Најновије

Grb Kraljevine

Danas je 105. godišnjica održavanja Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena na kojoj je doneta odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji. Zasedanje je održano u zdanju novosadskog hotela “Sloboda”, tada “Grand hotela Majer”.

To je jedan od najvažnijih datuma u istoriji Kikinde i Vojvodine, rekao je za „Kikindski portal“ profesor istorije Lazar Demić.

– Te 1918. godine Vojvodina je prisajedinjena Kraljevini Srbiji, preciznije, Baranja, Bačka i Banat. Srem je jedan dan ranije doneo tu odluku. Sva mesta su učestvovala, imala su svoje delegate, Kikinda je imala 16 delegata. Svako mesto koje je imalo 3.000 stanovnika imalo je pravo na jednog delegata, Mokrin je imao četiri jer je imao 10 hiljada stanovnika, Kikinda blizu 50 hiljada stanovnika. Kikinđani su priželjkivali prisajedinjenje, pratili su situaciju u toku u toku Prvog svetskog rata, ali iz štampe nisu mogli mnogo da saznaju jer su tada izlazila samo dva lista u našem gradu, i to jedan nemačkom i jedan na  mađarskom jeziku – kaže profesor Demić.

Na Velikoj narodnoj skupštini bilo je 757 poslanika, predstavnika 211 gradova i opština iz Banata, Bačke i Baranje: Srba je bilo 578, Bunjevaca – 85, Slovaka – 62, Rusina – 21, Šokaca – 3, Hrvata – 2, Nemaca – 6 i Mađara- 1. Veliku narodnu skupštinu otvorio je Jaša Tomić.

Odluku o svojih 16 delegata donelo je Srpsko narodno veće. Izabrani su: Sima Jovanović, dr Sava Putnik, Đorđe Grujić, Slavko Laković, dr Žarko Jakšić, dr Milivoj Kenđelac, Kamenko Brančić, Stojan Jakšić, Miloš Bandić, Svetozar Udicki, Joca Budišin, Kosta Šević, Mita Vasić, Milan Vlahović, Arkadije Gajski i Petar Popović.

„Delegati iz Velike Kikinde glasali su na Velikoj narodnoj skupštini za prisajedinjenje vojvođanskih oblasti Kraljevini Srbiji, a učestvovali su i u radu privremene pokrajinske administracije. Veliki narodni savet, zakonodavni organ vojvođanskih oblasti, brojao je 50 lica, a u njegovom sastavu nalazilo se i petoro Kikinđana: Kosta Šević, dr Sava Putnik, Stojan Jakšić, Đorđe Grujić i Svetislav Mihajlović. Veliki narodni savet sastao se 26. februara 1919. godine da bi izabrao izaslanike sa teritorije Banata, Bačke, Baranje i Srema u sastav Privremenog narodnog predstavništva, privremenog parlamenta Kraljevstva SHS, koji je svoju prvu sednicu trebao da održi 1. marta. Vojvođanske oblasti su imale prava da izaberu 24 poslanika,koji će ih predstavljati u Privremenom narodnom predstavništvu u Beogradu. Među njima se našao i Kosta Šević iz Velike Kikinde i njegov zamenik Joca Budišin, koji su izabrani kao poslanici u prvom parlamentu Kraljevstva SHS. Šević je na taj način bio glas Vojvodine, ali i Velike Kikinde u vrhovnom zakonodavnom telu nove države“, navodi istoričar Srđan Sivčev u monografiji Prisajedinjenje 1918. godine u svetlu Velike Kikinde: perspektive i izazovi“.

Oslobođenje Kikinde 20. novembra 1918. godine

Sa Velike narodne skupštine upamćen je i govor Jakova Jaše Tomića, novinara, pisca, političkog prvaka vojvođanskih Srba, neformalnog naslednika Svetozara Miletića. Tomić je tada, između ostalog, rekao: „Mi najpre treba da obučemo srpsku košulju, jer nam je bliža, a tek onda da se zaodenemo jugoslovenskim ogrtačem”.

Prisajedinjenje 1918. godine bilo je plod vekovnog sna vojvođanskih Srba za priključenje matici Srbiji.

laptop (2)

MUP Srbije apelovao je na građane da prilikom kupovine preko interneta provere veb adresu sa koje se kupuje ili preko koje se plaća.

“Ne plaćajte na stranicama koje ste dobili putem nekog linka preko mejla ili društvenih mreža. Proverite da li je prenos podataka u komunikaciji sa sajtom koji posećujete zaštićen, obavezno koristite HTTPS i SSL protokole”, navodi se u saopštenju MUP-a.

Građani se upozoravaju i da nikada ne šalju podatke o kartici putem elektronske pošte, niti bilo kojim drugim sredstvom komunikacije i ističu da ukoliko neko traži da se slika prednja i zadnja strana kartice i ta slika pošalje, gotovo sigurno je u pitanju pokušaj prevare.

“Proverite sigurnost plaćanja na veb stranici i vršite plaćanja samo tamo gde je to verifikovano od strane kompanija Visa ili MasterCard”, navodi se u saopštenju MUP-a.

Tera Klacik (4)

U Galeriji “Tera” večeras je svečano otvorena izložba pod nazivom „Prostor X“ koju potpisuje slikar, grafičar i multimedijalni umetnik, Jozef Klaćik. Izložena dela govore o univerzalnim vrednostima, istakla je autorova ćerka, takođe akademska umetnica likovnog određenja, Alena Klaćikova.

– Minimalistički pristup prisutan je u njegovom radu poslednjih 15 godina. Dinamikom linija, kosinama u radovima govori o putokazima, smernicama i znakovima koji su nam ukazani. U svetu smo vrlo usmeravani i on te znakove simbolički prikazuje na svoj umetnički način – koliko smo malo slobodni, a koliko je naš životni tok sputan – rekla je Klaćikova.

Apstrakcije sa vrlo konkretnom porukom o pitanjima koja nas sve muče – gde su granice naše slobode i sme li se izvan okvira, Jozef Klaćik obradio je svojim umetničkim pristupom.

– Slika pokušava da izađe iz svog okvira u prostor, traži svoju slobodu. Postoji tu i način da se oblici kombinuju, kao slagalica, u zavisnosti od pravca. Čovek je uvek u potrazi za slobodom, a svaka slika, iako umetnik hoće da je uokviri, teži da izađe i da postoji u tom nevidljivom prostoru – istakao je umetnik.

Jozef Klaćik je rođen u Staroj Pazovi, srednju školu primenjene umetnosti je završio u Novom Sadu. Fakultet likovnih umetnosti upisao je 1971. godine u Bratislavi, gde je stekao titulu magistra. Na Akademiji umetnosti u Novom Sadu je dobio zvanje diplomiranog slikara i profesora likovnog obrazovanja. Izlagao je na oko hiljadu kolektivnih i 30 samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu i dobitnik je mnogobrojnih priznanja u našoj zemlji i u svetu. Bavio se slikarskom grafikom, fotografijom i multimedijalnom umetnošću, vizuelnom poezijom i poezijom. Živi i radi u Petrovaradinu.

Na izložbi u Kikindi od večeras je dvadesetak njegovih radova – platana sa nadgradnjom, koja će posetiocima biti dostupna do 8. decembra.

Slika-priznanja-PKS

U prostorijama Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga dodeljene su nagrade kikindske komore, nagrade za uspeh i jubilarna priznanja Privredne komore Srbije.

Nagrada Privredne komore Srbije za poslovnog lidera pripala je Krsti Ćoriću, vlasniku i direktora „Ćorić agrara“ iz Bašaida prevashodno  zato što iz godine u godinu beleže rast broja zaposlenih, povećanje vrednosti kapitala i povećanje prihoda. Ulaže i u obnovljive izvore energije  i  uz svoje četiri  farme sa preko 3.500 grla izgradio je i tri biogasna postrojenja.

Privredna komora Srbije za poslovni uspeh nagradila  je i „Autofleks-Livnicu“ iz Čoke prevashodno zbog povećanja investicija i ulaganja koja su imali u proširenje proizvodnje  i unapređenje zaštite životne sredine, tokom 2022. i 2023. godine.  Njima će nagrade biti dodeljene na Skupštini Privredne komore Srbije u Beogradu,

Za regionalnog poslovnog lidera nagrađen je Nebojša Nedeljković, direktor „Mekafora“. U ovoj fabrici poslovni prihodi su u odnosu na 2018. godinu učetvorostručeni, a neto rezultat je u 2022. godini pet puta veći nego u 2021. godini. Povećava se i broj zaposlenih, a prošlu godinu su završili sa 149 zaposlenih, a već od 2023. povećali  su njihov broj za par desetina zaposlenih. Poslovni prihodi svake godine rastu za više miliona evra, po godini. „Mekafor“ je društveno odgovorna firma i aktivno učestvuje u razvoju Kikinde.

Firma „EMS-PELET“ iz Čoke koja  je jedna od najvećih investicija na području ove opštine u prethodnih nekoliko godina dobila je nagradu za poseban doprinos razvoju industrije u regionu.  Isto priznanje, ali za doprinos u sektoru usluga dobilo je preduzeće „Markov“  iz Kikinde.

 

Dodeljene su i plakete Privredne komore Srbije za jubilarnih 20 odnosno 30 godina rada firmama: „Le Belier“, „Grindeks“, JP „Toplana“, Televiziji Kikinda, „Tehnobor“, „Autofleks Livnica“ iz Čoke i „Ko-na“ iz Kikinde.

371085337_314621591383902_8011755976518150837_n

Milan Ružić, predsednik Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije predstavio je u Kulturnom centru knjigu „Ptice Srbije i Evrope“. Kako je ovom prilikom obrazložio okupljenoj publici autorska prava za knjigu su otkupljena i prilagođena potrebama Srbije. Na naslovnoj strani je kikindska sova ušara.

-Mogli smo da biramo jednu od svih vrsta divljih ptica koje žive u Evropi i da je stavimo na naslovnu stranu. Sebe sam prozvao glavnim urednikom knjige i odabrao sam da to bude fotografija utine nastale u Kikindi. Za mene su one posebno važno i sada, kada spomenemo ptice u međunarodnim krugovima, prvo se pomisli na sove koje zimuju u Kikindi. U proteklih više od decenije puno toga smo uradili u Kikindi i sentimentalno sam vezan za vaš grad – saznajemo od Ružića.

Ovo je prvi put da se u Srbiji štampa ovakva knjigu na srpskom jeziku i ona je osnovni vodič svakom ko želi bolje da upozna ptice.

-U njoj je predstavljeno 928 vrsta divljih ptica, koliko je zabeleženo u Evropi od čega je 328 koje povremene ili stalno žive u Srbiji. Bogata je fotografijama koje prikazuju ptice u najtipičnijom pozama, mužjake, ženke, razvojne stadijume mladunaca i služi svakom čoveku koji u prirodi vidi pticu da može brzo da je prepozna – rekao je Milan Ružić.

Upoznavanje ptica važno je zbog njihovog očuvanja jer su ptice i priroda pod velikim pritiskom čoveka. Na ovaj način priroda i ptice mogu da se zavole i da se očuvaju. Knjiga je za svakoga i nadanja su da će doći do velikog broja čitalaca u našoj zemlji. Autori knjige su Rob Hjum, Robert Stil, Hju Harold i Endi Svaš, a podjednako su važni i fotografi, njih oko stotinu koji su namenski fotografisali ptice za ovu knjigu, kao i svi oni koji su je prilagodili potrebama Srbije.

laibach

Projekcija filma “Pobeda pod suncem”, autora Gorana Gajića iz 1988. godine o grupi „Laibach“ organizuje se od danas (petak, 24. novembar), u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja. Povod je predstojeći koncert ovog kultnog metal-benda iz Slovenije u „Mokrin House“-u.

Film se emituje tokom celog dana, do 20 sati (u nedelju do 14 sati), zaključno sa utorkom, 28. novembrom.

U organizaciji „Mokrin House-a“, a u okviru programa pod nazivom „Rurban Days“, u ponedeljak, 27. novembra, u 17 sati, u svečanoj sali Muzeja biće organizovano književno veče na kom će učestvovati spisateljice Rumena Bužarovska i Saša Savanović, pisac i scenarista Stefan Bošković i reditelj i pisac Srđan Dragojević. Razgovor će voditi glumac Goran Bogdan.

Svoju ovogodišnju evropsku turneju „Love is Still Alive” „Laibach” u Srbiji završava u „Mokrin House“-u gde će, u sredu, 29. novembra, od 20 sati, nastupati pod vedrim nebom.

Više informacija o događaju i kartama dostupno je na linku.

368644833_1094979765001261_8601439242165617610_n

Pobednici kviza „Svet sova ušara“ su osnovci škole „Vuk Karadžić“. ekipa u sastavu Zoja Despotović, David  Mohači i Mihajlo Milanov, pokazala je najbolje znanje koje se tiče utina u odnosu na ostale tri koje su se takmičile u finalu.

-Spremali smo se tri nedelje za kviz i puno toga smo naučili o sovama koje su brend našeg grada. Očekivali smo pobedu jer smo bili sigurni u svoje znanje. Pitanja nisu bila teška i puno nam znači to što smo doneli  pobedu svojoj školi – rekla  je Zoja.

Kviz su pomno pratili gradonačelnik Nikola Lukač i njegovi saradnici predsednik gradske Skupštine Mladen Bogdan, kao i članovi Gradskog veća Nebojša Jovanov, Valentina Mickovski i Melinda Gombar.

-Čestitam svim učesnicima kviza na pokazanom znanju, a škole i nastavnike želim da pohvalim što se svake godine priključuju ovoj manifestaciji i uče decu o našim sovama. Svi mi, koji volimo Kikindu, volimo da se dobar glas o našem gradu daleko čuje, a sove su naš zaštitni znak – istakao je gradonačelnik Lukač prilikom dodele nagrada učesnicima kviza.

Drugo mesto zauzeli đaci OŠ „Ivo Lola Ribar“ iz Novih Kozaraca, treći su bili učenici škole „Sveti Sava“, a četvrti „Jovan Popović“.

Prilikom centralne proslave Sovembra organizovan je i mini bazar, a sove su bile odlična inspiracija učenicima osnovnih i srednjih škola koji su izradili veliki broj predmeta sa likom najpopularnije kikindske ptice.

-Naša škola isekla je maske sova od papira i svi koji su došli na bazar imali su priliku da ih oboje onako kako žele i da je zadrže za uspomenu. Osim toga napravili smo obeleživače knjiga, figurice i sve kao motiv imaju sove – saznali smo od Ivane Francuski iz škole „Feješ Klara“.

Štand koji je privukao veliku pažnju pripremili su učenici OŠ „Petar Kočić“.

-Naša sova pravljena je od šišarki i na podlozi od stridora od kartona. stigla je ove godine i na sajam obrazovanja u Beogradu i gde god da se pojavi izaziva interesovanje – dodala je nastavnica Jelena Grbić i napomenula da su sovu više od nedelju dana izrađivali učenici koji su članovi ekološke sekcije.

 

Sova patrola (14)

Najvažniji deo „Sovembra“, celomesečne manifestacije kojom se želi dobrodošlica sovama u naš grad, njihovo najveće zimovalište na svetu, odvijao se danas, kada su, u prepodnevnim satima, osnovci iz Kikinde i Zrenjanina formirali „Sova patrolu“ i brojali ove ptice u krošnjama na Trgu. Pripadnici patrole najbolje poznaju sove jer su, istovremeno, i učesnici kviza koji se, takođe, održava danas.

– Inače u školi, u nastavi, jedva spomenemo sove, ali mi smo se pripremali za kviz i mnogo toga smo naučili. Najzanimljivije su mi gvalice, to su izbljuvci sova u kojem se nalaze kosti i perje, sve što sova ne može da svari iz obroka – kaže Filip Tunić, učenik šestog razreda Osnovne škole „Sveti Sava“.

Njegovoj drugarici iz razreda, Nataši Đurin, najinteresantnije je kako sove uravnotežuju svoju populaciju.

– Sove su korisne jer balansiraju broj glodara. Takođe, ako ima više glodara, te godine i sove imaju više mladunaca – objašnjava Nataša.

Još jedan član ovog tima, Vukašin Bulajić, ima i svoju omiljenu sovu.

– Sove su mi jako slatke zbog narandžastih očiju i ušiju, koje i nisu uši, nego uške, što je samo ukras, dok su im uši sa strane – kaže Vukašin. – Meni se najviše sviđa kukuvija, najlepša je.

Više desetina đaka u brojanju su predvodili ornitolozi iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, na čelu sa izvršnim direktorom Društva, Milanom Ružićem, koji je prvi naš grad prepoznao kao grad sova.

– Oduševljen sam jer smo u najužem delu Trga prebrojali 150 sova, ostaje da završimo brojanje u okolnim dvorištima. Vegetacija je još uvek velika, lišće još ne opada i to nam dosta otežava brojanje – kaže Ružić. – Procena je da, ovog momenta, u Kikindi ima oko 230 sova, to je više nego ranijih godina. Ptice su tu, mirne su, navikle su na ljude. Uz to, deca svake godine sve više znaju o njima, imaju motivaciju i žele da sačuvaju prirodu. Kikinđani su savršeni domaćini, nema mesta u svetu koje je bitnije od Kikinde za sove i to je globalno poznata stvar.

Ružić dodaje da su za decembar već najavljene dve grupe turista iz Velike Britanije, kao i da su turističke ture za posetu sovama za narednu godinu već rasprodate. Sada moramo da vodimo računa da ne bude previše ljudi kako se ptice ne bi uznemiravale, dodaje Ružić.

Današnjoj akciji na trgu prisustvovali su i gradski čelnici.

– Samo u Kikindi je novembar „sovembar“ jer smo po sovama poznati u celom svetu – podsetio je Mladen Bogdan. – One obitavaju u našem gradu jer im prija atmosfera, a naš slogan i jeste da je Kikinda grad dobrih ljudi. Svi koji žele da dođu u naš grad su dobrodošli i svim organizatorima ove turističke manifestacije pružamo podršku.

Bogdan je dodao da je želja Grada da mlađe generacije učestvuju u ovakvim manifestacijama na kojima uče da čuvaju svoju okolinu i kako bi ovo znanje i svest o tome prenosili generacijama koje dolaze.

Najviše malih ušara – utina izbrojano je 2009. godine. Tada ih je bilo 743. Na jednom stablu “skućilo” se čak njih 145, teških ukupno 33 kilograma.

Pedagoska 7

Predavanje na temu „Izazovi roditeljstva“ organizuje Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u ponedeljak, 27. novembra, u amfiteatru Škole, od 18 sati. Predavač će biti magistar Dijana Kopunović Torma, psiholog i psihoterapeut. Program se organizuje u okviru obeležavanja jubileja Škole – 70 godina postojanja.

penzioneri 2

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objavio je juče da će 30. novembra početi isplata pomoći od po 20 hiljada dinara svim penzionerima koji su, zaključno sa 23. novembrom, podneli zahtev za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, bez obzira na datum kada će im biti doneto rešenje.

Direktor Fonda PIO Relja Ognjenović istakao je da su, u protekle dve godine, uključujući i povećanje penzija od 14,8 odsto koje će uslediti u januaru, penzije u Srbiji povećane za 56 odsto.

(Izvor: Tanjug)