemo da li će to biti tribine ili podela letaka. Tema su bile i investicije. Sportski tereni odnosno sportski centar za koji je u ovoj godini planirana izrada projektne dokumentacije, omogućio bi da deca više vremena provode napolju, odvojeni od računara i društvenih mreža. Važno nam je i da se reši problem Doma kulture čiji krov prokišnjava- rekao je Ivanović nakon sednice Gradskog veća kojoj su prisustvovali i predstavnici udruženja i institucija.

Gradonačelnik Nikola Lukač istakao je da će u Mokrinu biti jedno od četiri mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode čija će izgradnja početi u ovoj godini.

– Mokrinčani su izneli svoje potrebe i zahteve u dobroj nameri rešavanja višedecenijskih problema, koje nastojimo da rešimo zajednički. Povodom problema deponije, razgovarali smo o edukacijama i sankcionisanju nesavesnog ponašanja. Kada je reč o komunalnoj infrastrukturi, potrebna je sanacija krova Doma kulture, završetak trga, izgradnja sportskih terena, proširenje kapaciteta vrtića što je dobra vest. Na Savetu je da definiše prioritete kako bismo pronašli načine finansiranja. Siguran sam i u podršku pokrajine i republike – rekao je Lukač.

Potrebe i zahtevi veći su od mogućnosti, ali se trudimo da realizujemo prioritete u mesnim zajednicama, ukazao je Ljuban Sredić, član Gradskog veća zadužen za mesne zajednice.

-U selima su često problem objekti koje koriste mesne zajednice, domovi kulture gde su potrebna ulaganja, to zahteva značajna sredstva, kao i putevi, trotoari, parking mesta koja rešavamo u skladu sa sredstvima. U Mokrinu je problem deponija smeća. Problem odlaganja otpada na toj lokaciji se ponavlja, a tim sredstvima bi se, na primer, mogao završiti trg. Prošle godine smo 11 miliona uložili u čišćenje deponije međutim ona ponovo niče, i tako se vrtimo u krug. U svim selima imamo privremene deponije gde se mora kabasti otpad odložiti, ali se to ne poštuje pa smeća ima na raznim mestima. Niko sa strane ne dođe da baca taj otpad, već to čine neki meštani-rekao je Sredić.

gun-g3ef6dd2d2_1280

Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo je apel svim vlasnicima oružja da svoje oružje drže savesno, zaključano u sefovima, kasama ili ormarima, tako da bude nedostupno neovlašćenim licima, a posebno deci.

Ministarstvo takođe apeluje na vlasnike oružja da provere da li oružje drže nenapunjeno, odnosno odvojeno od municije, kao i da ključeve ili šifre od kasa, sefova i ormara u kojima drže oružje učine nedostupnim drugim licima, posebno deci.

U narednom periodu pripadnici MUP-a preduzeće sve mere kako bi se neposrednom kontrolom na adresi prijavljenog prebivališta vlasnika oružja utvrdilo da li drži oružje u skladu sa važećim propisima o oružju – razdvojeno od municije i zaključano u adekvatnim ormarima, kasama i sefovima.

Vlasnicima oružja za koje se kontrolom utvrdi da ga čuvaju nesavesno, tako da može doći u posed neovlašćenih lica i ugrozi bezbednost ljudi, oružje će se oduzeti i podneće se zahtev za pokretanje prekršajnog postupka u skladu sa Zakonom o oružju i municiji, navodi se u saopštenju.

 

Goran petrović knjige

Goran Petrović nagrađivani srpski književnik i akademik, predstaviće u Kikindi, u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“, dva svoja nova romana: „Papir“ (Roman delta: Tok 1) i „Ikonostas“ (Roman delta: Tok 2). Romani delti su alegorične pripovesti čija se radnja raspliće od srednjeg veka do današnjih dana.

Goran Petrović jedan je od najznačajnijih i najčitanijih srpskih pisaca mlađe generacije savremenih prozaista. Piše uglavnom kratku prozu i roman, svrstava se u pisce modernog senzibiliteta.

Njegovi romani i zbirke priča objavljeni su u više od sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na 18 jezika. Petrovićeva dela adaptirana su za pozorište, televiziju i radio – „Opsada crkve Svetog Spasa”, „Skela”, „Matica“ i druga. „Sitničarnica Kod srećne ruke“ doživela je 25 izdanja, „Opsada crkve Svetog Marka“ – 12, a roman „Atlas opisan nebom“, devet izdanja.

Na književnoj večeri u Biblioteci, koja će se održati u utorak, 9. maja, od 19 sati, govoriće autor i prof. dr Aleksandar Jerkov.

zavesa

Zbog dana žalosti, na sceni kikindskog Narodnog pozorišta sutra uveče neće biti igrana predstava „Siroti mali hrčki” koja je na programu repertoara.

Takođe, u Domu kulture u Mokrinu otkazana je promocija nove knjige poezije Živke Torbice „Dve kapi vode”. O novom datumu, javnost će biti blagovremeno obaveštena.

342292253_153038657708227_3959915025511461139_n

Počeli su radovi na uređenju pristupne staze i postamenta za postavljanje spomen obeležja borcima Mokrina poginulim u ratovima devedesetih godina . Spomenik podižu Srpski ratni veterani Kikinda, mesni odbor Mokrin, zajedno sa porodicama poginulih i Mesnom zajednicom Mokrin.

-U želji da odamo počast poginulim borcima i u skladu sa našim opredeljenjem da negujemo sećanje na stradale sugrađane,  kolege iz mesnog odbora u Mokrinu inicirale su da podignemo ovo spomen obeležje. Spomenik je rad vajara Milana Ramaija. Svečano otkrivanje se planira za drugu polovinu maja- kaže za Kikindski portal Vladimir Radojčić, predsednik skupštine Srpskih ratnih veterana Kikinde.

Radove izvodi građevinska firma iz Mokrina SZR Breg.

naša kuća i gusani 6

Lepa saradnja, započeta pre mnogo godina, obnovljena je ovih dana – polaznici Humanitarnog teatra „Gusani u magli“ priključili su se korisnicima Centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“ u pripremi inkluzivne predstave.

– Predstavu smo počeli da radimo pre godinu dana, na inicijativu naših korisnika koji su dali ideju i sa nama napisali tekst. „Vulkanizerska drama“ je priča o situacijaama iz života onako kako ih oni vide. Radnja se dešava u vulkanizerskoj radionici jer jedan od naših korisnika zaista ima vulkanizersku radnju. Imamo 12 glumaca i sada su nam se priključili i članovi „Gusana u magli“, što nas je sve veom obradovalo. Oni su naši stari saradnici, oplemenili su nas umećem i znanjem i dodali predstavi još lepšu energiju. Uvek je dobro da se neko uključi, da naši korisnici vide da su nekom dragi i korisni i da neko podržava njihov rad – kaže Jelena Jankelić, socijalni radnik u Centru.

Saradnja Humanitarnog teatra „Gusani u magli“ i Centra započeta je pre više od deset godina. Kada je rad Teatra obnovljen, jedna od prvih veza koje uspostavljaju je upravo sa ovom ustanovom.

– U predstavi učestvuju četiri polaznice starije glumačke grupe. U pripremu scenografije, rekvizita i kostima uključili su se i polaznici naše likovne sekcije. Posebno nas raduje što pomažemo inkluziju jer korisnici Centra su deo društva koji ne smemo da zanemarimo. Uvek imaju svu našu podršku – rekao je direktor Teatra, Stefan Ostojić.

Zajedničke probe održavaju se, već mesec dana, u prostorijama Centra.

– U predstavi igram samog sebe. Jako mi se sviđa ovaj rad i velika mi je čast da glumim u predstavi – kaže Zoran Savičić.

Njegova drugarica, Svetlana Kalinov, takođe je zadovoljna saradnjom sa novim akterima predstave.

– Ja igram Zoranovu drugaricu. Jako lepo radimo, volim da učestvujem u predstavama jer me to ispunjava.

Marija Buter je treći razred Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i polaznica je glumačke radionice Teatra „Gusani u magli“.

– Posle javnog časa u Teatru ovo nam je prvi veći projekat van njega – kaže Marija. – Prvi put radim sa korisnicima „Naše kuće“. Veoma su prijatni, imaju mnogo talenata. Žao mi je što ljudi imaju predrasude jer su i njima potrebni prijatelji.

„Vulkanizerska drama“ biće premijerno izvedena u četvrtak, 11. maja, od 19 sati, u Dečijem pozorištu „Lane“. Ulaznica je dobrovoljni prilog namenjen kupovini sublimacionog štampača, za potrebe aktivnosti u Centru.

Predstava će imati i reprize, a planirana su i gostovanja. Tako će ova lepa saradnja pružiti priliku svima koji to žele da podrže ove mlade ljude koji sa velikim entuzijazmom i radošću pripremaju svoju „Vulkanizersku dramu“.

Tera atelje

U Centru za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ za ovaj mesec su pripremili veoma raznovrstan program koji će se odvijati na prostoru Ateljea, Muzeja i u Galeriji na Gradskom trgu.

Studentski kamp

Prva aktivnost je desetodnevni internacionalni kamp na kojem će, od 8. maja, veštine vajanja u terakoti iskusiti studenti završnih godina akademija umetnosti iz Beograda, Novog Sada, Cetinja, Rijeke i Osijeka. Kurseve će voditi mr Slobodan Kojić, akademski vajar, osnivač i direktor centra „Tera“ i nekadašnji profesor Fakulteta likovnih umjetnosti u Cetinju, i profesori sa akademija u Beogradu, Novom Sadu, Cetinju i Rijeci.

„Iz ormara“ naziv je izložbe umetnice iz Rijeke, Darije Žmak Kunić, koja će biti postavljena 10. maja u Galeriji „Tera“. Izložba se sastoji od radova od tkanina i zvučne kompozicije.

U Ateljeu će se, u okviru studentskog kampa, 11. maja održati Međunarodni masterklas sa gostujućim profesorima, međunarodnim predavačima iz Francuske, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Predavanja će se odvijati na srpskom/hrvatskom/crnogorskom i engleskom jeziku i otvorena su za javnost.

Noć muzeja u “Teri”

Programi 19. Evropske noći Muzeja održaće se 13. maja u Muzeju „Tera“, na prostoru nekadašnje kasarne. Od 18 sati biće organizovane radionice za decu i odrasle.

Izložba „Olga Jevrić – kompozicija i struktura” biće upriličena Povodom stogodišnjice rođenja istaknute jugoslovenske i srpske vajarke, legatora, prve i jedine žene vajara, redovnog člana SANU.  U Salonu Muzeja, biće dostupna do kraja maja.

Od 20 i 30 koncert će održati profesori i učenici muzičke škole „Slobodan Malbaški“. Ženska pevačka grupa „Melizmi“ nastupiće od 21.30.

Izložba na temu šume

U Galeriji na Trgu, 26. maja u 18 sati, biće otvorena izložba fotografija pod nazivom „Svet se kaže šuma“, prof. Jelene Vladušić iz Novog Sada. Pored fotografija, načinjeni su i zvučni zapisi lokacije koji će biti reprodukovani u izložbenom prostoru.

BVS tabla

Pored mnogih akcija koje meštani Banatskog Velikog Sela preduzimaju na uređenju sela, pojavila se i inicijativa da ovo mesto dobije svoj grb. Pokretač je Borislav Stojisavljević, administrator Fejsbuk stranice „Velikoselske novine“, inače i predsednik Udruženja „Krajiški višeboj“.

– Od postojanja sela nemamo ni grb ni zastavu. Izneo sam ideju i pozvao ljude da šalju svoje predloge sa opisom značenja simbola. U toku marta i aprila stiglo je desetak predloga. Ima različitih ideja, sa Zavičajnom kućom, suncokretom, pšenicom, kukuruzom, prugom. Recimo, na jednom predloženom grbu su Vasilije Ostroški, to je naša seoska slava, i Krajišnik u nošnji, sa zastavama, a između njih su Kozara i tri krune koje predstavljaju tri rejona u selu – priča Stojisavljević.

On dodaje da je i sam, kao inicijator, uradio prvo idejno rešenje na kojem su bili voz, planina Oštrelj kod Bosanskog Petrovca, odakle, uglavnom, potiču meštani, tri cveta runolista za tri dela sela i ispisana godina kolonizacije, 1945. Međutim, kaže, kasnije je svoj predlog povukao zbog različitih stavova koje meštani iznose na stranici „Velikoselskih novina“.

Kako je rok za podnošenje predloga istekao, sada preostaje da idejno rešenje budućeg grba izglasaju članovi Saveta Mesne zajednice, predsednici udruženja i bivši predsednici Mesne zajednice. Zatim će, kaže Stojisavljević, grb da se registruje, biće ozvaničen kao simbol mesta i postavljen na ulazu u selo.

Na prostoru današnjeg Banatskog Velikog Sela, do doseljavanja porodica iz Bosne, živeli su Nemci, u tri manja naselja: Soltur, Šarl(e)vil i Sent Hubert. Naselja je, posle naredbe carice Marije Terezije iz 1763. godine, formiralo 3.300  Francuza iz pokrajine Lorene i Nemaca iz jugozapadne Nemačke. Vremenom su se Francuzi asimilovali u Nemce. Posle Drugog svetskog rata, Nemci su deportovani u Nemačku, a imena sela zadržana su kao nazivi današnjih rejona Banatskog Velikog Sela. Danas ovo mesto ima oko 2.000 stanovnika.