Најновије

KC-veterani-(4)

Udruženje “Veterani 72. specijalne brigade” danas su, u dvorištu Kulturnog centra, realizovali projekat “Veterani za male heroje”. Aktivnosti se sprovode kako bi se đaci upoznali sa mladim herojima naše istorije i, na taj način, probudila patriotska osećanja kod mlade populacije.

Predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan koji je prisustvovao događaju, istakao je da će Grad uvek podržati programe kojima se jača patriotizam mladih.

– Kikindska sekcija ovog udruženja prepoznata je da izuzetno dobro radi i zato je naš grad jedan od deset koji u kojima se održavaju tribine kako bi se mladi upoznali sa tim kako se treba ponašati u vanrednim situacijama. Mi smo na putu mira i stabilnosti i ne želimo rat, naš grad je grad mira, prosperiteta i razvoja, ali treba i da znamo kako da delujemo kada treba pomoći svakom našem sugrađaninu, svakoj osobi koja se nađe u stanju neke nepogode ili potrebe i da se, na taj način, spasavajući jedni druge, svoj grad, svoje mesto, kuće i porodice, stavimo u službu svog grada i svoje države, u prvim linijama odbrane – rekao je Bogdan.

Tribina i pokazne vežbe odvijaju se pod pokroviteljstvom Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Školska omladina nema dovoljno znanja o ovoj važnoj temi, istakao je predsednik udruženja “Veterani 72. specijalne brigade“, potpukovnik u penziji Srđan Hadžić.

– Đaci su veoma zainteresovani i postavljaju mnogo pitanja, žele da znaju više o herojima iz naše prošlosti, o našoj istoriji, i da steknu nova znanja o postupcima u raznim situacijama. Predstavljamo im sve male heroje iz prethodnih ratova, zaključno sa najnovijim ratom koji se desio na našim prostorima. Takođe, uz pomoć izviđača, ronilaca i Crvenog krsta, decu usmeravamo na to kako da reaguju u različitim situacijama – rekao je Hadžić.

Kikinda je, posle Zrenjanina, drugi grad u kojem se realizuje ovaj projekat. Sa đacima iz škola koje su se odazvale pozivu: Ekonomsko-trgovinske, Tehničke, i osnovnih škola “Đura Jakšić”, “Jovan Popović” i “Žarko Zrenjanin”, razgovarali su i predstavili im svoje aktivnosti članovi Crvenog krsta,  Izviđačkog odreda „Proka S. Plavi“ i Ronilačkog kluba „Orka“. Kroz predavanja i demonstracije učenici su se upoznali sa postupcima u vanrednim situacijama u kojima mogu da se nađu (požar, zemljotres, poplava), i sa pružanjem prve pomoći u slučaju ekoloških katastrofa, terorističkog napada, saobraćajne nesreće i slično.

Iz Udruženja, nosioca projekta, najavljuju novu aktivnost – tribine za školarce pod nazivom „Vojnička kapa na glavi svakog đaka“, radi podrške ponovnom uvođenju vojnog roka.

S. V. O.

LUKAC-DEPONIJAa

U Iđošu je u toku čišćenje divlje deponije, a u Banatskom Velikom Selu ovaj posao je završen. Za pomenute radove izdvojeno je više od sedam miliona dinara od čega je Ministarstvo zaštite životne sredine opredelilo četiri, a grad više od tri miliona dinara. Kako posao napreduje na licu mesta uverili su se gradonačelnik Nikola Lukač, član Gradskog veća Nebojša Jovanov, direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslava Narančić i predstavnici Saveta MZ Iđoš i Banatsko Veliko Selo.

 

-Krajem prošle godine očišćene su divlje deponije u Sajanu, Ruskom Selu i Novim Kozarcima. Godinama unazad lokalna samouprava i nadležni pokrajinski i republički organi obezbeđuju sredstva za uređenje deponija i pristupnih puteva ka njima, što je jedan od segmenata upravljanja otpadom. Čitavu deceniju radimo na edukaciji najmlađih i već sada imamo rezultate o odlaganju otpada kod dece, ali i najstarijih sugrađana. Trudimo se da kod svih uzrasta iskorenimo loše navike, da komunalni otpad ne završi na divljim deponijama i da ih bude što manje – rekla je Miroslava Narančić.

Goran Stančul, član Saveta MZ Iđoš dodao je da su problem deponije apostrofirali meštani.

 

-Na deponiji je odlagan komunalni otpad, šut, ali i svo drugo smeće. Pozvao bih Iđošane da vode računa, kako ne bi opet došli u situaciju da se značajan novac izdvaja za uklanjanje deponije, nego bi mogli da ga utrošimo za investicije u selu – kazao je Stančul

Predsednica Saveta MZ Banatsko Veliko Selo Mira Pećanac uputila je isti apel .

-Svi znamo koliko je novca potrebno da se deponija očisti i na nama je da budemo savesni. Do deponije se stiže putem kroz ekonomiju „Delta agrara“ koji je takođe bio zatrpan smećem. Molim moje meštane da to ne rade jer postoji mogućnost da se zbog takvog ponašanja zabrani prolaz do deponije koja će na jesen dobrim delom biti pošumljena – precizirala je Mira Pećanac.

Posao uklanjanja deponija poveren je JP „Kikinda“, a na tenderu je za izvođača radova izabrana firma „Eko gradnja“ iz Zrenjanina.

-Čišćenje deponija trebalo bi da se završi sredinom sledeće nedelje. Sa iđoške deponije biće odneta velika količina smeća, jer je posle 12 godina ovo prvo značajnije čišćenje. Apelujem na sve da se domaćinski odnose prema javnim površinama i da čuvaju životnu okolinu – istakao je Čedo Gvero.

U toku je i akcija prikupljanja kabastog otpada u gradu i selima, tako da svi imaju mogućnost da u kontejnere odlože sve ono što bi završilo na divljim deponijama. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine krajem meseca dodeliće gradu 580 novih kanti od 120 litara i 40 kontejnera zapremine 1,1 kubika za odlaganje otpada.

A.Đ.

 

 

prestonica-kulture-predstavljanje-(1)

Projekat „Kikinda – prestonica kulture 2027.“ predstavljen je na sastanku kom su prisustvovali Nikola Lukač, gradonačelnik, Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika, Valentina Mickovski, članica Gradskog veća i direktori ustanova kulture. Na skupu je bio i Nemanja Milenković, direktor Fondacije „Novi Sad – Evropska prestonica kulture“ koji je ukazao na to kako kultura, kada bude u središtu pažnje grada ili opštine, može da bude pokretač razvoja tog mesta.

 

-Sa titulom za koju se konkuriše i pristupom koji je odabran, u godini kada je Srbija domaćin „Ekspo“ izložbe u Beogradu, i decentralizacijom kulture na sever Banata, Kikinda sebe stavlja u središte. Na ovaj način obogatiće se kulturna scena, institucije kulture, nevladin sektor i praktično sve što postoji u lokalnoj zajednici, a nije iz domena kulture. Ozbiljno se pristupilo konkurisanju, prateći Strategiju kulture kroz aplikacioni dokument, kako bi se na ovim principima grad nadalje gradio. I manji gradovi u Srbiji imaju potencijal i to je ono što Kikinda može da pokaže – rekao je Milenković.

Prateći razvoj Srbije i Pokrajine i naš grad pokazaće sve svoje potencijale, naveo je gradonačelnik Lukač.

-Na nama je da iskoristimo ono što imamo i da vizije i realizujemo. Kikinda je prepoznata po kulturi, institucijama, manifestacijama, događajima zbog kojih vredi doći u naš grad. Velika je razvojna šansa u okviru projekta „Kikinda – prestonica kulture 2027.“ i na nama je da pripremimo sve kako bi brendirali našu sredinu i dobili titulu Nacionalne prestonice kulture. Ona će nam pomoći da unapredimo kulturne, turističke, privredne, razvojne, ali i sve druge kapacitete – precizirao je prvi čovek grada.

Proglašenje Narodnog muzeja za Muzej godine, dobra je osnova da dobijemo titulu prestonice kulture. Lidija Milašinović, direktorica, napominje da je dragoceno što je nagrada stigla od kolega.

-Kikinđani su dobro reagovali na ovo priznanje i doživljavaju Narodni muzej kao svoj. U znak zahvalnosti za podršku, do kraja juna, ulazak u našu ustanovu biće besplatan za sve sugrađane. Osim toga u subotu, 1. juna, od 20 do 23 sata organizujemo druženje sa našim saradnicima i građanima i pozivam ih sve da dođu – rekla je Lidija Milašinović.

A.Đ.

 

 

 

 

 

 

Muzej

Kao prateći program izložbe „Sedam decenija posvećenosti – Galerija Doma Vojske Srbije 1953-2023“, u Narodnom muzeju će se, u četvrtak, 30. maja, od 18.30, održati radionica za odrasle.

Cilj radionice je kreiranje pratećeg programa izložbe dela srpskih i jugoslovenskih umetnika XX veka. Radionicu će voditi Dragan Kiurski, viši kustos – muzejski pedagog i Jelena Ciganović, istoričarka umetnosti.

Povodom osvajanja titule Muzej godine za 2023. godinu, koju je Narodni muzej dobio od ICOM-a Srbije – strukovnog udruženja muzeja i muzejskih radnika, ova ustanova časti sugrađane produženim radnim vremenom, do 23 sata, u subotu, 1. juna, i, do kraja juna, besplatnim ulaskom.

zdravlje-usta-i-zuba-(3)-(1)

Stomatološka služba Doma zdravlja i ove godine obeležava „Nedelju zdravlja usta i zuba“ pod sloganom „Čuvam svoje zube, ponosim se osmehom”. Cilj je da se ukaže na značaj oralnog zdravlja higijenom, posetama stomatologu, ali i smanjenom unosu šećera, alkohola i duvana.

-Zdravlje usta i zuba umnogome utiče na opšte stanje organizma. Zubi ne služe samo za žvakanje hrane, nego i za disanje i govor, ali i lep, beli, osmeh – istakla je stomatolog dr Maja Vasić.

Istraživanje  rađeno u našoj zemlji pokazuje da 13,5 odsto dece između jedne i tri godine ima karijes na mlečnom zubu, a više od 50 procenata mališana u vrtićkom uzrastu ima karijes ili komplikaciju.

-Korona virus je, na neki način, usporio edukacije po školama i vrtićima. Na sreću, ponovo organizujemo radionice i predavanja u obrazovnim ustanovama kako bismo decu upoznali sa važnošću koje imaju zdravi zubi. Preventiva je najvažnija, a na teritoriji grada svi stomatolozi se trude da ukažu na njen značaj – napominje naša sagovornica.

Tokom kampanje stomatolozi su posetili vrtiće gde su razgovarali sa decom i pokazivali im tehniku pranja zuba, a ovom prilikom urađeni su i pregledi. Pacijenti, naročito oni najmlađi, u najvećem broju slučajeva redovno dolaze u stomatološke ambulante.

-Krajem godine počela je da radi specijalista dečije stomatologije dr Ivana Zeljković, a od aprila ponovo je otvorena stomatološka ambulanta u Osnovnoj školi „Sveti Sava“. Mali sugrađani imaju mogućnost dobre usluge i ukoliko ih od najmlađih dana naučimo značaju oralne higijene imamo pacijenta koji bez bojazni posećuje stomatologa. Važno je da dete ode na pregled dok nema bol ili komplikaciju jer tada neće imati strah od zubara – navela je dr Maja Vasić.

U školskoj stomatološkoj ambulanti mogu da se pregledaju svi učenici iz škola „Sveti Sava“ i „Žarko Zrenjanin, kao i mališani iz vrtića „Miki“, „Kolibri“ i „Naša radost“. Otvorena je radnim danima od 7.30 do 12.30 sati. Dr Vasić je posebno apelovala je na roditelje dece uzrasta šest i sedam godina da posete stomatologa kako bi utvrdili kakvo je stanje zuba.

A.Đ.

 

 

 

jezero-sauna-(5)

Na zahtev korisnika Sportskog centra „Jezero“, i onih koji će to postati, renoviran je prostor gde se nalazi sauna. Istovremeno, zahvaljujući donatorima, postavljene su i tri nove saune koje su već u funkciji.

–Postojala je takozvana finska sauna, a sada su tu moderne, infracrvene, saune. Prostor će biti zatvoren samo dok traje letnja sezona na otvorenim bazenima koja ove godine počinje 22. juna – istakao je direktor „Jezera“ Dejan Pudar.

Sauna je radnim danima dostupna od 9 do 17 sati, a subotom od 11 do 17 časova. Cena je 500 dinara i uz ulaznicu može da se koriste i zatvoreni bazeni.

-U samom finišu je i adaptacija bazenskih svlačionica kojom je zatvorena celina započeta 2021. godine, a odnosi se na uređenje zatvorenih bazena i prostora oko njega. Uspeli smo da rešimo i dugogodišnji problem, hladan vazduh koji je dopirao do tuševa u okviru zatvorenih bazena. Sada oni imaju zidne pregrade koje štite korisnike od promaje i hladnoće – dodao je Pudar.

U pomenute radove uloženo je tri miliona dinara, a investitor je lokalna samouprava preko SC „Jezero“.

-To je još jedan dokaz odlične saradnje našeg osnivača i naše ustanove – precizirao je naš sagovornik.

Po nalogu požarne inspekcije u svim prostorijama objekta u toku je instalacija sistema dojave požara. Ovim ulaganjem ispuniće se svi propisani standardi i kriterijumi neophodni za bezbedan rad.

A.Đ.

penzioneri-rumunija-(1)

Članovi KUD-a „Sunčana jesen“ proteklog vikenda bili su gosti Saveza Srba u Rumuniji. U Temišvaru su učestvovali na „Prolećnom koncertu“ koji se organizuje godinama unazad.

-Hor, muška pevačka grupa i solisti Valerija Stefanović i Milan Prunić Duma bili su deo manifestacije na kojoj se svake godine sastaju Srbi koji žive u susednoj zemlji. Mi smo bili jedini predstavnici matične zemlje, a u programu učestvovali su i naši zemljaci iz Čeneja i Velikog Sen Mikluša. Ovo je bila još jedna prilika da produbimo saradnju sa Srbima iz Rumunije i dogovorimo uzvratne posete – istakla je predsednica KUD-a „Sunčana jesen“ Radojka Grujić.

Udruženje penzionera u četvrtak, 30. maja biće domaćin sportskog takmičenja. Ovom prilikom ugostiće prijatelje iz Sremskih Karlovca,a Farkaždina i Novog Miloševa. Šest ekipa takmičiće se u pikadu, bacanju pločica, šutiranju na gol. Kikindski penzioneri već u utorak 4. juna putuju u Jagodinu u posetu ondašnjem udruženju najstarijih, a posetiće i Muzej voštanih figura, Zoološki vrt, Akva park.

radovi

Zbog radova na rehabilitaciji raskrsnice ulica Jovana Jovanovića Zmaja i Partizanske, postavljanja cevi za instalaciju budućeg semafora kao i radova na kanalizaciji atmosferskih voda, od četvrtka, 30. maja do ponedeljka, 17. juna na snazi će biti obustava saobraćaja i to:

u Partizanskoj ulici – od „Žabice” do Miloša Ostojina i
Jovana Jovanovića Zmaja – od Petefi Šandora do Bašaidskog druma.

Radovi će biti obezbeđeni adekvatnom signalizacijom i opremom, saopšteno je iz JP Kikinda.

Apeluje se na vozače da prilagode svoju vožnju stanju na putu i koriste alternativne pravce.

 

mikijeva-olimpijada-(6)

Vrtić „Miki“ bio je domaćin prve „Mikijeve olimpijade“ koja je okupila roditelje i decu. Osmišljena su zanimljiva sportska takmičenja u kojima su svi bili pobednici, a cilj je bio druženje i učestvovanje u zajedničkim aktivnostima.

-Roditelji mališana koji pohađaju Predškolsku ustanovu uključeni su u mnogobrojne aktivnosti svoje dece putem radionica, odlaska na izlet, tokom izrade raznih predmeta. Naši vrtići četiri godine unazad primenjuju nove osnove programa i želja nam je da mame i tate postanu kreatori i realizatori vaspitno-obrazovnog rada zajedno sa vaspitačima. „Mikijeva olimpijada“ osmišljena je da se svi učimo fer pleju i da se i roditelji i deca takmiče – saznali smo od Snežane Komanov, rukovodilac objekta vrtića „Miki“.

Igre je osmislio Dejan Ivanović, saradnik za fizičko koji je napomenuo da je cilj druženja ujedno i podsetnik za roditelje da zajedno sa decom svakodnevno upražnjavaju sportske aktivnosti jer deca tako najbolje uče.

-U ovom uzrastu prepliću se senzitivni periodi za razvoj raznih motoričkih sposobnosti i činimo sve da ih deca iskoriste najbolje moguće kroz svakodnevne aktivnosti u vrtiću i van njega. Siguran sam da će kreativni roditelji unaprediti i napraviti ove igre još interesantnijim – rekao je Ivanović.

Učestvovali su mališani osam vaspitnih grupa zajedno sa svojim mamama i tatama. Ovom prilikom pokazana je olimpijska zastava koju su napravila deca, izložene su maskote, a dodeljeni su i pehari, koje su, takođe, izradila deca uz pomoć vaspitača.

A.Đ.

maja-gojkovic-(8)

Počela je izgradnja atmosferske kanalizacije u okviru projekta „Sliv Moravska” koju zajednički finansiraju Pokrajinska vlada i Grad Kikinda. Komunalni problem, koji meštani ovog dela grada apostrofiraju više decenija unazad, konačno će biti rešen.

Radove, započete na uglu ulica Sterije Popovića i Vojina Zirojevića, obišli su predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković sa saradnicima, pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnik gradonačelnika Svetislav Vukmirica, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić, direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero i član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije Nebojša Jovanov.

-Obilne padavine su sve češće i odvođenje atmosferske vode problem je na koji godinama ukazuju meštani ovog dela grada. Voda, koja se zadržava na javnim i površinama fizičkih lica, ugrožavala je sve instalacije i bezbednost saobraćaja. Osim u razgovoru, na ono što se dešava ukazano je i peticijom. Ozbiljno smo pristupili ovom projektu tako da je najpre izrađena neophodna  dokumentacija, nakon čega je bilo najvažnije doći do sredstava. Nesebičnu i ogromnu podršku pružila nam je Pokrajinska vlada koja je odobrila 180 miliona dinara za radove i sa 22 miliona dinara iz budžeta grada u infrastrukturno ulaganje biće uložena 202 miliona dinara. Možemo biti zadovoljni što smo ispunili ono što smo obećali – naveo je Vukmirica.

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković istakla je da je lepo biti u Kikindi i čuti šta radi lokalna samouprava kako bi unapredila život građana.

 

-Iz ovog primera vidimo da postoji dobra saradnja i da se prepoznaju problemi lokalnog stanovništva. Po završetku radova stanovnici ovog dela grada imaće kvalitetnije uslove za život, bez straha da će im biti uništena imovina usled obilnih kiša koje su zahvaljujući klimatskim promenama sve češće – navela je Maja Gojković.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Skup je bio prilika i za radni sastanak na kom je razgovarano o ulaganjima koja su u toku i koja se planiraju.

-Vlada Republike Srbije i lokalna samouprava zajednički su završili izgradnju i probno puštanje u rad fabrike vode. Ona znači život za grad. Kako su me informisali, pojedine probe su završene, nakon čega će se kupiti dodatna oprema, što nije neuobičajeno, i uskoro ćemo moći ponovo da se okupimo i da zajedno sa Kikinđanima popijem čašu zdrave pijaće vode. Konačno, posle desetine godina, rešiće se i ovaj problem. Pokrajinska vlada, Uprava za kapitalna ulaganja i Grad zajednički će uložiti novac u izgradnju mini postrojenja za preradu pijaće vode u svim selima.  Projekat je završen, sredstva imamo i možemo da kažemo da će naredne godine i sva sela imati kvalitetnu vodu za piće. To je, sigurna sam najlepša vest koju možemo da podelimo sa svim stanovnicima na teritoriji Kikinde – precizirala je predsednica Vlade Vojvodine.

Zamena preostalih azbest cementnih vodovodnih cevi takođe će se finansirati preko Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Uprave za kapitalna ulaganja, najavila je pokrajinska premijerka.

-To su projekti važni za život u lokalnoj zajednici i na nama je da ih sprovodimo u budućnosti – kazala je Gojkovićeva.

Sa rešenim važnim komunalnim problemima Kikinda nema prepreka da se kandiduje za prestonicu kulture Srbije.

 

-Rešenjem infrastrukturnih problema, i ukoliko se 2027. godine ostvari veliki nacionalni projekat „Skok u budućnost“ u okviru kog ćemo imati drugačije puteve zahvaljujući brzoj saobraćajnici „Osmeh Vojvodine“,  onda je kruna svega titula prestonice kulture. Kao premijerka Vojvodine daću podršku da se to i desi i to ne samo na rečima, nego i uz značajnu finansijsku podršku i Pokrajine i Republike – zaključila je Maja Gojković.

Maja Gojković posetila je i štand Srpske napredne stranke gde su je aplauzima dočekali članovi i simpaziteri.

ATMOSFERSKA KANALIZACIJA U TRI ULICE

Kišni kanali izgradiće se u ulicama Jovana Sterije Popovića, Ivana Jakšića i Moravskoj u ukupnoj dužini od 3.448 metara. Rok za završetak radova je šest meseci. Voda koja će se odvoditi iz otvorenih i zatvorenih kanala distribuiraće se u Velikokikindski kanal.

PRVI REJON REŠEN

Kikinda je podeljena na četiri sliva i uz pomoć Vlade Vojvodine već je urađen sliv u prvom rejonu i to u delovima ulica Dušana Vasiljeva, Jaše Tomića, Braće  Laković i Semlačke. I ovaj posao realizovan je zahvaljujući zajedničkom ulaganju Grada i Pokrajine u iznosu od 150 miliona dinara.

PREDSEDNICI NA USLUZI GRAĐANIMA

Predsednici Republičke i Pokrajinske vlade Miloš Vučević i Maja Gojković nakon izbora zajedno će obilaziti sve lokalne samouprave u Vojvodini.

-Sa rukovodstvima u opštinama i gradovima razgovaraćemo o tome šta će raditi Republika, šta Pokrajina i koji projekti će nam biti zajednički. Svi će isključivo odnositi na poboljšanje života Vojvođana. Nije nam cilj da pravimo spomenike koji će ostati iza nas, nego da današnjim radom dođemo do boljeg života sutra – dodala je Maja Gojković.

A. Đ.

error: Content is protected !!