Најновије

galerija-nova

U Galeriji Nova Narodnog muzeja u Kikindi u petak, sa početkom u 18 časova, biće održano predstavljanje publikacije „Obrenovići u muzejskim i drugim zbirkama Srbije i Evrope“, jednog od najznačajnijih projekata posvećenih istraživanju i očuvanju nasleđa ove srpske vladarske dinastije. O značaju ovog izdanja govoriće Aleksandar Marušić, viši kustos istoričar.

Reč je o višetomnoj stručnoj kataloškoj publikaciji koja objedinjuje rezultate dugogodišnjeg rada muzejskih stručnjaka, arhivista i istraživača iz Srbije i inostranstva. Projekat je pokrenuo Muzej rudničko-takovskog kraja sa ciljem da se sistematski evidentiraju i predstave predmeti, dokumenti i umetnička dela povezana sa dinastijom Obrenović, koji se čuvaju u muzejima, arhivima, bibliotekama, kao i u crkvenim i privatnim zbirkama.

Do sada je objavljeno sedam tomova ove edicije, u kojima su obrađene brojne zbirke iz Srbije, ali i iz evropskih zemalja, što publikaciji daje i međunarodni značaj. Posebna vrednost projekta ogleda se u tome što su mnogi do sada nedostupni ili manje poznati artefakti postali dostupni stručnoj i široj javnosti, doprinoseći celovitijem razumevanju srpske istorije 19. veka.

Publikacija takođe predstavlja primer uspešne saradnje kulturnih institucija i doprinosi savremenim muzeološkim tokovima, povezujući nasleđe sa savremenim pristupima prezentaciji kulture i istorije.

Organizatori pozivaju sve zainteresovane da prisustvuju događaju i bliže se upoznaju sa bogatom kulturnom i istorijskom zaostavštinom dinastije Obrenović.

smart

U prisustvu direktorice Direktorata za parlamente privrednika Tamare Ljubović održana je proširena sednica Parlamenta privrednika Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga , na kojoj je predstavljena nova digitalna platforma Privredne komore Srbije.

„Market  Plus“ je inovativna digitalna B2B platforma napravljena sa ciljem da modernizuje poslovanje domaće privrede i olakša povezivanje kompanija. Ona funkcioniše kao centralni digitalni ekosistem koji omogućava preduzećima da povećaju svoj vidljivost, pronađu nove partnere i efikasnije upravljaju nabavkom i prodajom. Platforma nudi nekoliko bitnih alata za unapređenje poslovanja kao što su pretraga uz pomoć veštačke inteligencije, digitalni prodajni kanal, efikasnija nabavka i plasiranje zahteva za davanje ponuda…Članstvo u platformi „Market Plus“ donosi dodatnu sigurnost u poslovanju što olakša promociju na domaćem i međunarodnom tržištu.

Na sednici je bilo reči i o perspektivama i izazovima tržišta digitalne imovine,
kako unaprediti poslovanje uz njenu pomoć i o primeni digitalnih platformi kao biznis
modela. O tome su govorili mr Željko Stevanović, koordinator Sektora usluga Privredne
komore Beograda, Bogdan Vujović – direktor „Digital Assets Consulting“ i zamenik predsednika
Saveta za digitalnu imovinu, Aleksandar Bondžulić iz ,,ECD“ i Miloš Stančić.

 

Digitalna imovina predstavlja digitalni zapis vrednosti koji se može elektronski
kupovati, prodavati, razmenjivati ili prenositi. Ona se koristi kao sredstvo razmene ili u
svrhu investiranja, a njeno izdavanje i promet u Srbiji su regulisani Zakonom o digitalnoj
imovini. To su virtuelne valute (kriptovalute) poput Bitcoina i Ethereuma, zatim digitalni
tokeni – vrsta nematerijalnog imovinskog prava (npr. pravo na korišćenje neke usluge ili udeo u dobiti projekta), kao i jedinstveni digitalni zapisi koji dokazuju vlasništvo nad digitalnim umetničkim delom, muzikom ili predmetima u video-igrama NFT (Non-Fungible Tokens).

helena-grujic

U kabinetu gradonačelnika danas je upriličen prijem za mladu kikindsku gimnazijalku Helenu Grujić, koja je nedavno osvojila prvo mesto na Državnoj smotri istraživačkih radova. Povod susreta bio je da se nagradi njen uspeh, ali i da joj se pruži podrška pred predstojeće međunarodno takmičenje u Indiji.

Gradonačelnik Mladen Bogdan istakao je da je Helena ponos Kikinde i naglasio da će lokalna samouprava stati iza nje i finansijski podržati njen odlazak na svetsko takmičenje.

– Helena Grujić je šampionka Srbije i svojim uspehom obradovala je čitav grad. Ovo je prilika da pokažemo da Kikinda stoji uz svoje mlade talente. Očekujemo od nje velike rezultate i na međunarodnoj sceni – poručio je Bogdan.

On je dodao i da grad ove godine izdvaja dodatnih milion i po dinara za podršku najtalentovanijoj deci, kako bi im se omogućili što bolji uslovi za dalji razvoj.

Mlada gimnazijalka nije krila zadovoljstvo zbog podrške koju dobija, ali i uzbuđenje pred novi izazov.

 

– Osećaj osvojiti zlato je zaista poseban, jer sam godinama ulagala trud i rad. Sada me očekuje međunarodno takmičenje i nadam se da ću opravdati poverenje koje mi je ukazano – rekla je Helena.

Podsetimo, Helena Grujić, učenica trećeg razreda Gimnazije „Dušan Vasiljev“, osvojila je zlatnu medalju na državnom takmičenju radom iz oblasti optike, koji se bavi projektovanjem Frenelovih sočiva. Njeno istraživanje ukazuje na praktičnije i ekonomičnije primene ovih sočiva, između ostalog u rasveti i kameri.

Helena se takmiči iz fizike od osnovne škole, a ovo je treći put da učestvuje na smotri istraživačkih radova. Već 19. aprila putuje u Indiju, gde će predstavljati Srbiju na međunarodnom nivou.

T. D.

 

nettofigueiredo-crash-1308575

Tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodilo se 86 saobraćajnih nezgoda u kojima je poginula jedno, a povređene su 34 osobe. Na području Policijske uprave Kikinda dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su povređena tri lica.

Sigurnosni pojas predstavlja jedno od najznačajnijih tehničkih dostignuća 20. veka u oblasti bezbednosti saobraćaja. Njegova uloga je jednostavna, ali presudna – da sačuva život i umanji posledice saobraćajnih nezgoda. Korišćenje sigurnosnog pojasa nije samo zakonska obaveza, već i osnovna bezbednosna potreba svakog učesnika u saobraćaju. I pri manjim brzinama, pojas značajno smanjuje rizik od teških povreda i smrtnog ishoda. Bez njega, i najkraća vožnja može imati tragične posledice.

Iz MUP-a podsećaju da su svi putnici u vozilu kako na prednjem, tako i na zadnjim
sedištima, dužni da koriste sigurnosni pojas. Apeluju na sve vozače i putnike da razviju naviku vezivanja pojasa pre svakog pokretanja vozila. Ta jednostavna radnja traje svega nekoliko sekundi, može značiti razliku između života i smrti.

rumski-gimnazijalci-6

Na sceni Narodnog pozorišta u Kikindi večeras je odigran nesvakidašnji mjuzikl „Porodica Adams“, u izvođenju učenika Gimnazije „Stevan Puzić“ iz Rume, koji su publici priredili veče ispunjeno muzikom, glumom i snažnom scenskom energijom.

Ovaj zahtevan projekat, na kom su mladi glumci radili čak sedam meseci, okupio je više od 30 učenika različitih razreda, koji su zajedno izneli kompleksnu priču na engleskom jeziku, spajajući glumu, pevanje i ples u jedinstvenu scensku celinu.

-Bilo je veoma zanimljivo, ali i intenzivno. Svi smo se zbližili i uživali u procesu, iako je bio zahtevan – kaže Sara Grković, učenica četvrtog razreda, koja u predstavi tumači Mortišu.

Ona ističe da je jedan od najvećih izazova bio upravo rad na engleskom jeziku, ali i uklapanje više scenskih elemenata.

-Najteže je bilo sve to spojiti – pokret, muziku, pevanje i engleski jezik. A meni lično je bilo izazovno da igram lik koji se ne smeje, jer sam u privatnom životu potpuno drugačija – dodaje ona.

Poseban utisak na publiku ostavila je upravo posvećenost mladih glumaca, koji su uspeli da ožive neobičan, pomalo mračan, ali duhovit svet porodice Adams. Režiju i adaptaciju potpisuje profesorka Marija Benčić, koja već godinama radi sa učenicima na mjuziklima, a ovo je treći po redu veliki projekat njene ekipe.

-Porodica Adams je čekala svoj trenutak. Kada smo konačno okupili dovoljno talentovanu i motivisanu ekipu, znali smo da možemo da iznesemo ovako zahtevan mjuzikl – ističe Benčić.

Ona naglašava da je reč o izuzetno složenoj formi.

-To je dvoipočasovni brodvejski mjuzikl na engleskom jeziku. Pored glume, učenici su morali da savladaju i pevanje, ples, kao i da budu koncentrisani tokom cele predstave. Ali njihova disciplina i posvećenost su bili ključni.

Posebnu vrednost projektu daje činjenica da su učenici učestvovali u svim segmentima izrade predstave – od scenografije i kostima, do šminke i rekvizita.

Do sada je predstava već osvojila značajna priznanja, uključujući čak devet nagrada na festivalu u Jagodini, a kikindska publika imala je priliku da pogleda njeno šesto izvođenje.

-Uvek smo uzbuđeni kad izlazimo pred novu publiku. Potrudili smo se da vam ulepšamo veče – poručila je Sara Grković.

Sudeći po reakcijama publike, u tome su i uspeli – mladi glumci doneli su na scenu iskrenu emociju, entuzijazam i dokaz da pozorište živi upravo kroz nove generacije.

T. D.

raspisan-konkurs-za-nagradu-dusan-vasiljev-za-2022-godinu

Nagrada „Dušan Vasiljev”, koja se  dodeljuje za najbolju knjigu poezije ili proze ove godine dodeljena je Gordana Đilas za knjigu „Anđeli u kapi mastila” i Zoran Bognar za delo „Sve su smrti (samo) deo našeg sata:” Žiri u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik i članovi Selimir Radulović i Đorđe Pisarev odluku je doneo jednoglasno.

Cilj je afirmacija savremene srpske književnosti u znak sećanje i izraz poštovanja prema delu kikindskog pesnika i pisca Dušana Vasiljeva ove godine je bila motivacija za čak 62 autora.

Uručenje priznanja, koje dodeljuje Grad Kikinda biće upriličeno u petak, 27. marta,  u Svečanoj sali Gradske kuće.

nato-venci-2026-(1)

Vazdušni napadi NATO snaga na teritoriju tadašnje Savezne Republike Jugoslavije počeli  su 24. marta 1999. Do 10. juna, do kada je trajala NATO agresija, prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, ubijen je 1.031 pripadnik vojske i policije, a ranjena su 5.173 vojnika i policajca. I ove godine kod spomenika poginulim i nestalim borcima Kikinde od 1991 – 1999. godine, „Tuga“, položeni su venaca u znak sećanja na sve koji su izgubili živote.

Slađana Bunić iz Kanjiže prvi put je, na ovaj datum, došla da se pokloni senima svoga oca Jelenka Bunića.

-Moj otac, koji je bio policajac, poginuo je 16. aprila 1999. godine u Đakovici na Kosovu. Imao je svega 21 godinu. Tada sam imala 14 meseci. Voli priče o ocu i to što svi kažu da sam na njega, što je za mene najveći kompliment. Svi ga pamte kao dobrog čoveka, spremnog da pomogne – kazala je Slađana Bunić.

Na spomen ploči je 37 imena, a među prvima, koji su tog 24. marta izgubili život, je i sugrađanin Miodrag Gladišev, stariji vodnik prve klase, koji se nalazio u Kuršumliji.

Moramo živeti dalje, ali ne treba oprostiti, kazao je gradonačelnik Mladen Bogdan, obraćajući se prisutnima:

– Sa dužnim poštovanjem, odajemo počast i sećamo se i vojnika i policajca, ali i svih nevinih žrtava ratova devedesetih. Tih dana živelo se u strahu i neizvesnosti, ali tinjala je i nada da ćemo pobediti, da će sve prestati i da ćemo ponovo živeti u miru. Svaki izgubljeni život nije samo broj, nego je ime porodica i priča. Čuvamo sećanje na sve naše sugrađane i nikada nećemo zaboraviti. Snaga zajedništva i danas je naša najveća vrednost.

Vence su položili predstavnici lokalne samouprave, garnizona iz Kuršumlije i Bačke Topole, porodice poginulih, boračke organizacije. U programu su učestvovali Milan Vašalić koji je svirao na gajdama i učenici OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina.

A.Đ.

 

.

struja-radovi

Zbog planiranih radova na elektromreži, u ponedeljak bez električne energije će u Kikindi biti potrošači na neparnoj strani Dositejeve ulice, od ulice Trg Srpskih Dobrovoljaca do kućnog broja 33, u periodu od 9 do 10 časova.

Kako je navedeno, u slučaju da radovi budu završeni ranije, napajanje može biti uspostavljeno i pre planiranog roka. Takođe, u slučaju loših vremenskih uslova, radovi mogu biti odloženi.

 

nakovo-dan-skole-(6)

Osnovna škola „Petar Kočić“ iz Nakova 23. marta obeležila je 80 godina postojanja i rada. Škola je izgrađena 1936, a od 1946. radi pod današnjim imenom. Obeležavanje je počelo zamenom uloga učenik – nastavnik, nakon čega je odigran Kahut kviz,a zatim su usledile sportske igre, kao i kviz znanja za učenike od 5. do 8. razreda. Organizovana je i svečana priredba za roditelje, meštane i prijatelje ove ustanove pod nazivom „Škola je mesto gde snovi dobijaju krila“.

-Učenici su, zajedno sa učiteljima i nastavnicima, osmislili kako ćemo proslaviti jubilarni rođendan – saznajemo od Ljiljane Janjilović, direktorice. – Priredba je bila prilika da učenici pokažu šta znaju i šta su naučili, a učestvovali su skoro svi naši đaci. Uz pesme, recitale, ples, sviranje obeležili smo 80 godina rada. Đaci su recitovali i na engleskom i nemačkom, a dvoje učenika, brat i sestra, koji su došli iz Rusije govorili su stihove na svom maternjem jeziku. Nagradili smo i one koji su bili najuspešniji na takmičenjima, konkursima, smotrama.

 

U prethodnoj godini u školu je uloženo 14 miliona dinara za zamenu krova koji je bio u lošem stanju.

-Ono što preostaje da se uradi je nastavak zamene prozora i vrata. Ovaj posao radimo sukcesivno nekoliko godina unazad i veći deo je urađen. Preostao je prednji deo zgrade odnosno zamena prozora u zbornici, delu hola i fiskulturne sale, kancelariji i očekujem da i to uradimo u narednom periodu – kaže naša sagovornica.

Nekoliko godina unazad ova ustanova dobija i sredstva Ministarstva prosvete za opremanje učeničkih zadruga osnovnih škola. Novcem je obogaćen rad kako zadruge, tako i svih ostalih sekcija koje rade. Nakovačka škola ima 71-og učenika i u narednoj školskoj godini očekuju desetak đaka prvaka.

 

A.Đ.

 

 

pexels-introspectivedsgn-4839255

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodila se 81 saobraćajna nezgoda u kojima nije bilo poginulih lica, a povređeno je 26 učesnika u saobraćaju. Na području Policijske uprave u Kikindi nije bilo saobraćajnih nezgoda.

U MUP-u podsećaju da je poštovanje ograničenja brzine osnovni preduslov za bezbedno učešće u saobraćaju, jer neprilagođena i nepropisna brzina van naselja najčešće dovode do gubitka kontrole nad vozilom, sletanja sa kolovoza i najtežih posledica po vozača i putnike u vozilu. Neprilagođena brzina u naselju najčešće ima za posledicu stradanje pešaka, vozača
dvotočkaša ili teška stradanja u raskrsnicama.

Nažalost, svake godine u saobraćajnim nezgodama u Republici Srbiji život izgubi više od 60, a teške povrede zadobije više od 400 mladih vozača. Približno dve trećine strada u putničkom vozilu, a jedna trećina na motociklu i mopedu.

error: Content is protected !!