Најновије

405963181_363598302829033_3093757177110573266_n

Pobednici kviza „Moja Kikinda, otkrijmo gde živimo“ su učenici Ekonomsko trgovinske škole. Ekipu u sastavu Anđela Škorić, kapiten, Sreten Rakin, Nemanja Jezdimirović i Sanja Mileusnić za takmičenje je pripremala profesorica geografije Marija Mišković.

-Srećni smo što smo pobedili, ponosni smo što predstavljamo školu i sigurna sam da ćemo i narednih godina biti učesnici. Za kviz smo se pripremali dva meseca i svi smo se, pre svega, dobro zabavili, a potom i naučili puno toga o našem gradu – rekla je Anđela Škorić.

Drugo mesto zauzeli su osnovci škole „Sveti Sava“, treći su bili đaci iz „Žarka Zrenjanina“, a četvrti učenici OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina.

Ekipe, ali i sam kviz, podržao je gradonačelnik Nikola Lukač koji im je čestitao na osvojenom plasmanu i uručio vredne nagrade.

 

-Najviše treba da volite svoj grad i svoju državu, kao i da poštujete  i volite svoju porodicu, učitelje, nastavnike i profesore koji vam pomažu da stičete nova znanja sa kojim ćete jednog dana zameniti nas u odlučivanju i rukovođenju. Važno je upoznati se sa sredinom u kojoj živimo jer ćemo je više voleti i ceniti. Kikinda je grad dobrih ljudi, multinacionalna i multikulturalna sredina u kom svi živimo u miru i za mene je najlepši grad na svetu – istakao je gradonačelnik Lukač.

Kviz i knjigu osmislio je profesor geografije Miroslav Grujić.

-Pohvalio bih sve ekipe koje su učestvovale u ovogodišnjem serijalu jer su pokazali izuzetno znanje. Ovo je drugi put da je ekipa iz srednje škole pobednik što pokazuje i da su osnovci pokazali da poznaju svoj grad. Pobednici iz Ekonomsko-trgovinske škole zasluženo su osvojili prvo mesto – rekao je Grujić.

Organizator devetog ciklusa kviza je Kancelarije za mlade, a ove godine učestvovali su učenici 15 osnovnih i srednjih škola, napomenula je Dunja Češić, koordinatorka Kancelarije za mlade.

– Kviz je zabavni način da deca i mladi steknu znanja o svom gradu, o istoriji, znamenitostima, kulturi, tradiciji, manifestacijama i svemu što Kikindu čini posebnom – dodala je Dunja Ćešić.

Svaka škola koja je učestvovala osvojila je klimu. Svi učesnici finala dobili su vaučere u iznosu od 10.000, 5.000 i 2.000 dinara.

Postoji mnogo priča, mitova i legendi o tome zašto su Banaćane Lale? U kakvoj su vezi cvet lala i stanovnici Banata?

Ili je, ipak, u pitanju nešto drugo pošto je lala i reč turskog porekla i znači domaćin, gazda?

Zanimljivu priču otkriva nam Slavica Gajić, kustos- etnolog Narodnog muzeja Kikinda. 

Pogledajte.

Ovaj projekat je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

406240083_1362234734393702_3190876075747967575_n

Članovi udruženja vinara i vinogradara „Šasla“ iz Iđoša učestvovali su na takmičenju mladih vina  „Čuruška noć mladog vina“. Ukupno 45 vinara prijavilo je 77 uzoraka u kategorijama crvenih, belih i roze vina. Od osam uzoraka koje su dostavili Iđošani dobili su isto toliko medalja.

-Osim medalja pripao nam je i pehar za crveno vino našeg člana Đure Martinova koji je osvojio i zlatnu medalju, a drugo zlato pripalo je Ivanu Đorđevu. Dva srebra dodeljena su vinu udruženja, a jedno Robertu Bodo čije vino je dobilo i bronzanu medalju. Sa preostale dve bronze nagrađeni su vinarija „Radivojac“ i Milosav Nikolin – saznajemo od Branislava Brojčina iz „Šasle“.

Nedavno je u udruženju organizovana degustacija mladih vina kojoj je prisustvovao enolog Goran Adžić. Ovo je bila prilika da se mlada vina probaju i da se od stručnjaka dobiju saveti za dalju proizvodnju.

-Opšti utisak je da su vina ovogodišnjeg roda izuzetnog kvaliteta. Nijedno vino nije imalo izražene mane, a vinari su dobili smernice šta treba da urade u narednom periodu kako bi kvalitet bio još bolji – saznajemo od našeg sagovornika.

Vinari su završili pretakanje vina. Do završetka takmičenja u februaru, koje se tradicionalno organizuje u Iđošu, vina se neće dirati. Po završetku takmičenja, koje će se  organizovati 24 put na dan Svetog Trifuna, pretoče se još jednom i tako ostaju do leta.

 

 

duško petrov

Na 47. „Trofeju Mladosti” u Zagrebu strelci Srbije ostvarili su odlične rezultate. Damir Mikec, olimpijski i svetski vicešampion vazdušnim pištoljem, u kvalifikacijama je pogodio 578 krugova i kao prvi ušao u finale. Odmah iza njega, sa krugom manje, na drugom mestu našao se Duško Petrov, reprezentativac Srbije iz redova Kikinde.

-Na tradicionalnom turniru u Zagrebu nastupilo je 15 država. U kvalifikacionom delu uspeo da se domognem drugog mesta, jedan krug iza Mikeca, da bi u  zanimljivom finalu, sa nekoliko preokreta, Mikecu pripalo srebro, a ja sam takmičenje završio na  četvrtoj poziciji – napominje Duško Petrov.

Ovo je odličan uspeh s obzirom na broj učesnika.

-Svoj cilj sam ostvario, ušao sam u finale i završio nadmetanje sa dobrim rezultatom. Ovo je pripremni period za nas jer najvažnija takmičenja tek predstoje januara i februara. Tu mislim na Prvenstvo Evrope i kvalifikacije za Olimpijadu. Nadam se što boljem plasmanu na ovim takmičenjima jer mi je želja da se plasiram na olimpijske igre. To je i moguće i nemoguće s obzirom na to da mnogo faktora utiče na to, a treba mi i malo sportske sreće – otkrio nam je Petrov.

Ovog vikenda, proslavljeni kikindski strelac, takmiči se na Internacionalnom streljačkom  prvenstvu „Trofej Beograda“, a već narednog vikenda je u Osjeku.

 

403632063_882469366515782_357221877936448078_n

Učenici Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“, zajedno sa svojim mlađim drugarima iz vrtića „Miki“ i „Mendo“, folklornom školicom ADZNM „Gusle“, ritmičkim tačkama i nastupima glumačke i sekcije ritmičke gimnastike, bogatim programom proslavili su 68. rođendan. Na bini Narodnog pozorišta smenjivale su se pažljivo uvežbane tačke, a đake su podržali roditelji, bake, deke, zaposleni u školi, ali i predstavnici Grada Nikola Lukač, gradonačelnik i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Proslava u Narodnom pozorištu je naša tradicija i drago mi je što se posle 2019. godine ponovo vraćamo ovakvom načinu obeležavanja Dana škole. Uz veliku podršku lokalne samouprave škola svake godine dobija sve bolje uslove za rad. Ove godine 6,5 miliona Pokrajinski sekretarijat za sport uložio je u rekonstrukciju sportskog terena pored škole koji je sada jedan od najmodernijih u našoj okolini, zamenjen je deo stolarije i ovaj posao se nastavlja, a učinioce su opremljene video bimovima, lap topovima, internetom, a zamenjeno je i kompletno osvetljenje u objektu – napomenuo je direktor OŠ „Žarko Zrenjanin“ Tihomir Farkaš.

Obraćajući se okupljenima  gradonačelnik Lukač istakao je:

-„Žarko Zrenjanin“ jedna je od najboljih škola zahvaljujući sadašnjim zaposlenima, ali i penzionerima koji su u ranijem periodu činili da ova obrazovna ustanova bude na ponos generacijama đaka koji su je pohađali. Ovo je najveća škola na teritoriji Grada, a sve učenike nastavnici i učitelji uče da budu dobri ljudi i podstiču da budu kreativni. Lokalna samouprava je tu da podrži svu decu i škole i da zajednički učinimo da grad i naša Srbija budu još bolje mesto za život – kazao je Nikola Lukač.

Dan škole čestitala je i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Rođendan je obeležen na dostojanstven način. Svakoj školi značajna je podrška roditelja, nastavnika i čitave zajednice, a ova škola može da se ponosi što je to postigla – dodala je Valentina Mickovski.

Ovu školu pohađa 530 učenika.

obuka

Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) sprovodi jednodnevne radionice „Psihološki izazovi preduzetništva“ za nezaposlene, zainteresovane za pokretanje malog biznisa.

Psiholozi će polaznicima pružiti podršku kako bi stekli uvid u psihološke izazove preduzetništva, podigli nivo samopouzdanja po pitanju ličnih kompetencija za pokretanje malog biznisa i razvili nove veštine, potrebne za razvoj i opstanak sopstvene delatnosti.

U radionicu se mogu uključiti nezaposleni nezavisno od pohađanja obuke „Put do uspešnog preduzetnika“ i zainteresovanosti za konkurisanje za subvenciju za samozapošljavanje.

Teme koje se obrađuju na radionici su: motivi za pokretanje preduzetničkog posla, ključne veštine, potrebne za uspešno preduzetništvo, sagledavanje okruženja, usklađivanje poslovnih i privatnih obaveza i potencijalne prepreke za postizanje uspeha u preduzetništvu.

Radionica „Psihološki izazovi preduzetništva“ traje od od četiri i po do šest sati. Zainteresovani sa evidencije nezaposlenih za ovu obuku mogu da se prijave svom savetniku, navodi se u saopštenju iz NSZ.

bolnica ulaz

Četvoročlana porodica iz Kikinde smeštena je u Opštu bolnicu usled trovanja gasom. Kako saznajemo otac B. K. (44), majka A. K. (35) i dvoje dece od 15 i tri godine, oko 10 sati i 30 minuta stigli su na Prijemno odeljenje Bolnice. Nakon pregleda koji je obavio dežurni anesteziolog otac je, u svesnom stanju, smešten na Intenzivnu negu radi daljeg lečenja i zbrinjavanja. Majka i deca, sa lakšim simptomima, zadržani su na Dečijem odeljenju radi daljeg praćenja i lečenja.

Prema izjavi majke do trovanja gasom došlo je usled kvara na kućnoj instalaciji.

U Policijskoj upravi potvrđeno nam je da je u toku uviđaj u kući porodice u ulici Laze Kostića i da će istraga pokazati šta je uzrok trovanja. O događaju je obavešteno i Osnovno javno tužilaštvo.

Smrt čoveka

Narodno pozorište će sutra (petak, 8. decembar) obeležiti 73. rođendan jubilarnim, 50. izvođenjem predstave „Smrt čoveka na Balkanu“.

Dan kikindskog teatra je 2. decembar. Na ovaj dan, 1950. godine, premijerno je izvedena prva predstava za građanstvo, „Koštana“, Bore Stankovića, u režiji Save Pavlovića.

Predstava „Smrt čoveka na Balkanu“ rađena je po tekstu i u režiji Miroslava Momčilovića koji je, prethodno, napisao scenario i režirao film sa istim nazivom. Početak predstave je u 20 sati.

Melodianum konkurs

Kulturni centar od petka, 8. do nedelje, 10. decembra organizuje četvrti Međunarodni festival horova „Melodianum”. Tokom tri dana poštovaoci horske muzike imaće priliku da uživaju u koncertima iz Srbije, Crne Gore i Rumunije.

Prvog dana u petak u 19 sati u Hramu Svetih Kozme i Damjana  nastupa Pančevačko srpsko crkveno pevačko društvo. U subotu koncert u sali Narodnog muzeja počinje u 18 časova i kikindskoj publici predstaviće se OMŠ „Petar Konjović” iz Beograda, hor „Prvo pevačko društvo” iz Šapca, hor „Ars vokalis” iz Beograda, hor „Saborne crkve Sveti Georgije” iz Novog Sada, hor „Zima” iz Bara i domaćini hor „Atendite” iz Kikinde.

U nedelju u isto vreme i na istom mestu nastupaju hor Zapadnog univerziteta iz Temišvara i hor „Kralj Petar Prvi” iz Beigrada. Osim nastupa tokom festivala biće organizovana i predavanja dr Bogdan Đaković govoriće na temu „Veze između srpske i ruske crkvene muzike”, a prof. dr i dr um Agota Vitkai Kučera održaće predavanje „Jedinstvenost ljudskog glasa”.

Kuce u selima (3)

Da se u selu lepše odrasta i mirnije živi, Milan Vranješ je oduvek znao. Ipak, u jednom periodu života, kada je u Kikindi, kao svršeni trgovac, dobio posao u struci, preselio se iz rodnog Banatskog Velikog Sela u grad. Posle nekoliko  godina, rešio je da se vrati u roditeljsku kuću u selu – svojim najbližima, drugovima i kolegama sa folklora kojim se bavi 18 godina u KUD „Marija Bursać“ u kojem je, od pre nekoliko godina i koreograf.

Upravo u to vreme ovaj tridesetčetvorogodišnjak saznao je za konkurs Ministarstva za brigu o selu za dodelu novca za kupovinu seoske kuće sa okućnicom. Najnoviji konkurs je, osim mladih bračnih parova, samohranih roditelja i mladih poljoprivrednika, prvi put bio dostupan i samcima, što je Milan tada i bio. Ali, ne zadugo. U vreme kada je počeo da priprema konkursnu dokumentaciju, preko folklora je u Sanadu upoznao Dušanku i formirali su porodicu. Narednog meseca oni će se useliti u svoj novi dom.

– Više volim selo, zdravija je sredina i za decu i za odrasle. Veći deo života proveo sam ovde, a udaljeni smo samo 6-7 km do grada. U međuvremenu sam upoznao svoju ženu i našli smo kuću koja nam odgovara. Dva meseca smo čekali poziv iz Ministarstva i pre tri nedelje smo u Beogradu potpisali ugovor. Odmah zatim kuća je i prepisana, promenili smo adresu i uskoro se useljavamo – priča Milan.

Kuća koju su Dušanka i Milan odabrali ima dva objekta na pet ari placa. Milan kaže da je noviji deo od 104 kvadrata izgrađen šezdesetih godina i da je bio odmah useljiv.

– Bilo je više zainteresovanih, ali mene vlasnici znaju od rođenja i odlučili su da ja imam prioritet – kaže Milan. – Kuća je, takođe, u delu sela koje se zove Hubert, tu su mi i roditelji, na dva minuta. Prezadovoljan sam i bio sam siguran da ću uspeti da dobijem novac od Ministarstva, mada su mi govorili suprotno i da mi treba veza. Ja nikoga nisam pozvao, nikakvu vezu nisam tražio, samo sam sve uradio po propisima i dobio sam kuću. Prezadovoljan sam.

Ovo nisu jedine lepe vesti. Najlepše je Milan dobio nekoliko meseci ranije, kada je saznao da će postati otac. Devojčicu, koja će se, mama je tako odlučila, zvati Lana, očekuju početkom januara. Do tada, Milan je rešio da još malo uredi njihov novi dom.

– U toku su manji radovi, postavio sam izolaciju i uređujem kuću. Očekujem da ćemo se useliti u decembru, može Lana i da porani – zaključuje Milan i dodaje da je supruga zaposlena u Javnom komunalnom preduzeću u Čoki, ali da ni to neće biti problem jer su veliki posao već uradili – biće svoji na svome.

Program dodele bespovratnih sredstava odobrila je Vlada radi motivisanja stanovništva da ostane na selu i podsticanja mladih da se vrate na selo putem rešavanja njihovog stambenog pitanja. Ovim se postiže povećanje broja seoskog stanovništva, smanjenje prosečne starosti stanovnika i poboljšanje opšte demografske strukture u selima što dovodi do pokretanja i rasta privrednih aktivnosti na selu, navodi predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan.

– Ove godine je interesovanje za konkurs, na teritoriji Grada, izrazilo blizu sto podnosilaca zahteva. Lokalna samouprava je, na osnovu rada Komisije za utvrđivanje ispunjenosti uslova za učešće na javnom konkursu, sačinila blizu 60 prijava i isto toliko zapisnika i procena koje su podnosioci predali na konkurs, zajedno sa izjavama vlasnika kuća koji su kod Javnog beležnika prihvatili učešće na ovom konkursu – objašnjava Bogdan. – Cilj lokalne samouprave je da, zajedno sa Vladom Republike Srbije, radi na tome da se ožive sela, da se mladi podstaknu da ostanu u mestima u kojima stanuju, kao i da iz grada dođu na selo da žive. Ulaganja u mesne zajednice na selima su veća nego ikada i uslovi života na selu mnogo su bolji nego u prethodnom periodu.

Osnovni uslovi koji su važili i u prethodnim godinama su da podnosioci nemaju navršenih 45 godina života i da nemaju na svom imenu upisanu nepokretnost u poslednjih pet godina, što se ne odnosi na posedovanje poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi van građevinskog rejona. Kuće koja su predmet prometovanja putem konkursa moraju da ispunjavaju osnovne uslove za život i ne mogu prelaziti procenjenu vrednost veću od 1,2 miliona dinara, a nakon kupoprodaje je zabranjeno njeno otuđenje u narednih deset godina.

Prijavljivanje na konkurs trajalo je od marta do 1. novembra. Po najnovijem konkursu do sada je, na teritoriji grada Kikinde, odobreno i realizovano 19 ugovora za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom. Podnosioci su dobili sredstva za kuće ujednačeno po svim kikindskim selima. Kuće su dobili: osam mladih bračnih parova i nevenčanih partnera, četiri pojedinca i sedmoro samohranih roditelja.

Iako je konkurs zatvoren 1. novembra, ovo nije i kraj za one koji su konkurisali jer se očekuje da će, sa resornim ministarstvom, do kraja budžetske godine biti potpisano još ugovora.

Što se Vranješa tiče, oni se već raduju useljenju i ponosni su što su, još pre njenog rođenja, maloj Lani omogućili da raste na mirnom i bezbednom mestu.

error: Content is protected !!