Најновије

gradska kuca

Za predstojeći praznik Uskrs, neradni dani su 5. i 6. maj. Svi veći trgovinski objekti biće zatvoreni u nedelju, a u ponedeljak rade po uobičajenom radnom vremenu.

Dežurstvo ambulante opšte prakse organizovano je u Drugoj zdravstvenoj stanici, u Svetosavskoj 53, od 7 do 20 sati. Pedijatri će biti dostupni u Dečijem dispanzeru, od 9 do 17 sati. Dispanzer za žene neće raditi tokom čitavog praznika, kao ni specijalističke ambulante u Opštoj bolnici. Nedelja, 5. maj je neradni dan za sve apoteke, osim dežurne , do ponoći, u Svetosavskoj 54.

I na autobuskoj i na železničkoj stanici do 7. maja primenjuje se nedeljni, odnosno praznični red vožnje.

Parking se neće se naplaćivati zaključno sa ponedeljkom. Naplata i kontrolisanje ponovo će početi u utorak, 7. maja.

Kompanija  FCC, neće raditi samo u nedelju. Ostalim danima smeće se odnosi po ustaljenom rasporedu.

Pošta će biti otvoreni u ponedeljak, od 8 do 14 sati, u ulici Generala Drapšina.

 

 

 

 

Mokrin

Za Vaskrs, 5. maja, za saobraćaj će biti zatvoren deo ulice Svetog Save od Braće Tomića do Đure Jakšića, obaveštavaju iz Mesne zajednice Mokrin. Saobraćaj će biti preusmeren na ulice Braće Tomić, Vase Stajić i Đura Jakšić.

baskrs-nagradjeni-(1)

U OŠ „Vasa Stajić“, u okviru Vaskršnjih svečanosti u Mokrinu, otvorena je izložba dečijih radova i oslikanih jaja na temu Vaskrsa. Više od 30 godina organizuje se likovni konkurs kom se, pored osnovaca, priključe i mališani iz vrtića „Neven“. Najbolji crteži su nagrađeni, a ove godine prvu nagradu u kategoriji predškolaca osvojila Dragana Golić (6), drugu Iva Srbljin (4) i treću Nika Blažić (5).

U kategoriji osnovaca nižih razreda najlepši je bio crtež Slaviše Detki iz IV1, druga je bila Alisa Halilović, učenica I1, a nagrađen je i Miloš Sremčev iz III1 razreda.

U kategoriji od petog do osmog razreda Vaskrs su najlepše dočarali Milica Veskov, učenica V1 razreda, Aleksandar Obadić iz VII1 i  Radmila Ristić iz V1.

Dodeljena su i priznanja za najlepše oslikana jaja i to Anđeli Linkin, učenici I2, Milici Tot, učenici III1 i Sari Konculić, učenici VI1 razreda.

Najlepše crteže odabrale su učiteljice škole i nastavnik likovnog vaspitanja koji nisu imali lak zadatak da odaberu najbolje u konkurenciji oko 300 likovnih dela.

 

 

 

 

velika-subota

Pravoslavna crkva i vernici  danas (subota) obeležavaju drugi dan hrišćanske žalosti – Veliku subotu. To je vreme koje je, po verovanju, Hrist bio telom u grobu, ali duhom u Ad, a u isto vreme na prestolu sa Ocem i Svetim Duhom.
Na taj dan je, hrišćani veruju, Isus Hristos pokazao da je došao kraj starom veku koji je bio obeležen svetkovanjem subotnjeg dana, i otpočeo novi vek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja. Velika subota zato se provodi u molitvi i tišini, a u crkvama se, po završenoj liturgiji jede hleb i voda.
Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček sutrašnjeg praznika – sprema se i čisti kuća, priprema svečana odeća. Domaćice koje to još nisu učinile, na današnji dan farbaju jaja.Ručni rad, vez, lov i ribolov su poslovi koje vernici treba da izbegnu, a posebno u ruralnim sredinama nije dozvoljeno klanje stoke ili živine. Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje Vaskrs –najradosniji hrišćanski praznik i vreme velike radosti za vernike širom sveta.

farbanje-jaja-Kikinda-(2)

U kući naše sugrađanke, Desanke Tapai, članice Etno-građanskog društva „Suvača“, slave se dva Uskrsa. Pred katolički praznik jaja je farbala lukovinom. Iskustvo je pokazalo da lukovina mora da prenoći sa malo sirćeta, a zatim se sitno isecka, pa jaja budu kao mermerna.

Danas joj je pomagala ćerka i jaja se farbaju kupljenim bojama.

– Prvo operem jaja u vodi sa sodom bikarbonom, da bi bolje primala boju, zatim idem da naberem travu – objašnjava Desanka. – Skuvam ih u većoj šerpi, da se ne dodiruju, da ne bi pucala, a u vodu stavim malo sirćeta i malo soli. Izvadim ih i stavim u hladnu vodu. Zatim na njih stavljam travu, umotavam u svetle stare čarape ili gazom, i farbam ih.

Obavezna su crvena, ali ima različitih boja ili su šarana sa nekoliko farbi. Po običajima, prvo jaje boji se u crveno i ono je „čuvarkuća“ i ostaje na posebnom mestu do sledećeg Uskrsa.

Farbanje-jaja-Mokrin-(4)

U Mokrinu, u okviru 34. Vaskršnjih svečanosti, danas se, tradicionalno, u Udruženju žena, farbaju uskršnja jaja i oslikava se spomenik na ulazu u mesto.

– Članice Udruženja i KUD-a „Mokrin“ ofarbale su, i ove godine između 500 i hiljadu jaja, tradicionalnom tehnikom, u lukovini, išarana detelinom i travama, i crvenom bojom. Takođe, kao i svake godine, oslikan je i spomenik jajetu na ulazu u selo, i u tome učestvuju članovi Kulturno-umetničkog društva i Miloš Srbljin. Ove godine naslikali su lipicanera – rekao je Živko Ugrenović, predsednik KUD „Mokrin“ i Udruženja građana „Raša Popov“.

I mališani u vrtiću „Neven“ i đaci OŠ „Vasa Stajić“ bojili su jaja i crtali na temu Uskrsa. Njihovi radovi biće izloženi od 17 sati.

Svečano otvaranje sedme Uskršnje izložbe likovnih radova mokrinskih autora u organizaciji UG „Raša Popov“ zakazano je za 20 sati. Za sedam godina, koliko se ovaj program organizuje, predstavljeno je više od 250 radova, kaže Ugrenović. Oba programa odvijaće se u Galeriji Doma kulture.

Tucanijada, centralni događaj Vaskršnjih svečanosti, u nedelju će, na seoskom trgu, početi već u 9.30, nadmetanjem juniora. Finale je zakazano za 12 sati. Od 20 sati koncert će održati Ivana Selakov. Svi programi odvijaju se uz podršku Mesne zajednice Mokrin.

Kozarci slava Hrama 1

U Novim Kozarcima u nedelju, na Vaskrs, biće održana prva Tucijada. Inicijativa je potekla od jereja Hrama Svetog Proroka Ilije u ovom mestu, Nikole Momirovića.

– Motiv da organizujem Tucijadu je da bi što više naroda prišlo Bogu i veri, da shvate suštinu života Isusovog, suštinu njegovog vaskrsenja, da znaju kakva je stradanja doživeo i, naposletku, i umro. Vaskrs je praznik na radost svih nas, zato smo pozvali i decu i odrasle da se prijave za takmičenje, ali u Crkvi ćemo imati farbanih jaja i dobrodošli su svi, i on koji se nisu prethodno prijavili, da nam se pridruže. Posle Svete liturgije pozvaćemo sve da ostanu, a za najmlađe smo pripremili prigodne poklone. Nadam se da će ovaj novi program, način okupljanja na radost svih nas, i zaživeti – kaže jerej Momirović.

Svi koji žele da se prijave za prvu Tucijadu mogu to učiniti na broj 065 356 14 66. Takmičenje će se održati ispred Crkve, posle Svete liturgije, oko 11 sati.

Jelena-Karanovic-(7)

Jelena Karanović i njena majka dobile su, pre nekoliko dana, vest da je Branko Tunić, ubica njihovog brata i sina, Marka Utržana, osuđen, u odsustvu, na osam godina zatvora, za počinjeni ratni zločin, odnosno za mučenje ratnih zarobljenika. Ovakva presuda Suda za ratne zločine u Beogradu, posle 33 godine čekanja, nije pomogla Markovoj porodici.

– Očekivala sam da će dobiti veću kaznu, mada smo znali da će biti jako teško. Ono što je radio Marku i njegovim drugovima je monstruozno, a našeg Marka je, nakon svega, ubio – kaže Jelena Karanović, Markova sestra.

Jelena je imala samo osamnaest godina kada je telo njenog brata, dvadesetogodišnjeg Marka, vojnika na odsluženju vojnog roka u Prečecu u Hrvatskoj, stiglo kući u kovčegu. Nisu odmah znali šta se dogodilo. Da su, na početku ratnog sukoba, vojnici u toj kasarni pali u ruke hrvatskih snaga, da im je rečeno da se predaju i da će biti oslobođeni, da su Srbi zadržani, a svi ostali pušteni kućama. Da je, zatim, 14 vojnika, među kojima je bio i Marko, prebačeno u prvi ratni logor, u Rakitju, gde ih je Branko Tunić, pripadnik Zbora narodne garde (ZNG), tada star 26 godina, 15 dana i noći mučio: tukao, gazio, stavljao im pištolj u usta, gasio cigarete i urinirao po njima, zastrašivao ih nožem i pištoljem, repetirao oružje na njih, ponižavao i povređivao i, na kraju, 30. septembra 1991. godine, prilikom jednog od iživljavanja, hicem u glavu, ubio Marka.

Ostali mladići su, posle mesec i po dana, razmenjeni kao ratni zarobljenici i otišli su svojim kućama. Ali ne i Marko.

Presuda Tuniću odnosi se upravo na mučenje vojnika, ali ne i na ubistvo, za šta je oslobođen, jer mu je, za to delo, već suđeno u Zagrebu, gde je, 1999. godine, oslobođen krivice, i ne može da mu se sudi dva puta za isto delo.

– Znali smo da je nemoguće da presuda u Hrvatskoj bude osporena – kaže Jelena. – Tamo su zaključili da je bila nužna odbrana, da je Marko njemu oduzeo pušku. Međutim, postoje dokazi dobijeni veštačenjem, rađena je i ekshumacija, koji se ne poklapaju sa tim zaključcima. Nisu hteli da ga osude jer bi time priznali zločin koji se odvijao u Rakitji.

Tunić nije dostupan srpskim organima i sudilo mu se u odsustvu. Zvanično je u Hrvatskoj, čiji je državljanin, ali nije isporučen našoj državi. Vesti od advokata Dušana Bratića, primile su samo Markova majka Vera i Jelena. Otac Radovan je preminuo, a za majku i sestru, ovo je novo kopanje po živoj rani. Satisfakciju nisu i ne mogu dobiti.

– Nama ovo nije pomoglo. Jer ono što smo mi imali sa njim, nijedan papir ne može da vrati. Ne znam da li ćemo uložiti žalbu, nisam još pričala sa advokatom. Inače, imam informaciju da, osim mog Marka, Tunić na duši ima još 13 ljudi – kaže Jelena. Ona, inače, aktivno sarađuje u slučaju protiv Tunića od 2016. godine, kada je započeta istraga.

Sudski proces u Beogradu je započet tek 2022. godine, kada je zvanično podignuta optužnica.

– Svedočila sam, pričala sam o Marku. Rekla sam im kako je bio poseban, uvek nasmejan i vedar, nisi mogao ni da se posvađaš sa njim. Ne prođe nijedan njegov rođendan da na njegovom grobu ne nađem cveće i sveće, njegovi drugovi ga redovno obilaze, i posle toliko vremena. Njegova smrt boli kao prvog dana – kaže Jelena.

Da li je baš blaga i mirna Markova priroda, kako se pretpostavlja, isprovocirala zločinca, nije dokazano. Tužilac Bratić naveo je da Markovi drugovi i danas imaju teške fizičke i psihičke traume kao posledice iživljavanja u Rakitji. I za to je Tunić osuđen na osam godina. Ali ubicom nije proglašen.

Iako nam to, kaže Jelena, njega neće vratiti, bilo bi pravedno da se zločincu sudi za ubistvo nasmejanog golobradog mladića koji se, te 1991. godine, kada je kretao u vojsku, nije nadao da se u svoju Kikindu, svojoj kući, porodici i drugovima, neće vratiti nikad.

S. V. O.

basaid

Prvi Dečiji vaskršnji bazar u Bašaidu biće održan na Veliku subotu, od 10 sati, ispred porte Crkve Svetog Oca Nikolaja koja je organizator događaja.

Crkvene predmete i radove koje su sami napravili prodavaće deca koja pohađaju versku nastavu. Deo prikupljenog novca namenjen je za ekskurziju na koju idu učenici sedmog i osmog razreda.

raspece

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki petak, dan koji simbolizuje stradanje Isusa Hrista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti. Ovo je i dan najveće hrišćanske žalosti, poslednji u nedelji Stradanja, tokom koga ne zvone crkvena zvona. Danas se posti i farbaju se uskršnja jaja.

U noći između Velikog četvrtka i Velikog petka, Hrista su mučili i bičevali. Pontije Pilat je predao Isusa Judejima, rekavši da ne može da ga osudi, jer nije našao nikakve krivice, i da je taj čovek nevin. Judeji su uvideli da mogu samo da muče Isusa, ali ne mogu da ga osude, pa su rekli Pilatu da se Isus u stvari buni protiv imperatora, jer sebe proglašava carem, a za takav greh Rimljani moraju da kazne počinioca. Kako je to bilo uoči Pashe, najvećeg judejskog praznika, običaj je nalagao da se jedan zatvorenik pusti na slobodu. Pilat je pitao narod koga da oslobodi: Isusa Hrista ili Varavu, razbojnika, koji je ubio nekoliko rimskih vojnika. Svetina, nahuškana od fariseja, tražila je Varavu. Pilat je pitao šta da uradi s Isusom, a svetina je urlala: „Raspni ga! Raspni ga!”

Hristu su stavili trnov venac na glavu, a na pleća navalili teški krst i poveli putem koji i danas, dve hiljade godina kasnije, nosi ime Ulica bola. Pljuvali su ga i dobacivali pogrdne reči. Našao se tu i jedan dobar čovek, Simon iz Kirineje, koji se sažalio i pomogao Gospodu da nosi Krst Stradanja. Na brdu Golgota su postavili tri krsta, na koja su razapeli Hrista i dvojicu razbojnika. Hristov krst je bio u sredini. I posle svih pretrpljenih muka i poniženja, Hristos je molio svog Oca Nebeskog da oprosti ljudima, jer ne znaju šta čine.

U vreme kada je Hristos predao duh Svoj Ocu, oko tri sata popodne, u svim pravoslavnim hramovima se iznosi Plaštanica, platno na kojem je prikazano Hristovo polaganje u grob. Plaštanica se postavlja ispred oltara, na posebno ukrašen odar, koji predstavlja grob Hristov. Vernici prilaze Plaštanici i celivaju je.

Na Veliki petak se strogo posti, hrana se sprema na vodi, zato što sve misli i molitve treba da budu upućene Gospodu i podsećanju da je on sebe prineo na žrtvu, iz ljubavi prema svima nama. Na ovaj dan treba izbegavati svaku fizičku aktivnost, slavlje i poroke.

Farbanje jaja

Običaj farbanja jaja datira iz 12. veka, a na našem podneblju ga je najverovatnije uvela crkva, u 16. veku. Smatra se svetom radnjom, pa joj se tako i pristupa. Bilo je određeno obrednim pravilima, koja su određivala ne samo dan, već i doba dana, kao i osobu koja će bojiti – to su mogle da budu samo „ritualno čiste“ osobe, odnosno stare žene ili nevine devojke. Jaja koja se koriste su najčešće kokošija, a osnovna boja u koju se farbaju je crvena.

Postoje brojna narodna predanja o vezi sa ovim običajem. Jedno od njih, govori o stražarima koji su čuvali Hristov grob i tu jeli pečenu kokošku. Jedan od njih se stalno plašio da bi Hrist mogao da oživi, zbog čega su ga drugi stalno ismevali. U jednom trenutku su mu rekli da će se to dogoditi kada pečena kokoška koju su jeli poleti i snese crveno jaje. Tog trenutka, to se i desilo, a Hrist se uzdigao i poleteo ka nebu.

Prema drugoj priči, farbanje jaja se vezuje za legendu o Mariji Magdaleni. Ona je došla u Rim da propoveda Hristovo Jevanđelje i stigla je i do cara Tiberija kome je na poklon donela korpu jaja. Car nije verovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da bi to bilo, kao kad bi bela jaja u korpi promenila boju. Marija Magdalena je na to rekla: “Hristos Vaskrse”, a sva jaja u korpi postala su crvena.

error: Content is protected !!