Најновије

posao mladi

Nacionalna služba za zapošljavanje objavila je da prijavljivanje mladih za učešće u programu “Moja prva plata” počinje danas i trajaće do 6. decembra.

Firma Marigoj Media Group, izdavač gradskog informativnog nedeljnika „Komuna” i Kikindskog portala prijavila se za učešće u ovom programu. Oglasili smo pozicije snimatelj/fotograf i novinar saradnik.

Ukoliko imate do 30 godina, nezaposleni ste i zainteresovani za rad u medijima, volite dinamično radno okruženje i spremni ste za učenje i sticanje novih veština, pozivamo vas da se prijavite za učešće u programu.

Prema rokovima ovog programa, poslodavci će od 7. do 22. decembra birati kandidate među prijavljenim zainteresovanima na portalu “Moja prva plata”, a najkasnije do 29. decembra biće objavljena konačna lista poslodavaca sa brojem izabranih izvršilaca na oglašenim radnim pozicijama.

Zaključivanje ugovora između Nacionalne službe za zapošljavanje, poslodavaca i izabranih kandidata kojima se uređuju međusobna prava i obaveze, biće obavljeno od 1. do 19. januara sledeće godine, a u tom periodu mora početi i sprovođenje ovog programa.

Program se sprovodi kod poslodavaca u privatnom ili javnom sektoru, a osposobljavanje za rad traje devet meseci. Za vreme obuke mladima sa završenom srednjom školom obezbeđena je mesečna novčana naknada od 28.000 dinara, a onima sa fakultetskim obrazovanjem 34.000 dinara.

Horgos+migranti

Od 27. oktobra, od vatrenog obračuna dve grupe migranata u Horgošu prilikom kog su trojica poginula i jedan je povređen, do danas na području Kikinde, Sombora, Pirota i Subotice pronađeno je 4.780 migranata. Više od 520 iregularnih migranata dislocirano je sa našeg terena, podneto je 156 prekršajnih prijava, a zadržano je 30 osoba po osnovu podnetih prijava, istakao je Pavle Rajkov, načelnik PU Kikinda  obraćajući se medijima.

-Moram da istaknem da je područje naše Policijske uprave mnogo bezbednije. Aktivirali smo sve službe sa ciljem da naši građani budu bezbedni, ali i da pronađemo ilegalno oružje koje koriste migranti. Da ne koriste oružje, siguran sam da ih ne bi ni primećivali s obzirom na to da se nalaze van naseljenih mesta, na nepristupačnom terenu i u blizini granice. U Prihvatnom centru u Kikindi trenutno je smešteno 17 migranata, državljana Turske. Do 28. oktobra imali smo 374 migranata. Objekat je ispražnjen i sada su u njemu samo državljani iz Turske. Planirano je da se oni, preko njihove ambasade, deportuju nazad u svoju zemlju – istakao je Pavle Rajkov i napomenuo da se Prihvatni centar, za sada, neće zatvarati.

Prioritetni zadatak policije je lociranje i hapšenje organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem iregularnih migranata. Akcija se sprovodi po nalogu ministra policije Bratislava Gašića, a učestvuju snage MUP-a.

-Konstantno smo na terenu i pokrivamo kompletnu državnu granicu prema Mađarskoj i Bugarskoj. Preduzimamo i sve mere da se krijumčari uhvate i izvedu pred sud. To su većinom naši sugrađani protiv kojih se preduzimaju zakonom propisane mere –  napomenuo je Rajkov.

Od početka akcije, detaljnom pretragom terena, više stotina policijskih službenika pronašli su osam automatskih pušaka, pet pištolja, oko 1.640 komada municije različitog kalibra, više stotina stranih pasoša i manju količinu narkotika.

Nema sigurnog podatka koliko je migranata sa teritorije naše Policijske uprave prešlo granicu sa Mađarskom, ali je njih 489 vraćeno od strane mađarske policije.

Odlična saradnja sa medijima

Načelnik Pavle Rajkov uručio je „Kikindskom portalu“, ali i ostalim lokalnim medijima, zahvalnice za doprinos i podršku kampanji „Predaj oružje“.  Ovom događaju prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća Nebojša Jovanov sa kojima policija ima odličnu saradnju.

-Hvala vam što ste prepoznali društvenu odgovornost i prepoznali značaj ove kampanje koja je trajala od 4. maja do 30. juna. Ovaj zadatak ne bi bio uspešan da nije bilo vas i zahvaljujem se u ime Ministarstva, ministra Bratislava Gašića, zaposlenih u kikindskoj policiji i svoje lično ime – dodao je Rajkov.

Tokom  dobrovoljne predaje prikupljeno je 640 komada ilegalnog oružja, 48.000 komada metaka raznog kalibra, 101 minsko – eksplozivno sredstvo i 3,81 kilograma baruta.

 

Spasoje 5

Jedan osmogodišnji dečak u Mokrinu stavio je providan papir na tetkin udžbenik iz istorije i prekopirao Miloša Obilića. Hteo je da se pravi da zna da crta i da bude „glavni u ulici“. Kada su ga drugovi naterali da to dokaže i dali mu prazan papir, nacrtao je isto, iz prve. Jer je znao da crta.

Spasoje Kulauzov, umetnik koji je crtao i crta: „Bleka Stenu“, „Mirka i Slavka“, „Gringa“ i mnoge druge stripove, danas radi u svom ateljeu sa pogledom na dvorište. Njegov umetnički put, zahvaljujući izrazitom talentu, tekao je glatko. Doneo mu je posao, priznanja, na momenat se učinilo i da će ga odvesti daleko od kuće. Jedan od najboljih strip-crtača na ovim prostorima i ovih dana ima dva nova stripa na tabli u sobi, u Mokrinu.

– Kada je moja učiteljica, Radojka Janić, videla kako crtam, stalno me je podsticala. Na kraju četvrtog razreda, za jedan čas, na njenu molbu, uradio sam trideset crteža, svakom drugu iz razreda po jedan, i po želji. Onda je te radove učiteljica pokazala novom nastavniku likovnog, izvrsnom crtaču iz dobre škole koji je stigao iz Makarske, zvao se Ivko Vranjican. On je rekao da je nemoguće da dete tog uzrasta tako crta – seća se Spasoje. – Posle je taj nastavnik na svaki likovni konkurs u Jugoslaviji slao jedan moj rad, i to lošiji. Govorio je da, ako pošalje bolji, niko neće poverovati da je dete to uradilo.

Lošiji Spasojini radovi pobeđivali su gde god su se pojavili. Njegove crteže redovno su objavljivale tada u školama obavezne „Dečje novine“. Sa ovim velikim izdavačem iz Gornjeg Milanovca počeo je da sarađuje veoma rano. Od njih je i dobio prvi honorar za ilustracije, a saradnja je trajala duže od dve decenije.

Iako je želeo da upiše umetničku školu, porodične okolnosti mu to nisu dozvoljavale. Posle nevoljnih pokušaja da završi za autoelektričara ili automehaničara, umetnički poriv odveo ga je kod strica u Pariz.

– Tamo sam bio sedam meseci i mnogo toga sam video i naučio. Želeo sam da ostanem, ali su me roditelji molili da se vratim jer je stigao poziv za vojsku. Posle toga više nikuda nisam hteo da idem – kaže Spasoje.

Dobro je što se vratio – preko kanala u ulici Zlatna greda, u kojoj je bio šerif jer je znao da nacrta sve kauboje, čekala je jedna Đurđina. Sa njom je zasnovao porodicu. Dobili su Kristinu i Jovana.

– U jednom periodu živeli smo u Beogradu i radio sam za „Dečje novine“ koje su tamo imale predstavništvo, ali smo se vratili u Mokrin – priča Spasoje. – Svo vreme sam crtao stripove. Dobijem, recimo, temu Narodnooslobodilački rat. Radio sam i “Mirka i Slavka“, ali i „Gringa“, a onda sam smislio strip sa pričama koje sam slušao kao dete. Glavni likovi bila su dvojica dečaka. Za „Dnevnik“ sam radio „Bleka Stenu“, to je licenca, uradio sam 120 strana, i sada će ponovo da ga štampaju.

U međuvremenu se zaposlio u kikindskoj štampariji „Grafika“, gde je radio kao slovoslagač, a zatim i kao dizajner. Kaže da mu je posao bio zanimljiv jer je, neminovno, čitao sve knjige koje su se štampale, čak i one na engleskom i mađarskom jeziku. Od stripa nije odustajao.

– Kasno sam video da je zagrebački „Vijesnik“ raspisao konkurs za strip iz NOR-a. Pošto sam imao spreman samo vestern, to sam i poslao. Prihvatili su ga i bio sam treći u Jugoslaviji jer sam promašio temu – seća se Spasoje. – Na međunarodnom konkursu devedesetih godina dobio sam ponudu za posao od jednog francuskog strip-časopisa za mlade. Sve je propalo jer je počeo rat. Onda su stigle sankcije i kriza stripa. Radio sam reklame i idejna rešenja za firme, a zatim ikone i slike. Tri slike po motivima „Seobe Srba“ Paje Jovanovića uradio  sam za ljude u Nemačkoj, ovde sam uradio celu jednu kuću u muralima, između ostalog i „Tajnu večeru“ širine 7,5 metara. Za to su mi trebala tri dana, i to posle smena u „Grafici“.

Bilo je to vreme sankcija, „Grafika“ više nije postojala, a ćerka Tina je studirala. Spasoje je sarađivao sa više kikindskih novina, crtao je kratke humorističke stripove, bio je urednik u „Mokrinskim novinama“, ilustrator, dizajner, muralista, slikar, ali uvek i pre svega, autor stripova.

Posle porodične tragedije, kada je izgubio sina, sasvim je prestao da radi. Tek pet godina kasnije poslušao je savet da ponovo sedne ispred kose table, podesi svetlo sa leve strane i uzme olovku. Da mu to bude terapija. Crta svakog dana, od tri do sedam, osim vikendom.

– Najviše radim stripove jer volim i da pišem. Jedno vreme sam primenjivao francuski stil, sa više detalja, a sada se opet radi na pojednostavljivanju, što je teže. Crtam dva stripa istovremeno. Kad dobijem ideju, smislim scenario, moram odmah da uradim skice, a kasnije ih tuširam. Teme su domaće – naša posla, svađe oko međe, pa priče iz davnih dana, da se ne zaboravi, ili strane. Onda su glavni junaci gangsteri – priča Spasoje.

Kulturni centar u Kikindi, u saradnji sa Maticom srpskom, svake godine izda jednu knjigu sa originalnim stripovima Spasoja Kulauzova. Do sada ih je bilo šest. Trenutno su na njegovom stolu „Svedoci po izboru“ i „Ezra“, za ovogodišnje izdanje.

U ateljeu nema vidokruga bez stripa. Tu su: „Keri“, „Maska“, „Besa“, „Vargas“, „Tri velike ribe“, „Profesionalci“, „Novi špil“, „Krvavi put“… Tu su sve ispričane i priče koje će tek da budu nacrtane i ispisane olovkom, tušem, lavirom, čime god, jer talenat ne miruje i tera na rad.

– Nikad ne sedim ispred praznog papira. Čim sednem, crtam. Znam mnogo ljudi koji su talentovani, ali su odustali, što znači i da nemaju dovoljno dara.

A svoj virtuozitet, svoju savršenu veštinu, Spasoje je, kaže, nasledio od dede po ocu.

– Deda je nacrtao sebe, babu i njihovo sedmoro dece i poslao im crtež iz logora u Nemačkoj. Čuvam ga ovde, u sobi. Kada je prvi put bio kod mene i kada je video šta radim, rekao je: „Da si otišao u Ameriku, bio bi veliki čovek“ – seća se Spasoje.

Iako stvara svakodnevno i kaže da je nervozan kad ne radi i da ga crtanje umiruje, ovaj strip-majstor i veliki umetnik, veoma je dosledan u izbegavanju javnosti. I kada mu izađe knjiga, organizatori se namuče da ga nagovore da dođe na promociju.

Ni njegovi Mokrinčani, kao čvrsto povezana zajednica, ne daju mu da posustane. Dobro su upoznati s njegovom skromnošću, ali mu uporno priređuju izložbe, čuvajući i umetnost stripa i svog umetnika.

Kada je jedan dečak u Mokrinu stavio providan papir na tetkin udžbenik iz istorije i prekopirao Miloša Obilića, hteo je da zadivi drugove, da postane „šerif u ulici“, i nije znao da ume da crta. Sada crta vesterne i šerif je svih stripova za koje znamo. On je jedan od najvećih savremenih umetnika i živi u Mokrinu. On je Spasoje Kulauzov.

Saobracajna policija

Prema izveštaju Policijske uprave Kikinda, u toku vikenda dogodilo se pet saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe zadobile lakše telesne povrede. Procenjena materijalna šteta je 280 hiljada dinara.

Saobraćajne nezgode dogodile su se zbog: radnje vozilom, alkohola, neustupanja prava prvenstva i zbog neprilagođene brzine.

Zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 29 učesnika u saobraćaju i izdata su 93 prekršajna naloga. Istovremeno, iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključeno 10 vozača. Šestoro je zadržano u trajanju do 12 sati jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila, odnosno, bili su pod dejstvom nedozvoljenih psihoaktivnih supstanci.

Takođe, otkriveno je 11 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 34 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 68 ostalih prekršaja.

Groblja u Kikindi 1

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ organizuje predstavljanje knjige Marte Ištvan „Ovde počivaju u večnom miru: groblja u Kikindi“. Pored autorke, govoriće dr Nebojša Kuzmanović i profesor Lazar Demić. Knjigu su objavili Narodna biblioteka „Jovan Popović“ i Arhiv Vojvodine. Promocija će se održati u utorak, 14. novembra, od 18 sati.

hram svetih kozme i damjana 2

Na dan kada pravoslavni vernici obeležavaju sećanje na Svete Vrače – Kozmu i Damjana, u utorak, 14. novembra, u Hramu posvećenom ovim svetiteljima besrebrenicima biće obeležene 20 godina od početka gradnje Crkve. Sveta arhijerejska liturgija biće održana od 9 sati.

Kamen temeljac za Hram postavljen je 1996. godine kada ga je osveštao tadašnji Episkom banatski Hrizostom. Prikupljanje sredstava i izgradnja započeti su  2003. godine. Starešina hrama od početka je bio otac Boban Petrović koji je posvećeno, na donatorskim večerima i drugim manifestacima, obezbeđivaao sredstva priložnika za podizanje Crkve.

Hram Svetih Kozme i Damjana, izgrađen uz pomoć brojnih donatora, površine  500 kvadrata, jedan je od najvećih u neovizantijskom stilu u Banatu. Pored hrama izgrađeni su sala, zvonik i parohijski dom, a svakodnevna bogosluženja odvijaju se već devet godina.

399767991_1052472419131556_3829885149666477242_n

Poverenje građana i stranke nisu doživeli kao priliku za statiranje u poslaničkim klupama, što je bio manir nekih njihovih prethodnika. Uz neskriveni lokalpatriotizam, Milenko Jovanov i Stanislava Hrnjak zastupaju interese Kikinde, te su rezultati konkretni i vidljivi u brojnim projektima, piše u najnovijem broju KOMUNA.

Značajna finansijska podrška pokrajine i republike brojnim razvojnim projektima u Kikindi i mesnim zajednicama obeležila je 2023. godinu. Mnoge investicije, posebno kapitalne, ne bi bilo moguće realizovati bez značajnih sredstava sa viših nivoa vlasti. Nesporno je, takođe, da je uspešno partnerstvo grada i pokrajine odnosno republike, rezultat jasne državne politike usmerene ka razvoju kao i zalaganja naših predstavnika u republičkoj i pokrajinskoj vlasti. Da je podrška konkretna i značajna potvrđuju rezultati. O tome je „Komunu” govorila pokrajinska poslanica i predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke Stanislava Hrnjak.

– Intenzivno radimo na projektima važnim za grad, u ovom ciklusu finansiranja vrlo značajna sredstva stigla su iz republičke i pokrajinske kase. Naš kolega, narodni poslanik Milenko Jovanov, koristi svaku priliku da dogovara realizaciju važnih projekata za grad. Rezultat njegovog lobiranja je i izgradnja kružnog toka u Bašaidu, koja je počela proteklih dana. Kod Ministarstva kulture založio se za projekat rekonstrukcije krova i fasade Kulturnog centra, za šta smo dobili 18 miliona, a dobra vest je i da će 15 miliona za uređenje Dispanzera za žene stići iz državne kase, što je takođe plod njegovih zalaganja. Kada je reč o značajnim ulaganjima iz republičke kase, podsetiću da rekonstrukciju bolnice finansira Ministarstvo za javna ulaganja, vrednost radova je 374 miliona dinara, a još 30 miliona biće uloženo u opremanje rekonstruisanog dela bolnice. Centar za stručno usavršavanje je za prvu fazu trening centra dobio 10 miliona- ukazuje Hrnjakova.

IZ POKRAJINSKE KASE 800 MILIONA DINARA

Pozamašna ulaganja u cilju unapređenja kvaliteta života sugrađana, stižu iz pokrajinske kase odakle je, u ovoj godini, za različite projekte usmereno više od  800 miliona dinara. Da će i novi investicioni ciklus doneti značajna sredstva potvrđuje i budžet pokrajine za 2024.godinu u visini od 108,4 milijarde dinara, od čega je kapitalni deo čak 38 odsto.

– U ovoj godini, za jedan od najvažnijih kapitalnih projekata, izgradnju prečistača pijaće vode u Mokrinu, Nakovu, Banatskom Velikom Selu i Iđošu, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo usmerio je 237 miliona. Rekonstruisana je distributivna vodovodna mreža u Kikindi gde je finansijer pokrajinska Uprava za kapitalna ulaganja sa 127 miliona, dok je 36 miliona uloženo za zamenu magistralnog voda. Pokrajina je, za veliku sanaciju zgrade OŠ „Feješ Klara” odobrila 150 miliona.

– Prilikom nedavne posete Kikindi, predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obišao je izgradnju atmosferske kanalizacije u ulicama Dušana Vasiljeva, Jaše Tomića, Braće Lakovića i Semlačke, vrednu 150 miliona dinara. Tom prilikom, kolega Milenko Jovanov sa predsednikom Pokrajinske vlade dogovorio je radni sastanak, na kom smo dogovorili da je važno da isfinansiramo izgradnju sekundarne atmosferske kanalizacije u drugom rejonu, u ulicama Moravska, Jovana Sterije Popovića i Ivana Jakšića, gde stanovnici imaju velike probleme kada pada kiša. Pokrajinska vlada za tu svrhu, dogovoreno je, opredeliće 120 miliona- prošle sedmice odobrila je 30 miliona, a početkom naredne godine dodeliće još 90 miliona dinara- napominje Stanislava Hrnjak.

Iz pokrajinskog budžeta za postavljanje javne rasvete na potezu od industrijske zone Rasadnik do Svetosavske ulice, uloženo je 54 miliona dinara.

Naš sagovornica podseća da je ovu godinu obeležila blokada računa grada kojom je Zoran Milešević iz gradske kase povukao 240 miliona dinara. Pomoć države ni u toj situaciji nije izostala.

– Zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću i Ministarstvu finansija imali smo u tom trenutku vrlo važnu pomoć od 60 miliona dinara. Do kraja godine, prema informacijama kojima raspolažem, dobićemo još jednu pomoć iz budžetske rezerve republike. To je takođe potvrda, da na delu imamo pored brige o ekonomskom razvoju i prosperitetu zemlje, brigu o svim gradovima bez obzira na to da li se nalaze u severnom, južnom ili centralnom delu Srbije- zaključuje Hrnjakova.

ULAGANJA U ŠKOLSTVO

Pored pomenutih 150 miliona koje je Pokrajinska vlada namenila sanaciji zgrade škole „Feješ Klara“, kontinuirana su ulaganja i u druge obrazovne ustanove.

– U proteklih mesec dana imamo potpisana dva projekta. Za sanaciju fasade Gimnazije „Dušan Vasiljev”, prvu fazu, opredeljeno je 12,5 miliona, a za sanaciju sanitarnih čvorova u školi „Sveti Sava” 11,2 miliona- navela je Hrnjakova koja je na čelu Odbora za obrazovanje i nauku.

Zamena prozora i multifunkcionalni teren u školi „Vuk Karadžić” realizovani su zahvaljujući pokrajinskom ulaganju od  6,8 miliona. U OŠ „Žarko Zrenjanin” Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu uložio je, za investiciono održavanje 6,4 miliona, u iđoškoj školi „Milivoj Omorac” to je 3,4 miliona, dok je za sanaciju toaleta u OŠ „Đura Jakšić” usmereno 2,2 miliona dinara.

 

 

 

 

 

 

 

Lara 3

Naša sugrađanka, Lara Balaban, osvojila je nagradu za najbolji vokal na prvom Republičkom takmičenju srednjoškolskih bendova, „Rock Serbika“, održanom juče u Zrenjaninu.

Lara je učenica trećeg razreda Srednje muzičke škole „Josif Marinković” u Zrenjaninu, na smerovima solo pevanje i dizajn zvuka. Na takmičenju je nastupila sa bendom iz svoje škole, „Pepsi služba“. Do pobede u kategoriji interpretacije dovele su je autorske pesme benda, „I Want It All“ grupe „Quinn“, i pesma „Ti me ne voliš“ grupe „Negativ“. U konkurenciji je bilo 12 rok-bendova koje su pripremali muzički pedagozi.

Opredeljenje za muziku Lara je pokazala rano, u Horu „Čuperak“ Predškolske ustanove, u kojem je bila solistkinja, a zatim je završila Osnovnu muzičku školu „Slobodan Malbaški“ na smeru violina i počela da uči solo pevanje.

Od Lare Balaban, sasvim sigurno, možemo da očekujemo još mnogo uspešnih nastupa i vrednu muzičku karijeru.

dugalic (2)

Povodom Dana biblioteke „Jovan Popović” koji je 18 novembra, a ove godine biće obeležen dva dana ranije, predviđen je bogat kulturni program. Tradicionalno, oktobar kao mesec knjige i novembar u kome je dan naše biblioteke, ujedno su i period u godini kada ova ustanova mobiliše sve svoje potencijale, kako bi sugrađanima priuštila mnoštvo kvalitetnih sadržaja.

Među gostima koji su planirani za 16. novembar biće i glumac Nebojša Dugalić, koji će se našim sugrađanima predstaviti u sklopu poetsko-glumačkog programa. Dugalić je redovni profesor na Fakultetu savremene umetnosti za predmete gluma pred kamerom i javni i medijski nastup. Privatno, poznato je, otac je petoro dece, a na čelu je i Udruženja dramskih umetnika Srbije.

Posvećen veri, profesuri i roditeljstvu, ipak stiže da odgovori i na zahteve ovdašnjih reditelja i producenata, a ponekad i novinara. Sve je traženiji, i zapaženiji na malim i velikim ekranima. Stižu i zaslužena priznanja, za koja kaže da ga uvek iznenade jer im se ne nada.

U pauzi mnogobrojnih obaveza, a povodom predstojećeg gostovanja u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović”, uprkos preokupiranosti ovog glumca, ipak smo za „Komunu” uspeli da sa Dugalićem „an pasan”  razmenimo nekoliko rečenica o njegovoj glumačkoj poetici.

Čini se iz perspektive običnog gledaoca da vam je u poslednje vreme mnogo bliža televizija kao medij, nego film?

– Tu nema neke velike razlike, sličan je medij, kao i sredstva. Najvažnije je da se sada više radi, da postoje prilike da se neke nove generacije pokažu i da tako zaživi ta vrsta umetnosti, pošto je dugo bila skrajnuta, a evo sad, na svu sreću, to se pokrenulo, pa se nadam da će taj trend ostati i dalje.

Vi ste religiozan čovek, a da li su u koliziji gluma kao javni poziv i javni čin i vera kao intiman, lični čin?

– Ništa nije u koliziji ni sa čim ako čovek želi da se trudi oko pomirenja različitih stvarnosti, naprotiv. Ako želimo da sve ono što je drugačije doživimo kao potencijal i inspiraciju, onda ćemo i sopstveni prostor preosmišljavati i nadograđivati. To je jedini način da nekako napredujemo. Tako da ništa nije u suprotnosti ni sa čim. Mi pravimo suprotnosti.

Kako komentarišete to što još uvek slovite za miljenika ženskog dela publike?

– Ne bavim se time, verujte.

Kakvi su vam planovi u skorijoj budućnosti, jer, evo, gostujete i po unutrašnjosti?

– Ne znam ni ja, pošto mnogo toga se dešava. Nešto se otkazuje, nešto odlaže, nešto se novo događa, otvara, tako da – dinamično je, to je važno.

BROJNA PRIZNANJA

Ovaj rođeni Kraljevčanin, poznat po vanrednoj dikciji, dobitnik je prestižnih glumačkih priznanja. Među njima je i Zlatna antena „Ljubiša Samardžić“ za najbolju glavnu mušku ulogu u serijama „Vreme zla“ i „Državni službenik“. Uspešno se hvata u koštac i sa rediteljskim poslom. Između ostalih, potpisuje pozorišne predstave „Višnjik”, „Osvrni se u gnevu”, „Siroti mali hrčki”, „Putujuće pozorište Šopalović”, „Paviljon broj 6” i mnoge druge, po tekstovima najboljih dramskih stvaralaca Čehova, Simovića, Mihića…

 

 

Druga zdravstvena stanica

Preventivni pregledi, najavljeni za danas u ambulanti Doma zdravlja u Svetosavskoj 53 odlažu se zbog tehničkih razloga. Kako je istakla direktorica dr Biljana Marković, merenje telesne mase, izračunavanje stepena uhranjenosti, merenje krvnog pritiska, određivanje glikemije, glikoliziranog hemoglobina i lipidni status, građanima će biti omogućeno naredne nedelje, bez obzira na to koji pregledi budu zakazani.