Најновије

nakovo-staze-(3)

U Mesnoj zajednici Nakovo završena je izgradnja pešačkih staza oko jezera na obodu sela, a kako sada izgleda uverili su se gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Bojan Mikalački.  Sredstva za ovu investiciju, 12,4 miliona dinara, opredeljena su na konkursu za unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture i usluga Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

 

-Oazu u Nakovu maksimalno koriste i mladi i stari. Svakodnevno se majke sa decom u kolicima šetaju oko jezera, kao i rekreativci – saznajemo od Branislava Čubrila iz Saveta Mesne zajednice.  – Staza je završena za nešto više od mesec da i sve je urađeno kvalitetno. Tu je i dečije igralište, i teren za balote.

Izgrađeno je 2.000 kvadrata staza od behaton ploča. Kako je na pomenutoj lokaciji tlo vodopropusno najpre je postojeće zemljište pripremljeno, kao kada se asfaltiraju putevi.  Pre samo deceniju jezero je zapravo bilo stara bara oko koje je stvorena ogromna divlja deponija.

-Zajedničkim snagama lokalne samouprave i Mesne zajednice, a na zahtev meštana Nakovo je dobilo zelenu oazu koju svi rado koriste – rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan. –  Ona nije mesto okupljanja samo Nakovčana nego i Kikinđana, Velikoselci, pa i gosti iz susedne Rumunije. Značajna sredstva su uložena i hvala Pokrajini na izdvojenom novcu, a u narednom periodu predstoji nam da iznađemo sredstva za rasvetu.

Deponija koja je postojala je uklonjena i rekultivisana, a bara je produbljena kako bi bila pretvorena u jezero. Ono ne služi samo za ribolov, nego i za mir i odmor. To su prepoznale prve komšije iz Rumunije, iz Lunge, koji su postali redovni posetioci.

Pošto se završi izgradnja staza, preostaje osvetljenje. Struja je dovedena i polovina prostora ima rasvetu i isto treba uraditi u drugom delu.

A.Đ.

 

mala-matura-polaganje-(1)

Učenici osmog razreda osnovnih škola širom Srbije u ponedeljak i utorak polagali su test iz srpskog odnosno maternjeg jezika, dok je sutra završni ispit iz izbornog predmeta. Na teritoriji grada u 15 osnovnih škola malu maturu polaže  416 učenika.

Drugog dana mature, nakon polaganja matematike, razgovarali smo sa osmacima iz Osnovne škole „Vuk Karadžić“. Maksim Katai, ističe da mu je teži bio test iz srpskog jezika:

-Lakša mi je bila matematika. Na testu iz srpskog jezika najteža su mi bila poslednja tri pitanja. Trebalo je da analiziramo dati tekst. Sa druge strane test iz matematike podjednako je obuhvatio sve oblasti. Planiram da upišem Tehničku školu, smer tehničar drumskog saobraćaja.

Ivan Kostenko, slaže se sa svojim drugom iz razreda.

-I meni je test iz srpskog jezika bio puno teži u odnosu na matematiku. Od zadataka najteži je bio iz geometrije. Pripremali smo se za završni ispit u školi – kaže Ivan.

I Mihajlo Milanov istog je mišljenja.

-Srpski sam lošije uradio, ali nadam se da ću sa testom iz matematike nadoknaditi bodove. Razumevanje teksta je bilo najteže u srpskom, dok sam iz matematike najviše „muke“ imao sa zadatkom iz geometrije u kojem je trebalo da se odredi prolaz kroz pećinu – otkrio nam je Mihajlo, koji, takođe, planira da upiše Tehničku školu “Mihajlo Pupin”.

Zadaci koji su zadali najviše poteškoća iz srpskog jezika su pitanja iz oblasti književnosti, značenja pojedinih reči i razumevanja pročitanog teksta. Osmaci iz osnovne škole maksimalno mogu da ponesu 60 bodova, dok na završnom ispitu mogu da ostvare najviše 40 bodova.

 

Preliminarni rezultati završnog ispita biće objavljeni 19. juna, konačni 22. juna, dok će lista želja moći da se podnosi 23. i 24. juna. Konačni raspored učenika po školama biće objavljen 29. juna

ljubica-vranes-(2)

Povodom Svetskog dana muzike, Kikinđane i goste grada očekuje jedinstveno muzičko veče u bašti Gradske kuće.

Kulturni centar Kikinda organizuje koncert prvaka opere Narodnog pozorišta u Beogradu, Ljubice Vraneš i Dragoljuba Bajića, dugogodišnjih prijatelja našeg grada, koji će nastupiti u nedelju, 21. juna, sa početkom u 20 časova.

Posetioci će imati priliku da uživaju u vrhunskim interpretacijama u ambijentu jednog od najlepših gradskih prostora, a ulazak na koncert je besplatan.

Organizatori pozivaju sve ljubitelje muzike da im se pridruže i zajedno obeleže Svetski dan muzike uz nastup istaknutih umetnika srpske operske scene.

dob-davaoci-2026-(4)

Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi svečano je obeležen u  prostorijama Crvenog krsta. Priznanja su uručena najhumanijim sugrađanima, dobrovoljnim davaocima krvi. Plaketu za 50 puta datu krv dobilo je sedmoro davalaca, dok je njih desetoro dragocenu tečnost darovalo 35 puta.

Miro Nedić, medicinski je brat je Opštoj bolnici i svakoga dana svedok je koliko je krv neophodna. Već četiri decenije je davalac.

-To je jedina tečnost bez koje ne možemo. Ja sam postao davalac u četvrtom razredu Medicinske škole i od tada nisam prestajao. Već 38 godina radim u zdravstvu i znam koliko su davaoci važni. Nekada smo krv davali na Odeljenju transfuzije, sada u Crvenom krstu. Jednom sam čak platio kaznu pošto sam vozio bicikl pored Gimnazije „Dušan Vasiljev“ jer sam žurio da stignem na vreme da dam krv – otkrio nam je  Nedić.

I sugrađanka Vesna Bojić krv je dala više od 35 puta:

-Dobrovoljni davalac postala sam pre 26 godina. Moj motiv je moje ćerka. Naime, njoj je bila neophodna krv pošto je imala tešku operaciju. Tada su joj pritekli potpuni neznanci u pomoć i darovali joj najdragocenije- deo sebe. Nakon toga rešila sam da postanem davalac i dokle god budem mogla ja ću davati krv.

Dodeljene su i plakete „Široko srce“ za najhumanije sredine u 2023 godini. To su JP „Kikinda“, Tehnička škola „Mihajlo Pupin“ i Mesna zajednica Mokrin.

-Dati krv je najhumaniji čin. Naše učenike koji su punoletni podstičemo da postanu davaoci i većina njih se rado odaziva akcijama. I deo naših zaposlenih takođe, iz svog primera uče đake humanosti – kazao je direktor Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ Milorad Karanović.

Okupljenima se obratila predsednica Crvenog krsta Marijana Mirkov koja se zahvalila davaocima na humanosti i istrajnosti.

-Veliko vam hvala jer pokazujete koliko ste humani, a da za to ne tražite ništa. Mi slavimo vašu dobrotu i vašu želju da pomognete onima kojima je pomoć najpotrebnija – dodala je Marijana Mirkov.

Protekle godine krv je dalo 860 davalaca, među kojima je njih 83 koji su to uradili prvi put. Od ukupnog broja davalaca 10 procenata su žene.

-U prethodnoj godini Crveni krst, u saradnji sa Zavodom za transfuzijom krvi, realizovao je 27 akcija dobrovoljnog davalaštva krvi – saznajemo od sekretarke Crvenog krsta Danijele Bjeljac. – Putem akcija obezbeđujemo dovoljne jedinice krvi tako da naši sugrađani u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne treba da brinu.  Klub „25“ koji okuplja mlade davaoce krvi realizuje edukacije za srednjoškolce i tako ih motiviše da postanu deo porodice davalaca.

Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi obeležava se 14. juna, a ove godine slogan je „Jedna kap humanosti spasava živote“. Davanje krvi nije samo medicinski čin, već snažan izraz solidarnosti, saosećanja i zajedničke odgovornosti.

Kako se ističe, iako su napredak medicine, savremena testiranja i bezbednosni sistemi učinili transfuziju sigurnijom nego ikada, dovoljne količine bezbedne krvi i dalje zavise isključivo od ljudi koji redovno i dobrovoljno daju krv.

 

Obeležavanje ovog dana ustanovljeno je u znak sećanja na dan kada je 1868. godine rođen Karl Landštajner, austrijski biolog i lekar koji je zaslužan za otkriće krvnih grupa kod ljudi, za šta je dobio Nobelovu nagradu.

A.Đ.

 

asfaltiranje-1

Za rehabilitaciju kolovoza u ulicama Stevana Sremca, Stevana Sinđelića, Vojvode Putnika i Vojvode Mišića obezbeđeno je 70 miliona dinara preko Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine.

Reč je o značajnom infrastrukturnom projektu koji će unaprediti bezbednost saobraćaja i kvalitet putne mreže u delovima grada kroz koje svakodnevno prolazi veliki broj vozila.

Gradonačelnik Mladen Bogdan danas je u Novom Sadu potpisao ovaj ugovor o dodeli sredstava po javnom konkursu za finansiranje i sufinansiranje projekata iz oblasti saobraćajne infrastrukture.

– Veoma je važna stvar za Kikindu i Kikinđane što smo obezbedili sredstva za rehabilitaciju ovih saobraćajnica. Zahvalni smo Pokrajinskoj vladi i Upravi za kapitalna ulaganja što su prepoznali značaj projekta za naš grad. U pitanju su ulice koje se intenzivno koriste, dve predstavljaju deo tranzitnog pravca, dok su preostale veoma prometne jer prolaze kroz širi centar grada i pored Gradske pijace – navodi Bogdan.

Nakon potpisivanja ugovora, predstoji sprovođenje administrativnih procedura kako bi se što pre realizovala javna nabavka i počeli radovi.

Uporedo sa pripremama za rekonstrukciju pomenutih ulica, u svim delovima grada u toku je sanacija udarnih rupa.

– Svesni smo da postoje kritične deonice u određenim ulicama, naročito onima koje su opterećene teretnim saobraćajem. Ne bežimo od problema, oni su nam poznati i svakodnevno radimo na njihovom rešavanju. Upravo zbog toga nastavljamo ulaganja u putnu infrastrukturu kako bismo poboljšali uslove za sve učesnike u saobraćaju – poručio je Bogdan.

 

kolping-memorandum-(4)

U Sajanu u Kolping edukativnom centru održana je panel diskusija posvećena razvoju socijalnog preduzetništva kroz saradnju lokalnih samouprava, civilnog sektora i privrede. Ovom prilikom potpisan je i Memorandum o saradnji između Kolping društva Srbije i grada Kikinde koji su parafirali Melinda Tomić, direktorka i Mladen Bogdana, gradonačelnik. Cilj je jačanje lokalnog ekosistema podrške socijalnom preduzetništvu.

-Lokalne zajednice mogu da podrže socijalna preduzeća da se još više razvijaju – navela je Melinda Tomić, direktorica Kolping društva Srbije. – Primer dobre prakse upravo je naše preduzeće koje je imalo punu podršku od Mesne zajednice Sajan i grada Kikinde. Konkretno, proizvode koje izrađujemo lokalna samouprava daje kao korporativne poklone svojim gostima.

Društvo u Sajanu razvija se kako bi postao regionalni centar socijalnog preduzetništva, istakao je gradonačelnik Bogdan.

-Društvo daje mogućnost svim zainteresovanima da steknu iskustvo i da nauče na koji način mogu da razvijaju socijalno preduzetništvo. Na teritoriji grada imamo 1.800 registrovanih preduzetnika i više od polovine su vlasnice žene. Lokalna samouprava podržava ih svake godine, i na nama je da i dalje pomažemo razvoj socijalnog preduzetništva – precizirao je prvi čovek grada.

Događaju je prisustvovala i Danijela Maletić, član Saveta za socijalno preduzetništvo pri Ministarstvu za rad, socijalna i boračka pitanja koja je navela je da su u ovoj oblasti neophodna podzakonska akta jer je Zakon usvojen 2022. godine opšti:

-U Srbiji ima svega 26 registrovanih socijalnih preduzetnika, iako mi imamo informaciju da po ovim principima u Srbiji posluje više od 500 društava. Važno nam je i da lokalne samouprave shvate da svaki socijalni preduzetnik rešava lokalni problem i da sa njima može da sarađuju i u okviru javno-privatnog partnerstva.

Kolping društvo u Sajanu je osnovno je 2001. godine, podsetio je Zoltan Tot, predsednik Saveta Mesne zajednice.

-Ovakva društva važna su za male lokalne zajednice jer pružaju mogućnost, pre svega, ženama da uče i steknu nove veštine i znanja. Socijalna preduzeća mogu da ojačaju selo jer nude mogućnost zapošljavanja, što pomaže u kvalitetu života – naveo je Tot.

Panel diskusija realizovana je u okviru projekta „Održive zajednice: Jačanje socijalnih preduzeća za lokalni razvoj“, koji sprovodi Smart kolektiv u partnerstvu sa Kolping društvom Srbije i Evrokontaktom, uz finansijsku podršku Evropske unije.

A.Đ.

maskenbal-biblioteka-(11)

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ organizuje maskenbal za decu, a najmlađi sugrađani imaće priliku da na jedno veče postanu junaci svojih omiljenih knjiga.

Manifestacija pod nazivom „Maske među knjigama“ biće održana 26. juna od 18.30 do 20 časova u biblioteci. Organizatori pozivaju decu da obuku kostime svojih omiljenih književnih likova i pridruže se druženju ispunjenom maštom, knjigama i zabavom. Cilj maskenbala je da kod najmlađih podstakne ljubav prema čitanju i približi im svet književnosti na kreativan i zanimljiv način.

Prijave za učešće otvorene su do 23. juna, a zainteresovani se mogu prijaviti putem imejl adrese kultura@kibiblioteka.org.rs.

Iz biblioteke poručuju da sve učesnike očekuje nezaboravno druženje u društvu omiljenih književnih junaka.

nsz

Filijala Kikinda Nacionalne službe za zapošljavanje, u saradnji sa kompanijom Linglong Zrenjanin, pozvala je zainteresovane kandidate na prezentaciju kompanije i uslova zaposlenja koje ona nudi.

Grupno informisanje će biti održano u sredu, 17. juna, u terminima od 10:00 i 12:00 časova, u sali na trećem spratu Filijale za zapošljavanje Kikinda, Dositejeva 24.

Nakon prezentacije, zainteresovani kandidati imaće priliku da popune prijavne formulare i obave kratke individualne razgovore sa predstavnicima kompanije.

Poziv je upućen nezaposlenim licima, kao i zaposlenima koji razmatraju promenu radnog angažmana, navode u kikindskoj filijali NSZ.

ofk-kikinda

Rade Medić (49) novi je trener OFK Kikinde. Nekadašnji odličan fudbaler kikindskog, tada, drugoligaša, imao je potom zapaženu karijeru i u eliti i inostranstvu, a kao trener radio je u nekoliko klubova severnog Banata. Poslednja ekipa u seniorskoj konkurenciji bila mu je velikoselska Kozara, a u prethodnom periodu u OFK Kikindi bio je zadužen za rad s omladincima. Medić na kormilu nasleđuje Milana Ćuluma koji nije uspeo da izbori opstanak u Srpskoj ligi „Vojvodina”, a osim na klupi značajnih promena biće i u igračkom kadru koji će se od avgusta boriti na vojvođanskom „Istoku” za ekspresan povratak među srpskoligaše.
D. P.

nettofigueiredo-crash-1308575

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se dve saobraćajne u kojima su tri osobe zadobila teške, a jedna  lake telesne povrede. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od milion 102 hiljade dinara.

Saobraćajna nezgoda se dogodile zbog neprilagođene brzine.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja ukupno je otkriveno 60 prekršaja u kontroli saobraćaja. Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno osam vozača, od kojih su dva zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila odnosno su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 10 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 14 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 28 ostalih prekršaja.

error: Content is protected !!