Најновије

1afdfdb7-789c-4bdb-a5c9-41f9ef9fcc35

Pobednica muzičkog projekta „Pevamo zajedno” je Andrijana Zobenica. Druga je Nevena Rosić, a treće mesto zauzela je Katarina Ristić. Nadmetanje su osmislili  učenički parlamenti Ekonomsko-trgovinske škole i Gimnazije „Dušan Vasiljev”, a takmičenje solista organizovano je u Kulturnom centru. Od Žarka Utržana, predsednika učeničkog parlamenta Ekonomsko- trgovinske škole saznajemo da je kulturni događaj plod saradnje dve škole koje dele istu zgradu.

-Imali smo želju da pokažemo da je Kikinda lepo i kulturno mesto tako da smo organizovali takmičenje u pevanju na koje se prijavilo sedam takmičarki. Sve su to nama poznati solisti od kojih se pojedini već bave pevanjem. Svi su vrlo talentovani i naš cilj je da ukažemo da naš grad itekako ima uspešne mlade ljude – kazao je Utržan.

Katarina Čarapić, predsednica učeničkog parlamenta Gimnazije „Dušan Vasiljev“ dodala je da se ideja o muzičkom takmičenju „rodila“ pre tri meseca.

-Ovakvu saradnju škole nisu imale i naš cilj je da to promenimo. Solo pevači koji su pokazali šta umeju su Anja Vukobrat, Andrijana Zobenica i Nevena Rosić iz Gimnazije „Dušan Vasiljev“, Marijana Medić, Jelena Nikolić i Katarina Ristić iz Ekonomsko-trgovinske škole i Nikolina Vasiljević iz Tehničke škole. Svi su izveli poznate pop i rok numere – pojasnila je Katarina Čarapić.

Podrška je stigla i o lokalne samouprave, a ovom događaju prisustvovala je i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Saradnja među školama je veoma važna,  a kada je iniciraju sami učenici ona još više dobija na značaju. Projekat koji je osmišljen ima višestruki značaj jer promoviše umetnost, podstiče i inspiriše mlade  da se druže i upoznaju. Uverena sam da će muzičko takmičenje „Pevamo zajedno“ obogatiti kulturnu ponudu Grada – napomenula je Valentina Mickovski.

Tročlani žiri radio je u sastavu Marija Aleksić iz Zrenjanina, Dušan Dakić iz Beograda i Nikolina Suvajdžić iz Kikinde. Pobednici je pripao vaučer za kupovinu računarske opremu.

Dve škole nastaviće saradnju i u narednom periodu u planu im je da organizuju i debatu.

jelke lagundzin

Jelke su  najtraženije u ovo doba godine i tople su preporuke da se kite samo jelke sa busenom koje unose lepotu, svežinu i miris prirode u prostorijama u kojima se nalaze. I ove godine u Kikindi je dobra ponuda jelki, a ne izostaje ni potražnja. Radivoj Lagundžin, vlasnik rasadnika „Dorijat“ ističe da u ponudi imaju smrču, Pančićevu omoriku, srebrnu smrču i belu jelu.

-Jelke se kreću od 2.000 dinara do 4.000  dinara. Prodaja ide odlično i veoma smo zadovoljni. Nisam za jelke bez busena jer se seče drvo. Jelke koje imaju busen mogu da se posade nakon što prođu praznici i prirodna jelka doprinosi pravom novogodišnjem duhu – kaže Radivoj Lagundžin.

I dok okićena jelka krasi svaki dom treba joj nega da bi se očuvala.

-Da bi jelka opstala u kućnim uslovima najvažnije da se izbegnu temperaturni šokovi. U domovima su temperature 22, 23 stepena i na tim temperaturama biljka koja je u mirovanju ponovo počinje da raste. Stoga i pre nego što se okiti treba neko vreme da bude u prostoriji koja nije toliko topla. Isti princip je i kada se iznosi napolje samo što tada jelka treba da bude do dve nedelje u prelaznoj prostoriji. Dok je u kući treba je zalivati jednom nedeljno kako se ne bi osušila – napominje naš sagovornik.

Porodica Lagundžin proizvodi jelke i od semena do jelki koje se vade prođe od pet do sedam godina.

-Kupujemo sertifikovano seme. Prve dve godine proizvodi se seme u kontejnerima nakon čega se presađuje u zemlju. Nakon toga pet do sedam godina potrebno je da dostigne visinu od metar i po. Najvažnija nega je pravilno i redovno zalivanje – saznajemo od Lagundžina.

 

Jele su dugovečne i u zemlji mogu da traju od 50 do 100 godina.

Običaj kićenja

Običaj kićenja novogodišnje i božićne jelke vuče korene iz  XI veka. „Rajsko drvce“ ukrašeno crvenim jabukama 24. decembra, na dan Adama i Eve, u Zapadnoj Nemačkoj se s vremenom počelo unositi u kuću i kititi kolačićima različitog oblika. Sveće, kao simbol Hrista, bile su obavezni pratilac toga običaja. U istoj sobi nalazile su se male piramide pravljenje od hrane i ukrašavane zelenilom, svećama i zvezdama.

 

SEDNICA SREDNJOSKOLCI (1)

Budžet Grada za 2024. godinu sa projekcijama za 2025. i 2026. godinu naći će se pred  odbornicima na 34. sednice Skupštine grada koja je zakazana za sutra, 20. decembar. Ovu godinu završavamo sa budžetom od tri milijarde i 700 miliona dinara, a u narednoj godini budžet je planiran na tri milijarde i 885 miliona dinara. Među kapitalnim ulaganjima koja se planiraju su sistemi za prečišćavanje pijaće vode u Mokrinu, Iđošu, Nakovu i Banatskom Velikom Selu, rekonstrukcija puteva, izgradnja atmosferske kanalizacije u slivu Moravska, nastavak  rekonstrukcije distributivne vodovodne mreže , rekonstrukcija ulice Mihajla Pupina. U planu budžeta su znatna sredstva opredeljena za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i socijalnu politiku.

Ulagaće se i predškolske i školske objekte, zdravstvenu zaštitu, mesne zajednice.

Na dnevnom redu su  i  programi poslovanja za 2024. godinu javnih preduzeća „Kikinda“,  „Toplana“ i „Autoprevoz“, kao i odluka  o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Grada i kadrovske izmene.

e52c4979-703b-40fb-ad12-8830bb217c53

Na teritoriji Grada od ukupno 46.823 birača, koji su imali pravo da glasaju na parlamentarnim izborima, izlaznost je 63,76 odsto, istakao je predsednik Gradske izborne komisije Petar Žigić.

-Najviše glasova osvojila je lista „Aleksandar Vučić – Srbije ne sme da stane“, 53,21 odsto. Na drugom mestu sa 19,85 odsto osvojenih glasova je izborna lista „Srbija protiv nasilja – Miroslav Miki Aleksić, Marinika Tepić“, dok je lista „Ivica Dačić – premijer Srbije“ uspela da osvoji 5,1 procenata glasova Kikinđana – predočio je Žigić.

Lista NADA za Srbiju osvojila je 4,24 procenta, „Mi glas iz Naroda – prof. dr Branimir Nestorović’’ 3,86 odsto, dok je Savez vojvođanskih Mađara dobio poverenje 4,73 procenta birača od ukupnog broja izašlih na birališta.

Na teritoriji Grada na pokrajinskim izborima pravo glasa ima 47.036 birača.

-Prema obrađenom materijalu izlaznost je bila 63,29 procenta. Izborna lista „Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane“ osvojila je  52,74 odsto glasova, lista „Srbija protiv nasilja -Marinika Tepić“ 18,91, dok je poverenje listi „Ivica Dačić  – premijer Srbije“ dalo 5,55 procenta izašlih – rekao je predsednik Gradske izborne komisije.

Najveća izlaznost zabeležena je na biračkom mestu broj 40 u Banatskom Velikom Selu gde je glasalo 76,37 procenta upisanih u birački spisak, a najmanja izlaznost bila je na biračkom mestu 48 u Bašaidu 53,82 odsto.

Svih 60 biračkih mesta, 35 u gradu i 25 na selima, otvoreno je u sedam i zatvoreno u 20 sati.

-Gradska izborna komisija je tokom dana aktivno učestvovala u kontroli biračkih odbora i konstatovano je da je glasanje proteklo u najboljem redu i bez nepravilnosti. Na nedeljnim izborima bilo je stranih posmatrača, predstavnika OEBS-a koji su obilazili i Gradsku izbornu komisiju i nisu imali nikakvih primedbi – dodao je naš sagovornik.

Saobracajna policija

Na području Policijske uprave Kikinda tokom vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima je jedno lice zadobilo teške telesne povrede i sa materijalnom štetom. Ukupno nastala materijalna šteta procenjena je na 100.000 dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnje vozilom  i neprilagođene brzine.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 19 učesnika u saobraćaju i izdato je 112 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 10 vozača, od kojih su tri osobe zadržane u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu odnosno  imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkrivena su 22 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 80 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 17 ostalih prekršaja.

6d1080dc-31c0-42e8-8e5e-fb8cdc6bb928

Petogodišnja Emilija Otoranov nije skidala osmeh sa lica kada su joj u posetu došli Deda Mraz i gradonačelnik Nikola Lukač i doneli joj ono što je želela, a ona ih je dočekala sa medenjacima. Nisu zaboravili ni njenog mlađeg brata četrnaestomesečnog Nemanju.

– Poželela sam da dobijem pravu jelku i Deda Mraz koji je pročitao moje pismo ispunio mi je želju. Jelku ću da okitim i biće to najlepša jelka koju sam imala – rekla nam je Emilija.

Od Emilijinog tate saznali smo da njegova mezimica svake godine piše gradskom Deda Mrazu koji nijedne godine nije propustio da joj donese paketić.

-U pisanju pisma pomogla joj je mama, a Emilija ga je ukrasila crtežom. Jelka će, nakon što prođu praznici, pronaći mesto u našem dvorištu – kazao je Miroslav Otoran.

I sedmogodišnji Mihajlo Komlenić, učenik prvog razreda škole „Đura Jakšić“ dobio je ono što je poželeo, kao i njegova šestomesečna sestra Isidora.

-Gradonačelnik i Deda Mraz doneli su mi helikopter i vojnički automobil. Dobio sam i slatkiše.Imam puno igračaka, ali ove su mi omiljene – otkrio nam je Mihajlo.

Mihajlova mama Aleksandra Komlenić pozdravila je akciju Grada da svako dete dobije novogodišnji poklon.

-Redovno pišemo Deda Mrazu koji uvek ostvari ono što je Mihajlo poželeo. Svakom poklonu se obraduje, a ove godine posebno je srećan što mu je darove doneo gradonačelnik Lukač. Ovo je predivan  gest lokalne samouprave – napomenula je Aleksandra Komlenić.

Podela novogodišnjih paketića mališanima na teritoriji Grada koji su pisma sa novogodišnjim željama ubacili u „Kutiju želja” jedna je od najlepših akcija grada i organizuje se jedanaesti put.

 

-Cilj nam je da sva deca osete čaroliju i magiju predstojećih praznika. Dolazak Deda Mraz, vilenjaka i dobre vile sa poklonima u njihove domove stvaraju čaroliju i magiju koju naši mališani željno iščekuju i to je ono za šta svi mi živimo. Nema ničeg lepšeg  da našu decu obradujemo i da im omogućimo lepo i bezbrižno detinjstvo. Na lokalnoj samoupravi je da obezbedi deci najbolje uslove za život. Ove godine imamo više od 5.500 i grad. Deca su ta koja nas motivišu da se izborimo sa svim nedaćama – napomenuo je Lukač i precizirao da će najpopularniji deka na svetu sa svojim pomoćnicima obići sve mališane na teritoriji Grada.

Orhideja 5

Članice Udruženja žena „Orhideja“ iz Banatskog Velikog Sela učestvovale su, nedavno, na manifestaciji „Kreativa – ženskih ruku delo“ koje priređuje istoimeno udruženje iz Ostojićeva. U svoje mesto donele su još jednu zahvalnicu kao priznanje za izuzetan rad u očuvanju tradicije – ovoga puta za svoje vezene peškire.

– Pravimo i jastuke, unikatne saksije, igračke, magnete – kaže predsednica Udruženja, Novka Pavlović. – Sada se pripremamo za Sajam zavičaja, na kojem redovno učestvujemo.

Uz podršku Fonda za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu i Pokrajinske vlade, manifestacija koja se održava u Novom Sadu, promoviše privredni, kulturni i turistički potencijal Srba širom regiona. Među udruženjima iz nekoliko država obavezno su i Velikoselke iz „Orhideje“. Takođe, zahvaljujući Fondu, učestvuju i na “Kočićevom zboru” na Manjači kod Banja Luke.

Tradiciju svog kraja čuvaju u radionicama u kojima nastaju nove kreacije, a pored toga, svake nedelje održavaju se i sastanci na kojima se svode bilansi i planiraju nove aktivnosti.

– Udruženje ima 16 stalno aktivnih žena i sve smo zaposlene. Ipak, uspevamo da se organizujemo, da učestvujemo u programima, da sarađujemo sa udruženjima iz svih kikindskih sela, iz Zrenjanina, Srpskog Itebeja, Bukovca, Temerina, Banatskog Karađorđeva –  kaže Pavlovićeva.

Kako bi mogle da finansiraju odlaske na proslave i druženja na kojima se obavezno razmenjuju iskustva, žene „Orhideje“ uspešno neguju i preduzetnički duh.

– Sve što napravimo, a pravimo mnogo toga, prodajemo na vašarima i bazarima, i tako skupljamo novac – objašnjava predsednica. – Moram da istaknem da nam u svemu mnogo pomaže naša Mesna zajednica, kao i Grad, od kojeg dobijamo novac po projektima.

S druge strane, one uzvraćaju angažmanom kad god je to potrebno i spremne su, uprkos obavezama, da pomognu i pridruže se svim akcijama u svom mestu. Tako su, letos, od svoje Mesne zajednice, dobile zahvalnicu za izuzetan doprinos u obnovi Zavičajne kuće, na šta su posebno ponosne.

Da se za Banatsko veliko Selo nadaleko čuje i zna, doprinelo je i to što je ovo udruženje, dve poslednje godine, osvajalo titulu „Kraljice ajvara“ na takmičenju „Izađi mi na teglu“ u Kikindi. Kao predstavnice grada zatim su nastupale na državnom nadmetanju na Adi Ciganliji.

– Oba puta u Kikindi dobile smo „smederevac“ – kaže Novka Pavlović. – Jedan smo prodale i kupile električni šporet, pa sada u svako doba možemo da pravimo svoje specijalitete.

Rad kreativnih i vrednih žena iz ovog mesta prepoznaju i donatori pa će, uz njihovu pomoć, uskoro, u zgradi Mesne zajednice, u kojoj su smeštene, opremiti još jednu, „zavičajnu sobu“.

Očuvanje tradicije, predstavljanje svog sela i grada, ali i negovanje zajedništva, najvažniji su uspesi ovih vrednih žena koje, novim generacijama, ostavljaju najvrednije – entuzijazam, volju i jedinstvo bez materijalne koristi – u amanet.

 

STANISLAVA REZULTATI IZBORA

Stanislava Hrnjak kandidatkinja liste „Aleksandar Vučić Srbija ne sme da stane”, u ime stranke i u svoje lično ime, zahvalila se sugrađanima na podršci koji su im ukazali na izborima.

Srpska napredna stranka u Kikindi je osvojila 54,92 odsto glasova od ukupnog broja izašlih na birališta. Poverenje ovoj partiji dalo je 15.886 sugrađana, što je više u odnosu na izbore pre godinu i po dana. Stanislava Hrnjak, predsednica Gradskog odbora SNS-a i kandidatkinja za pokrajinsku poslanicu „Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane“ zahvalila je svim građanima koji su od ranih jutarnjih sati do zatvaranja biračkih mesta ispunili svoju građansku dužnost.

POGLEDAJTE VIDEO:

44c26503-6ec6-4d63-82f4-0973a21d6a63

Prema podacima Gradske izborne komisije izlaznost u Kikindi do 20 sati bila je 63,4 odsto. Na 60 biračkih mesta u gradu i selima nisu zabeležene nepravilnosti. Sva birališta otvorena su i zatvorena na vreme.

U Republici je do 19 sati građansku dužnost ispunilo 55,9 odsto ukupno upisanih u birački spisak. Predsednik Republičke izborne komisije Vladimir Dimitrijević izjavio je večeras da je izborni dan prošao sa mnogo više regularnosti nego bilo koji drugi izborni proces.