Најновије

sajan deponija

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine odobrio je pet miliona dinara Gradu Kikindi na konkursu za čišćenje divljih deponija u Sajanu, Ruskom Selu i Novim Kozarcima. Kako ističe Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj lokalna samouprava izdvojila je milion dinara za ovaj posao, tako da će ukupna vrednost radova biti šest miliona dinara.

-U Sajanu, Ruskom Selu i Novim Kozarcima deponije se nisu čistile nekoliko proteklih godina. Kad god smo ih uklonili, ponovo su nastajale, tako da smo konkurisali za bespovratna sredstva za njihovo uklanjanje. Sa ovim poslom započećemo do kraja oktobra, kako bi do kraja godine on bio završen – rekla je Miroslava Narančić.

Svake godine znatna sredstva ulažu se za uklanjanje  divljih smetlišta.

-Dobri primeri, da su sredstva svrsishodno utrošena, su deponija u Nakovu koja je očišćena pre pet godina. Sada se na mestu, u neposrednoj blizini jezera, nalazi zeleni pojas i šuma. U Banatskoj ulici i na Staroj klanici u Kikindi takođe su postojale deponije i pošto su uklonjene niko godinama ne odlaže otpad na ovim lokacijama. Sa druge strane deponija u Mokrinu, očišćena prošle godine, za koju je izdvojeno 11 miliona dinara, ponovo postaje smetlište. Svega nekoliko dana nakon čišćenja neodgovorni sugrađani ponovo su počeli da odlažu otpad. Ogromna sredstva koja se ulažu mogu da se iskoriste za druge namene – saznajemo od naše sagovornice.

U svakom selu organizovano se sakuplja komunalni otpad, a organizuju se i akcije odnošenja kabastog otpada tokom kojih građani mogu da odlože sve što ne spada u standardno kućno smeće.

-Neophodno je da svi imamo svest o tome da stvaranjem divljih deponija zagađujemo okolinu u kojoj živimo. Važno je da svi zajedno vodimo računa da nam sredina u kojoj živimo bude uređena i zdrava kako bismo dali primer budućim generacijama – zaključila je Miroslava Naraničić.

 

 

 

 

 

 

 

 

aeratori 6

Ukoliko ste proteklih dana posetili Staro jezero, zasigurno ste primetili novinu – vodoskoke koji posebno noću, jer su osvetljeni, ulepšavaju ovaj prostor. Njihova funkcija, međutim, nije prvenstveno dekorativna. Reč je o aeratorima koji obogaćuju vodu kiseonikom. Postavljeno ih je pet, tri u jezeru i dva na obodnom kanalu. Neprekidno rade i planirano je da budu uključeni od proleća do kasne jeseni, dok ne krenu prvi mrazevi. Potom se skidaju i na proleće ponovo postavljaju na isto mesto, saznajemo od člana Gradskog veća Saše Tanackova.

– Radom jakih motora i izbacivanjem mlaza vode dolazi do veće cirkulacije kiseonika, voda se meša i delimično postaje protočna, ubacuju kiseonik u nju. Postavljanje ovih aeratora je završna etapa prekograničnog projekta „Ekolejks” koji smo realizovali sa partnerima iz Rumunije – pojašnjava Tanackov.

Benefit projekta „Ekolejks” je očigledan. Umesto nekadašnjeg zapuštenog trstika između Starog jezera i Sportskog centar „Jezero”, na radost svih sugrađana, dobili smo uređenu oazu za šetnju i rekreaciju. Takođe, u okviru ovog projekta, urađena je temeljna analiza kvaliteta vode u jezeru i obodnom kanalu koja pruža smernice za poboljšanje kvaliteta vode što je, ističe naš sagovornik, dugoročan cilj.

– To nije moguće odjednom, već u etapama. U novom ciklusu prekograničnih projekata koji se finansiraju sredstvima EU, konkurisali smo za nastavak projekta koji se odnosi na kvalitet vode. Dugoročan cilj je da jezero preko obodnih kanala, poprečnim kanalima bude spojeno sa Velikim kikindskim kanalom, da dobijemo veću protočnost vode i da bude čistija. Želimo da iskoristimo ovaj veliki potencijal koji imamo na Starom jezeru – ukazuje Tanackov.

Na pitanje o rezultatima analize vode, naš sagovornik dodaje:

– Kvalitet vode u jezeru i obodnom kanalu nije na zavidnom nivou, to je 5 i 6 kategorija. Postoje tu i individualni zagađivači, to je deo naše nedovoljne kolektivne svesti, koji u deo kanala ubacuju otpad. Stručnjaci iz vodoprivrede su nesumnjivo procenili da ako realizujemo ideju povezivanja sa Velikim kikindskim kanalom, podignemo nivo vode tako što će pumpama biti prebacivana u severni krak oko jezera, dobićemo protočnost koja bi poboljšala kvalitet vode. Mnogi Kikinđani ne znaju da kanal koji ide oko jezera i pored vrtića „Plavi čuperak”, kao podzemni kanal ide do Velikog kikindskog kanala, i kada je vodostaj niži u obodnom kanalu i jezeru, voda stoji, pa je ideja da se napravi kružno kretanje – precizira član Gradskog veća.

ZNAČAJNA PODRŠKA JVP „VODE VOJVODINE”

– Veliku zahvalnost dugujemo „Vodama Vojvodine”, zahvaljujući njima dodatno je očišćen deo kanala, čime su nam pomogli da ovaj projekat završimo na najbolji mogući način. Finansirali su radove, a izvođač je bilo VPD „Srednji Banat” iz Zrenjanina- ističe Tanackov.

smrt čoveka

Ansambl kikindskog pozorišta danas putuje u Priboj, gde će nastupiti na desetom Festivalu „Dani Danila Lazovića“. Na poziv organizatora, u predfestivalskom programu večeras će odigrati predstavu „Smrt čoveka na Balkanu“, pisca i reditelja Miroslava Momčilovića.

Sledeće gostovanje zakazano je za 26. septembar, kada će predstava „Nastojnik“ gostovati u Srpskom pozorištu u Budimpešti.

Sezonu repertoarskog igranja u Kikindi otvoriće vinkovačko pozorište „Joza Ivakić“ sa predstavom „Tri i pol sestre“, u sredu, 4. oktobra, od 20 sati. Cena ulaznice je 400 dinara.

rukomet. mrk kikinda

Predstojećeg vikenda počeće nadmetanje u Super B ligi „Sever-Centar” za momke, jednoj od dve grupe našeg drugog rukometnog ranga, a MRK Kikindu, koja je ispala proletos iz najvišeg stepena, posetio je večeras gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač.

– Uveli smo tradiciju da uvek ovako damo podršku ovom klubu, koji je izuzetno kvalitetan kolektiv, da ostvari dobre rezultate i da se vrati u Super A ligu. Ekipa je podmlađena, ali kvalitetno radi i željna je izazova i velikih ostvarenja i da naš grad što bolje reprezentuje u sledećoj sezoni. Nadamo se da će njihova marljivost da bude nagrađena i treba da znaju da im mi iz lokalne samuprave dajemo punu podršku – rekao je Lukač.

Milan Lisica, srednji bek, nadovezao se:

– Ostalo nas je nekoliko iz prošle sezone, tada su se menjali treneri pa nismo imali kontinuitet rada, a sada želimo da se vratimo u najjaču ligu i idemo na pobedu već u prvom kolu protiv Spartaka u Subotici.

Desni bek Ognjen Jovanović dodao je:

– Veliki broj igrača je stigao, a pripreme su prošle u najboljem redu. Treba da radimo na dobroj atmosferi i da budemo svi za jednog i jedan za sve pa da se vratimo u A ligu.

Vladimir Cvijan, novi trener, napomenuo je:

– Ponikao sam u Kikindi, a sada sam posle 30 godina ponovo u svom klubu koji ima tradiciju i bitan je u gradu. Ekipa je rekonstruisana i mlada, uz nekoliko iskusnijih igrača. Hoćemo da oformimo zdravu grupu, da se ovi momci razvijaju i da to utiče i na rezultate, a za ovu ekipu je Super B liga prava mera.

Predsednik Vojislav Bulatović zaključio je:

– Odmah ćemo na startu sezone da imamo derbi sa tradicijom. Idemo da savladamo Spartak pa da se u sezonu uđe pobedom. Subotica nije daleko pa pozivam Kikinđane da dođu i da nas podrže u Hali u Dudovoj šumi u subotu od 18 časova.

Drugo kolo odnosno prvi meč na parketu „Jezera”, Kikinđani će igrati u sredu, 27. septembra od 20 sati protiv Sivca iz istoimenog sela u Bačkoj.

RCT

Regionalni centar za talente „Dušan Vasiljev“ upisuje, ove školske godine, osmu generaciju učenika. U Gimnaziji je danas, tim povodom, održana konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni rad Centra i prednosti i pogodnosti koje učenici mogu da postignu kao polaznici ove jedinstvene škole, namenjene onima koji žele više od formalnog obrazovanja.

– Mi radimo sa mladim ljudima koja iskazuju talente po različitim naučno-istraživačkim oblastima, to su deca kojoj je malo ono što dobijaju u školama. Najambiciozniji od njih imaju priliku, već od sedmog razreda osnovne škole, da nastupe na opštinskom, regionalnom i državnom takmičenju talenata. Imamo uvek isti cilj, a to je da što veći broj dece afirmišemo u smislu bavljenja naukom i da informacija o našem radu stigne i do sredina u kojima to nije slučaj – kaže Srđan Srdić, rukovodilac Centra.

Grupe se formiraju po oblastima interesovanja i sa polaznicima se radi po ritmu i u terminima koje dogovaraju sa svojim mentorima. Ovi sastanci se, uglavnom, odvijaju u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“ i u Narodnoj biblioteci.

U Regionalnom centru za talente mentori su nastavnici i profesori: Marija Popović za matematiku i fiziku, Jelena Mihajlović za biologiju, Jasna Tomšev i Budimir Đukičin za geografiju, Dragana Francuski i Vera Roš za istoriju, Gordana Novaković za srpski jezik (osnovci), Sanja Mrakić za psihologiju, Zorana Rackov za francuski jezik, Vera Karadžin za engleski i Srđan Srdić za književnost (srednjoškolci).

– Velika je zainteresovanost đaka za sve oblasti jer imaju informacije od učenika koji su već u našem centru – kaže Marija Popović. – Matematika, fizika i biologija su uvek popularne, kao i istorija i geografija. Veoma je velika zainteresovanost i za psihologiju i ta grupa nam je uvek vrlo uspešna. Međutim, ona se formira samo za učenike trećeg i četvrtog razreda srednje škole jer psihologija počinje da se izučava u drugoj godini. Takođe, izuzetak od pravila je i francuski jezik za koji upisujemo decu već od predškolskog uzrasta.

Pored dodatnog znanja iz oblasti za koje je dete posebno zainteresovano, poseban benefit imaju učenici trećeg i četvrtog razreda srednje škole koji postignu uspeh na državnom takmičenju jer su, u tom slučaju, oslobođeni prijemnog ispita na fakultetu. U dosadašnjem radu Centra polaznici su postigli značajne rezultate na svim i na najvišim nivoima takmičenjima i osvajali priznanja kao najbolji u državi.

Iz Regionalnog centra za talente pozivaju sve zainteresovane đake iz severnog Banata da dođu na upis u nedelju, 24. septembra u 10 sati. U zgradi kikindske gimnazije tada će biti upriličen susret sa mentorima, a pojaviće se i dosadašnji polaznici. Nije potrebna posebna priprema jer ne postoji prijemni ispit. Testovi se organizuju tek kasnije, kada grupe već budu radile, kažu mentori.

Prošle godine u Centar je upisano čak 112 polaznika, a nastava i odlazak na takmičenja su, zahvaljujući podršci Grada, potpuno besplatni.

 

viber_image_2023-09-16_16-46-38-142

Društvo prijatelja železnice „Kikinda“ proteklog vikenda bilo je domaćin četrdesetom susretu društava Kikinde, Segedina i Žombolja. Saradnja datira od 2001. godine, a od 2003. proširena je turnirom u malom fudbalu rekreativaca društava.

U subotu, u okviru programa „Dana ludaje“, organizovan je turnir u malom fudbalu ekipa prijateljskih gradova. Pobednici turnira su svi učesnici, ali je ipak najviše pobeda odnela ekipa Kikinde, osvojivši veliki pehar.

U znak priznanja očuvanju tradicije susreta i negovanje prijateljstva duštava, zlatnim medaljama i diplomama nagrađeni su i Arpad Tot, član izvršnog veća opštine Žombolj, Arkadie Ordodi, direktor organizacije „Banat ripenzis“ iz Žombolja, Peter Kapošvari, penzionisani direktor oblasnih železnica Segedin, Zoltan Husar, direktor putničkog saobraćaja mađarskih železnica, Ivan Simić predsednik kikindskog društva i Jožef Blat, član Društva prijatelja železnice Kikinda i pokretač ovih susreta. Zahvaljujući velikoj podršci turističke organizacije i gradskoj upravi ovaj susret je dostojno jubileja obeležen.

 

146859921_761539041138935_3203306751466192635_n

Pionir slobodna škola upisuje novu generaciju polaznika učenika VIII razreda osnovnih škola i I, II i III razreda srednjih škola koji su  zainteresovani za elektrotehniku, programiranje, programiranje, dizajn i komunikacije, elektroniku, ali i pisanje, crtanje, video montažu. Škola je, kao i do sada, besplatna za polaznike, a predznanja nisu potrebna. Ove godine fokus je na kandidatima koji su zainteresovani za razvoj hardvera i elektroniku.

Pionir nije samo škola za programiranje, već je cilj da kroz šire holističko gledanje na svet kombinujemo kreativnost i tehnologiju ka rešavanju velikih društvenih problema, radimo na zanimljivim projektima i znanjem promenimo svet.

U  Pioniru će moći da rade na praktičnim projektima i sigurni smo da ćemo polaznicima pomoći da napreduju u školi i da dobiju prednost u daljem obrazovanju, karijeri, i prilike za fakultet. Pionir raste iz generacije u generaciju, učenici ove škole su šampioni UNICEF-ovog izazova, a škola je nagrađenapriznanjem  „Zeleni list“ za projekte koji se tiču zaštite zdrave životne okoline. U novu generaciju pozivaju sve mlade koji misle da mogu da se razvijaju, da pomeraju granice mogućeg.

-Kao i prošle godine partneri su nam najveće svetske kompanije i organizacije (Github, GitLab, Google, Program za razvoj Ujedinjenih Nacija, Jetbrains, JLCPCB), a očekujemo i učešće svetskih stručnjaka kao predavača u samom programu, hakatone i druge aktivnosti u okviru programa” – kaže upravitelj Pionir slobodne škole, Marko Kažić.

Poziv je otvoren do 1. oktobra 2023. i kandidati se mogu bliže informisati na https://pionir.org, a link za direktnu prijavu je https://tiny.cc/PionirPrijava

Saobracajna policija

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodilo se pet saobraćajnih nezgoda. Jedna osoba zadobila je teške, dve lake telesne povrede i u tri nezgode pričinjena je materijalna šteta. Ukupna materijalna šteta u svim saobraćajnim nezgodama je 745.000 dinara. Saobraćajne nezgode, i to četiri, dogodile su se zbog radnje vozilom, a jedna usled neprilogođene brzine.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 22 učesnika u saobraćaju i izdata su 122 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 11 vozača, od kojih je pet  zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu.

Takođe, otkriveno je 13 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 84 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 59 ostalih prekršaja.

prvi Dani ludaje

Ovo je fotografija sa prvih Dana ludaje održanih 17. i 18. oktobra 1986. godine.

Novu manifestaciju na Trgu je ispratio veliki broj Kikinđana, koje je pozdravio i duhovitim komentarima zabavio legendarni Raša Popov. Pored poznatog pesnika i novinara, program je vodio glumac Miroslav Žužić.

Tadašnje „učesnice” ne mogu da se porede sa današnjim džinovskim plodovima. To potvrđuju i rezultati prvog takmičenja. Pobedila je bundeva teška 99 kilograma. Uzgojio ju je Stevan Pozojević.

Drugo mesto pripalo je bundevi teškoj 86 kilograma, Stevana Mirkonja, poljoprivrednika iz Iđoša, a treće takođe „takmičarki” Stevana Pozojevića koja je težila „svega” 81 kg.

Od kurioziteta izdvajamo i to da je, u večernjim satima, u prepunom Motelu „Lovac”, gde su se gosti sladili specijalitetima od ludaje, nastupilo više izvođača, među kojima i Šaban Šaulić.

Najteža bundeva na drugim „Danima ludaje”

Zanimljivo je pomenuti i to da je već naredne godine, na drugim „Danima ludaje”, pobedu odnela dama. Studentkinja iz Kikinde, Jasmina Jakonić, uzgojila je bundevu tešku 92 kilograma.

– Prošle godine sam bila posmatrač, i to me je podstaklo  da se uključim. Tata mi je nabavio seme domaćeg hibrida, a ja sam je zasejala i negovala. Ima tu i malih tajni, a one će to i ostati zbog konkurencije- prokomentarisala je pobednica koje kao nagradu dobila sedmodnevno zimovanje za dve osobe.

377586962_3459481797636455_5142157222660637588_n

Ovogodišnji, 38. „Dani ludaje“ , privukli su veliki broj posetilaca iz naše zemlje, regiona, kao i komšija iz Rumunije.  Svi oni imali su priliku da uživaju u kulturnim, sportskim, zabavnim sadržajima, da probaju tradicionalna jela, ali i da se uvere da je Kikinda prestonica ludaja.

 

 

-Tokom četiri dana, od četvrtka do nedelje, više od 50.000 ljudi prošetalo je Gradskim trgom, našom Gostinskom sobom. Imali smo mnogo više noćenja i gostiju u odnosu na neke ranije godine. Svi posetioci uverili su se u našu gostoprimljivost i gostoljubivost, a imali su i priliku da vide ludaju  od 865,5 kilograma koja je oborila sve do sadašnje rekorde. Dobili smo i nove proizvode od ludaje, kao i novu kategoriju takmičenja, najslađa ludaja. Siguran sam da su naši gosti uživali i uverili se da je Kikinda topao grad,  a mi dobri domaćini. Ovo je bila prilika da se vidimo i sa predstavnicima bratskih gradova i nastavimo naša prijateljstva, a oni koji su prvi put bili u našem gradu sigurno će dolaziti i narednih godina – rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.