Најновије

399834988_1723413448159134_3609315125920595624_n

Sa 17. Međunarodnog festivala „Školjkice“ u Novom Sadu sestre Hana i Petra Todorić još jednom su donele priznanja u naš grad. U konkurenciji učesnika iz Rusije, Ukrajne Azerbejdžana, Estonije, Mađarske, Bugarske, Švedske, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Hana Todorić osvojila je drugo mesto sa pesmom „Tajna prve ljubavi“, dok je Petra bila treća sa kompozicijom „Strahinja“.

 

Festival „Školjkice“ ima za cilj predstavljanje zemalja učesnica, njihove kulture, umetnosti i tradicije kroz savremeno stvaralaštvo za decu i omladinu. Sad već tradicionalno, od 2006. godine, održava se u prvoj polovini novembra. Za vreme festivalskih dana, održavaju se dve polufinalne večeri na kojima nastupaju svi učesnici iz Srbije i iz inostranstva, a na finalnoj večeri nastupaju najbolji izvođači iz obe polufinalne večeri. Međunarodni žiri čine renomirani stručnjaci, producenti i direktori festivala iz zemlje i inostranstva.

Poseban akcenat stavlja se na promociju interkulturalnosti, kao i multinacionalnog i multikulturnog društva u Vojvodine kroz predstavljanje savremenog dečijeg umetničkog stvaralaštva i stvaralaštva dece predstavnika nacionalnih manjina. Festival je uvršten u kalendar svetske asocijacije festivala “WAF”.

struja (4)

Zbog radova na mreži, u nedelju, 12. novembra, bez struje će ostati potrošači u Kikindi i u dva sela.

Od 8 do 12 sati struje neće biti u: Nakovu, u Banatskom Velikom Selu – deo od centra prema Nakovu, i u Kikindi, u sledećim ulicama:

– Teremijski drum

– Vinogradska

– Strelište

– Stara klanica

– Železnički novi red

– Nikole Tesle

– Oslobođenja

– Braće Arsenov

– Milana Petrovića

– Ivana Milutinovića

– Jovana Popovića

– Nikole Pašića, od Vojvode Putnika do Kralja Petra I

– Karađorđeva

– Jaše Tomića, od Kralja Petra I do Dositejeve

– Dušana Vasiljeva

– Čanadska

– Šabačka

– Braće Sredojev

– Save Tekelije, od Generala Drapšina do Stevana Sremca

– Mali bedem

– Braće Opsenice

– Marije Bursać

– Vašarište

– Stevana Sremca

– Cara Dušana

– Braće Bogaroški, od Save Tekelije do Oslobođenja

– Đure Jakšića

– Svetozara Miletića

– Generala Drapšina od brojeva 43 i 54 do Oslobođenja

– Kralja Petra I od brojeva 23 i 26 do Oslobođenja

– Dositejeva, od Semlačke do Nikole Tesle

– Vojvode Putnika, od Nikole Pašića do Nikole Tesle

– Braće Laković, od Semlačke do Nikole Tesle

– Jugovićeva, od Nikole Pašića do Nikole Tesle

– Jugovićevo sokače

– Koste Kljajića

– Veselina Kljajina

– Milana Petrovića

– Pere Segedinca.

 

 

Polaganje venaca 1

Na Dan primirja u Prvom svetskom ratu venac na Spomenik Kralju Petru Prvom Karađorđeviću položili su predstavnici Saveza udruženja potomaka ratnika Srbije 1912-1920, Organizacije rezervnih vojnih starešina, Srpskih ratnih veterana i Srpskih nacionalnih četnika „Petar Mrkonjić“.

O Kralju Petru Prvom Oslobodiocu i o značaju praznika govorio je profesor istorije Lazar Demić, potpredsednik Gradskog odbora Saveza udruženja potomaka ratnika Srbije 1912-1920. On je podsetio da je ovo najmlađi praznik u Republici.

– Kada je, 1918. godine, stvoren nov koncept državnog uređenja, nije imalo smisla obeležavati ga. Sile pobednice proslavljale su ga svo vreme kao dan posvećen veteranima. Kada je Republika Srbija postala samostalna država 2012. godine, stvoreni su uslovi da i mi Dan primirja obeležavamo kao državni praznik – rekao je profesor Demić. – Treba reći i da je, možda, naše mesto bilo skrajnuto u tom ratu u kojem je Srbija bila na strani pobednika. Srpski narod je izgubio 1,3 miliona vojnika, mada ne postoje precizni podaci o tome. Nažalost, ovde su bile takve političke okolnosti da su i Kikinđani, poštujući državu u kojoj su živeli, ratovali na stari Austrougarske, ali su se mnogi i predali na Ruskom frontu. Značajno je da nas je Prvi svetski rat ujedinio, tada su Srbi postali kompaktni dolazeći sa svih frontova – Balkanskog, Italijanskog, Solunskog, na kojima su dali su veliki doprinos. Zato je i važno da se ovaj praznik ukoreni u našem narodu.

Iako je, neposredno pre početka Prvog svetskog rata svoja ovlašćenja preneo na sina Aleksandra, Kralj Petar Prvi otišao je na front. Posle pobeda na Ceru i Kolubari 1914, nakon ulaska Nemačke i Bugarske u rat 1915, srpska vojska bila je prinuđena na povlačenje i napuštanje zemlje. Albanska golgota oslabila je zdravlje ostarelog kralja. Ipak, doživeo je da dočeka konačnu pobedu, oslobođenje Srbije i stvaranje nove države nastale ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slovenaca.

Dan primirja 1

Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji, 11. novembar je državni praznik – Dan primirja u Prvom svetskom ratu, koji se praznuje neradno.

Praznik se obeležava u znak sećanja na dan kada su, 1918. godine, u železničkom vagonu u Kompijenju, u severnoj Francuskoj, Sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom koje je bilo na snazi do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919.

Prvi svetski rat (Veliki rat ili Svetski rat), jedan od najvećih ratova u istoriji, trajao je od 1914. do 1918. godine. U njemu je učestvovala većina velikih svetskih sila, grupisanih u dva sukobljena vojna saveza: Saveznika (okupljenih oko Trojne Antante) i Centralnih sila. Pod oružjem je bilo više od 70 miliona ljudi, a od toga preko 60 miliona ljudi u Evropi je bilo mobilisano.  Posledice rata su 15 miliona ubijenih, 20 miliona ranjenih, a direktne učesnice rata pretrpele su i ogromna razaranja država i privreda.

Od 2012. godine Dan primirja u Srbiji je i neradni dan Ovaj državni praznik se u Republici Srbiji proslavlja od 2012. godine. Pre toga se obeležavao na prvim časovima u svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji od 2005. godine. Simbol praznika je cvet retke biljke ugrožene vrste „Natalijina ramonda”, nazvane po kraljici Srbije Nataliji Obrenović, supruzi kralja Milana. Taj cvet, po navodima u literaturi, raste na planini Kajmakčalan gde je, u Prvom svetskom ratu, pod komandom vojvode Živojina Mišića srpska vojska vodila žestoke borbe protiv Bugarske, tokom pripreme za proboj Solunskog fronta i oslobađanje okupirane Srbije.

Osim ovog, u amblemu se pojavljuje i motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cveta. Preporuka je da se ovaj amblem nosi na reveru u nedelji koja prethodi prazniku, kao i na sam dan praznika.

Friz 2

Nije prvi put da neformalna grupa kikindskih likovnih umetnika izlaže van galerija u prostorima dostupnim većem broju ljudi. Ovoga puta pod nazivom „Friz 2023“, svoju postavku izložili su u muškom frizerskom salonu na uglu Čanadske i ulice Braće Bogaroški. Neformalno otvaranje – druženje umetnika sa publikom, bilo je upriličeno u petak.

– Poenta je da se umetnost izmakne iz centra grada zbog publike koja ima averziju prema galerijskim prostorima, slabo dolaze u centar ili su manje pokretni, i ovo je način da mi priđemo njima. Da vide izložbu kad dođu kod frizera, to je cilj, iako bi, po kvalitetu, naravno, ova izložba mogla da bude u bilo kojoj galeriji – objašnjava slikar Zlatan Vojvodić. – Izložio sam sliku koja predstavlja moje viđenje jednog običnog dana u Kikindi. Svi ovi radovi nastali su u protekle dve godine, to je zadnja generacija dela grupe umetnika u našem zrelom stvaralačkom dobu.

Kikindski umetnik Jovan Isakov, poznati majstor origamija, kaže da priprema izložbu slika, te je jednu dodao ovoj postavci.

– Doneo sam jedan pejzaž, to je slika u slici. A Brici, kao poklon za penziju, napravio sam Edvarda Makazića koji je proizvod dve tehnike – origami i dekupaž – kaže Isakov.

Brica, odnosno muški frizer Miodrag Stojkov, svoju ljubav prema umetnosti izražava godinama upravo na ovaj način – priređujući izložbe u svom salonu. Među umetnicima–izlagačima je i njegov sin Darko.

– Ovo je treća izložba grupe umetnika u mom salonu. Moj sin je doktorirao na Likovnoj akademiji i ideja je njegova jer na izložbe u galerijama dolazi uvek ista publika. Ideja je da se radovi izlažu u prostorima u koje dolaze ljudi koji nikada nisu bili na izložbi. Kad mušterija dođe da se šiša, doći će i na izložbu. Mušterije su oduševljene. Kod mene je uvek u toku neka izložba jer sam uveren da nam je umetnost neophodna, bez nje nismo ništa – zaključuje Stojkov.

Pored dela navedenih umetnika, na izložbi su i radovi Irene Kovač, Daniela Kovača, gitariste grupe „Jarboli“, Nenada Marića, muzičara iz Čačka, i Aleksandra Joksimovića. Domaćin, Miodrag Stojkov, kaže da će slike i skulpture u njegovom salonu biti dostupne mušterijama i svima koji požele da uživaju u umetnosti, narednih mesec dana.

Trejler 1

Autori najboljih trejlera za knjigu po konkursu Narodne biblioteke „Jovan Popović“ proglašeni su večeras na svečanosti u ovoj ustanovi. Na konkurs po kojem đaci svojim vršnjacima, uz pomoć novih tehnologija, promovišu književnost, stiglo je, i ove godine, tridesetak radova.

– Zadovoljni smo što svake godine stižu sve bolji radovi i što deca nove tehnologije koriste za nešto dobro i korisno – rekla je urednica programa, Dunja Brkin Trifunović.

Među mlađim osnovcima najbolji su, po mišljenju žirija, bili učenici OŠ „Vuk Karadžić“.

– Meni je bila inspiracija knjiga „Misija muzej“ jer mi je najsimpatičnija i mnogo je volim. Tu se radi o jednoj devojčici koja ne voli muzej i onda, pošto provede neko vreme u njemu, ona ga zavoli – objasnila je nagrađena učenica drugog razreda, Nevena Simić. Nevenin trejler nosi naziv „Hoću u muzej“.

Mateja Kiš i Mila Rađenović, takođe učenici drugog razreda iste škole, nagradu su primili za svoj trejler za knjigu „Mali princ“.

– Mali princ putuje po planetama i to mi je bilo najzanimljivije – rekao je Mateja.

Njegova saradnica na projektu, Mila, kaže da su snimali na više mesta u gradu.

– Dok putuje po planetama, Mali princ stiče nove prijatelje. Nije mi bilo teško, bilo je zanimljivo – kaže Mila.

Najpoznatije delo Antoana de Sent Egziperija bilo je zanimljivo za preporuku u trejleru i starijim osnovcima, učenicima Osnovne škole „Vasa Stajić“ iz Mokrina. Nagrađeni autori su: Nemanja Šebul, Milan Pavlov, Nenad Ibrajter, Andrej Rac Sabo i Mirko Lupu.

– Osećam da treba da pokažemo mladima da je to dobra knjiga i da treba da je čitaju. Naša poruka je da više truda ulažu u čitanje knjiga – rekao je Milan Pavlov, učenik osmog razreda mokrinske škole.

Pored Mokrinčana, u ovoj kategoriji nagrađen je i Viktor Đorđević, učenik Osnovne škole „Branko Radičević“ iz Brestovca, koji nije mogao da prisustvuje dodeli. On je potpisao trejler za knjigu „Hajduci“ Branislava Nušića.

Za trejler za knjigu „Dečaci Pavlove ulice“ pohvaljena je ekipa „Majstori glume“, članovi sekcije Svet umetnosti OŠ „Feješ Klara“: Petra Balaž, Viola Čemere, Robert Nemeš, Mate Komarek, Estefanija Herman, David Tot i Boris Kotogan.

U kategoriji srednjoškolaca nagrađena je Katarina Krkić, učenica Gimnazije iz Ćuprije koja, takođe, nije mogla da prisustvuje dodeli. Katarina je snimila trejler za delo „Gavran“ Edgara Alana Poa.

Žiri je radio u sastavu Mirjana Nešić, bibliotekarka, predsednica žirija,  Nenad Miladinski, multimedijalni umetnik, i Branko Stevanović, pisac za decu iz Beograda, koji je i uručio nagrade laureatima.

– Mladi autori su pokazali da su vrlo talentovani – ocenio je Stevanović. –

– Veoma mi se dopada što su mnogo radili timski. Vraćali su nam se i oni koji su već učestvovali, i manje je učesnika iz srednje škole, što je meni nerazumljivo s obzirom na njihovo poznavanje novih tehnologija. Knjiga je uvek odlična tema a posebno u godini u kojoj se obeležava osam decenija od prvog izdanja „Malog princa“, za koji su na konkurs stigla dva trejlera. Razvoj novih tehnologija ne samo da nas neće udaljiti od knjiga nego će nam pomoći da ih jedni drugima preporučujemo.

Na svečanosti dodele u Biblioteci nastupila je kikindska grupa „Roj“.

DSC_1028

Predstavnici Istorijskog arhiva Kikinde su u četvrtak, 9. novembra, u galeriji Muzeja podunavskih Šbava otvorili izložbu „Veze Sombora i Kikinde kroz dokumenta Istorijskog arhiva Kikinda”. Izložba je realizovana kroz partnerstvo sa Istorijskim arhivom Sombor, a ideja vodilja projekta jeste kulturno povezivanje dva grada, koje će ići uporedo sa sobraćajnim povezivanjem putem brze saobraćajnice „Osmeh Vojvodine”.

Autori izložbe su v.d. direktor i arhivista Srđan Sivčev, a dizajn i tehničku realizaciju potpisuje Nikola Radosavčev. Izložbi su, u ime Grada Kikinde, prisustvovali predsednik Skupštine Grada Mladen Bogdan i  članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Somborcima smo predstavili dokumenta koja se nalaze u Istorijskom arhivu u Kikindi, a koja se odnose na njihov grad. Između ostalog, izloženi su plakati o kulturnoj, privrednoj i ekonomskoj saradnji, kao i o bračnim vezama između meštana dva grada. Plakati datiraju od polovine 19. veka do izbijanja Drugog svetskog rata i u Muzeju podunvaksih Švaba može da se vidi 16 panoa. Ovo je prvi put da ovako sarađujemo, a naša zajednička misija je kulturno povezivanje Kikinde i Sombora koje treba da prati i buduću brzu saobraćajnicu takozvani  smajli Vojvodine . Tako je dogovoreno da naredne godine slična izložba bude organizovana u našem gradu – istakao je Srđan Sivčev.

 

Izložba je otvorena do 1. decembra.

 

mladi

Firma Marigoj Media Group, izdavač gradskog informativnog nedeljnika „Komuna” i Kikindskog portala prijavila se za učešće u programu Nacionalne službe za zapošljavanje „Moja prva plata”.

Oglasili smo pozicije snimatelj/fotograf i novinar saradnik.

Ukoliko imate do 30 godina, nezaposleni ste i zainteresovani za rad u medijima, volite dinamično radno okruženje i spremni ste za učenje i sticanje novih veština, pozivamo vas da se prijavite za učešće u programu.

Posle prijave zainteresovanih poslodavaca, prijava kandidata za učešće u programu trajaće od 13. novembra do 6. decembra na sajtu „Moja prva plata”.

Proces izbora kandidata od strane poslodavaca odvijaće se od 7. do 22. decembra.

parking

JP “Kikinda” obaveštava korisnike svojih usluga da, zbog Dana primirja u Prvom svetskom ratu koji se obeležava u subotu, 11. novembra, služba parkinga JP “Kikinda” neće kontrolisati i naplaćivati parkiranje u zoniranim delovima grada.

Takođe, blagajna JP “Kikinda” koja se nalazi na pijaci neće raditi tog dana.

Službe vodovoda i kanalizacije dežuraće tokom praznika, a za sve informacije i eventualne kvarove dostupni su brojevi Pozivnog centra 062/88-44-888.

ETS akcija

U Ekonomsko-trgovinskoj školi u Kikindi u četvrtak je održana humanitarna akcija u kojoj su učenici smera kuvar za đake i profesore pripremili užinu i kafu i, na taj način, prikupili donaciju koju su prosledili Fondaciji „Budi human“.

„Cilj projekta je podizanje svesti učenika o vrednosti humanosti, dobrih i plemenitih dela, a putokaz nam je bila misao o tome da ako dobrotu širimo oko sebe, istovremeno je učvršćujemo u sebi samima“.navode u ovoj školi.