Најновије

reciklaza-limenka-fest-(1)

Panel diskusija pod nazivom „Kreativna ekonomija i cirkularna ALU ambalaža“ organizovana je u okviru „Limenka teatar festa“. Cilj je da se ukaže na značaj kreativnih pristupa u reciklaži alu ambalaže, ali i da se ukaže na primere dobre korporativne prakse u ovoj oblasti. Najvažnije je podizanje javne svesti o značaju  zaštite životne sredine kroz razne kreativne pristupe utemeljene na principima kreativne  ekonomije, rekao je Nenad Đurđević, komercijalni direktor „Ball Packaging SEE, Turkey and CIS“ i predsednik  Alijanse za cirkularna pakovanja Srbije.

-O značaju pravilnog odlaganja ambalaže i ambalažnog otpada treba učiti decu u vrtićima. Neophodno je da im se predoči put tog otpada kako bi shvatili koliko je važna reciklaža ambalaže u odnosu na proizvodnju. Učimo ih da za 60 dana, ukoliko se limenka pravilno odloži i pošalje na reciklažu, iskorišćena i zgužvana limenka ponovo postaje limenka nekog novog proizvoda. Tako izbegavamo nova kopanja u prirodi. Svaki početak školske godine treba iskoristiti da deca što više nauče o ovoj oblasti – istakao je Đurđević.

Gordana Knežević –Orlić, generalna direktorka izdavačke kuće „Klet“ napomenula je da nekoliko godina unazad podržavaju „Limenka teatar fest“.

-Mi smo obrazovni izdavač i kroz sve što radimo želimo da motivišemo decu da uče o ekologiji i da čuvaju životnu sredinu. Gradivo se, na žalost, ne menja dovoljno brzo, koliko napreduju tehnologije. Bez obzira na to, na nama je da decu motivišemo da istražuju i čitaju što više kako bi i sami došli do saznanja i zaključaka – dodala je Knežević – Orlić.

Učesnici panela  bili su i dr Hristina Mikić, profesor finansija i kreativne ekonomije, univerziteta Metropoliten i

direktorka u Institutu za kreativno preduzetništvo i inovacije, Bojan Milosavljević, reditelj i projektni menadžer Deska Kreativna Evropa Srbija i dr Sandra Knežević antropolog i autorka preliminarnog projekta „Limenkica ulaznica“.

A.Đ.

mamutfest-2024-(14)

„Mamutfest“, 18. po redu,  svečano je otvoren u dvorištu Narodnog muzeja. Nakon što su  prvog dana manifestacije deca crtala čestitke Kiki, drugog dana mogla su da učestvuju u brojnim radionicama  na „Bazaru muzeja i ideja“,  koje su za njih pripremili gostujući muzeji.

Direktor Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Slavko Spasić podsetio je na veliko prijateljstvo između dva muzeja.

-Naša saradnja počela je još davne 1996. godine kada su stručnjaci Prirodnjačkog muzeja u Beogradu bili u Kikindi na iskopavanju, konzervaciji i rekonstrukciji mamutice Kike. Do sada smo bili deo brojnih manifestacija i izložbi koje smo predstavljali u vašem gradu. I ovog puta svi posetioci „Mamutfesta“ moći će da uživaju u izložbi koja je u proteklih devet meseci izazvala veliku pažnju publike i bila je jedna od najposećenijih kod nas – rekao je Spasić.

 

Gostujuća izložba  pod nazivom „Biljka kao začin – u carstvu boja, mirisa i ukusa“  čiji je autor Uroša Buzurovića, kustos Prirodnjačkog muzeja u Galeriji „Nova“ prvi put je prikazana van Beograda.

-Prikazan je istorijat začina tačnije kako su putovali iz države u državu. Začini su u prošlosti bili „papreno“ skupi i bili su privilegija bogatih, za razliku od današnjice kada su svima dostupni po povoljnim cenama. Na izložbi se može saznati odakle potiče koji začin, kako se koriste u kulinarstvu, kako ih najbolje kombinovati sa raznim jelima i različitim drugim začinima. Tu su i razne zanimljivosti poput mitoloških priča o začinima – dodao je Buzurović.

„Mamutfest“ otvorila je članica Gradskog veća Melinda Gombar.

-Ovo je najlepša i najposećenija dečija manifestacija u Kikindi i važna je jer spaja istoriju, nauku, kulturu i zabavu. Sve radionice prilagođene su najmlađima i cilj im je da probude njihovu pažnju i interesovanje. Kroz saradnju sa brojnim muzejima iz drugih lokalnih samouprava svi posetioci imaju priliku da se upoznaju sa njihovim radom – napomenula je Melita Gombar.

Direktorica Narodnog muzeja Lidija Milašinović napomenula je da je jedinstvena manifestacija postala punoletna.

-Kada smo počinjali 2007. godine nismo znali koliko ćemo trajati. Prvenstveni cilj „Mamutfesta“ je da promoviše kikindskog mamuta koji je postao prepoznatljiv brend grada. Ovo je način da ga još više promovišemo, ali i da novi klince uče o Kiki – rekla je Lidija Milašinović.

Posetioci festivala mogu da pogledaju već postavljenu izložbu „Od PoEtike do Metodike” autora dr Milorada Stepanova u okviru se  organizuju radionice.  Tu je i kolaž edukativno-kreativnih radionica koji će trajati od 15 do 18 sati. Za roditelje sa bebama i mlađom decom  biće priređen „Koncert za bebe“ . Streličarska radionica namenjena je nešto starijoj deci, a u 18 sati svoje znanje iz praistorije moći će da provere dece u okviru „Kviza iz doba Jure“. Od 19 časova je  plesna radionica u izvođenju Sanje Rešćanski iz Plesnog studija „Džesi“.

A.Đ.

 

women-8577389-1280

Ministarstvo privrede je, na inicijativu predsednika Srbije Aleksandra Vučića, donelo je odluku da Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava za Program podrške za razvoj preduzetništva žena na selu bude produžen do 10. oktobra.

Dodela bespovratnih sredstava namenjena je mikro privrednim društvima čiji je osnivač i zakonski zastupnik žena i preduzetnicama, koje se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda i svoju delatnost obavljaju u seoskom području, navodi se u saopštenju ministarstva.

Ukupno raspoloživa bespovratna sredstva za realizaciju programa su 30 miliona dinara i namenjena su za finansiranje kupovine nove opreme i repromaterijala.

Bespovratna sredstva se odobravaju u visini od 100 odsto vrednosti investicionog ulaganja i to u rasponu od 300.000 do 500.000 dinara.

Pomoć razvoju ženskog preduzetništva u ruralnim sredinama jedan je od prioriteta politike predsednika i Vlade Srbije, dodaje se.

“Zahvaljujući sredstvima koje je država obezbedila, žene iz seoskih područja kroz ovaj program mogu dodatno da razvijaju i povećavaju obim svog poslovanja i doprinose razvoju domaće ekonomije. Ministarstvo privrede nastaviće i ubuduće kroz svoje programe da podržava napredak žena preduzetnica na selu”, navode iz Ministarstva privrede.

Kika-cestitke-(5)

U Narodnom muzeju sutra će biti održan 18. „Mamutfest“, jedinstvena manifestacija u čast mamutice Kike, čiji je kostur pronađen u glinokopu fabrike „Toza Marković“ 1996. godine. Uoči Kikinog rođendana, danas je za mališane organizovana radionica u dvorištu Muzeja.

– Već četvrtu godinu imamo pretfestivalski dan kada osnovci i predškolci izrađuju čestitke za Kiku. Organizovano nam dolaze đaci i deca iz vrtića, ali i svi koji žele da učestvuju – kaže Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog.

Na radionici su bili i učenici trećeg razreda OŠ „Petar Kočić“ iz Nakova.

– Došao sam da vidim Kiku i da crtam za nju, da joj napravim čestitku i da joj čestitam rođendan – kaže Luka Bucalo.

Njegova drugarica Bojana Grbić objasnila je šta joj je zanimljivo na radionici.

– Htela sam Kiki da poželim srećan rođendan jer je jako lepa i svi smo tu da joj danas poklanjamo pažnju. Nacrtala sam joj rođendansku tortu.

Nina Kerkez dodaje da su na njenoj čestitki torta, vatromet, svećice i zastavice.

Deca su čestitke okačila ispred Kikinde replike u dvorištu, gde će i ostati u toku sutrašnjeg „Mamutfesta“.

Kao Kikin rođendan određen je drugi vikend u septembru, kada je kostur i pronađen. Na 18. „Mamutfestu“ će sutra (subota, 7. septembar), u 11 sati, biti otvorena gostujuća izložba “Biljka kao začin – u carstvu boja, mirisa i ukusa”, autora Uroša Buzurovića, kustosa Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.

Na otvaranju izložbe i Festivala prisutnima će se obratiti autor izložbe, direktor Prirodnjačkog muzeja Slavko Spasić, direktorica kikindskog Narodnog muzeja Lidija Milašinović, a ceremoniju otvaranja upotpuniće nastup hora “Čuperak”.

Osim gostujuće, posetioci Festivala imaće priliku da razgledaju već postavljenu izložbu “Od PoEtike do Metodike” autora dr Milorada Stepanova u okviru koje će biti realizovana dva bloka radionica.

Nakon otvaranja, uslediće program podeljen u dve celine – “Bazar muzeja ideja” (čine ga radionice u izvođenju predstavnika sedam gostujućih muzeja i jednog fakulteta) od 11 do 15 sati, i kolaž edukativno-kreativnih radionica od 15 do 18 sati.

Program namenjen roditeljima sa bebama i mlađom decom, “Koncert za bebe”, biće održan u svečanoj sali Muzeja u popodnevnim satima. Nešto starijoj deci namenjeni su streličarska radionica i “Kviz iz doba Jure”.

U večernjim terminima, za kraj ovogodišnjeg izdanja festivala planirana je plesna radionica u izvođenju Sanje Rešćanski iz Plesnog studija “Jessy”.

Svi programi „Mamutfesta“ su besplatni.

S. V. O.

 

pregledi-(1)

Preventivni pregledi odraslih biće organizovani u nedelju, 8. septembra u ambulanti Doma zdravlja u Svetosavskoj 53.  Od 8 do 17  biće moguće proveriti krvnu sliku, krvni pritisak, šećer u krvi, EKG, tumor markere.  Iz Doma zdravlja napominju da sugrađani koji žele da da vade krvi treba da dođu od 8 do 12 sati.

U Dečijem dispanzeru takođe će od 8 do 17 sati biti organizovani pregledi. Obavljaju se po sistemima i to: lokomotorni, kardiovaskularni, govorni i drugo. Ukoliko roditelji žele može da se proveri krvna slika i laboratorijski pregled urina.

dom-ucenika-sekretar-(2)

Dom učenika srednjih škola „Nikola Vojvodić“ jedan je od sedam javnih objekata na teritoriji AP Vojvodine na kom su završeni radovi radovi čiji je cilj energetska sanacija. Urađena je fasada, odnosno izolacija čitave zgrade, zamena aluminijumskih prozora, urađena je spoljna keramika, a postavljene su i roletne i termo glave na radijatorima.

Objekat je, prilikom posete Kikindi, obišao Bojan Vranjković, pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj u pratnji Nikole Lukača, gradonačelnika, Dejana Pudara, zamenika gradonačelnika i članova Gradskog veća Miroslava Dučića i Tihomira Farkaša.

-Za radove su izdvojena 92 miliona dinara, a kada tome dodamo i sredstva koja su opredeljena za ugradnju štedljive rasvete, kikindski Dom učenika primer je primene svih mera energetske sanacije koje će značajno uštedeti električnu i toplotnu energiju koje će se kretati do 60 odsto. Pokrajinska vlada je sa Evropskim bankom za obnovu i razvoj potpisala ugovore o zajmu i donaciji i ovim sredstvima više od 50 objekata će biti energetski sanirano. Već je dogovoreno da se naredne godine ovim poslom obuhvati Ekonomsko-trgovinska škola za šta je izdvojeno 60 miliona dinara -precizirao je Bojan Vranjković.

Za korisnike je značajno jer će imati puno bolje uslove leti će im biti hladnije, a zimi toplije. Ljubomir Vasičin, upravnik Doma učenika , kazao je da ga raduje što Pokrajinska vlada prati  rad ove ustanove.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Efekat se video već ove zime. Na svim računima za struju ušteda je bila do 50 procenata i to dok su trajali radovi. Naši gosti, sportisti, koji dolaze tokom leta primetili su razliku s obzirom na to da dolaze svake godine. Posebno se ovog leta videlo koliko znači izolacija. Ova investicija najveća je od izgradnje Doma učenika čiji kapacitet je 190 učenika i studenata. Upisali smo 100 srednjoškolaca i očekujemo oko tridesetak  studenata –  rekao je Vasičin.

Dom učenika prostire se oko 4.500 metara kvadratnih i ima 196 mesta i važan je objekat za grad.

-Kontinuirana je briga lokalne samouprave za učenike i studente. Po završetku radova možemo da se pohvalimo da imamo jedan od boljih Domova učenika u Srbiji. Hvala pokrajinskim i republičkim institucijama koje prepoznaju naše probleme i sa kojima zajednički realizujemo projekte ne samo iz energetike, nego o iz oblasti saobraćaja. I u narednom periodu sarađivaćemo još kvalitetnije i više kako bi zajednički unapredili život u našoj sredini – naveo je prvi čovek grada.

Vranjković je pohvalio lokalnu samoupravu koja, kako je naveo, ima proaktivan pristup kada je reč o apliciranju na konkursima koji raspisuju pokrajinski sekretarijati.

-U ovom momentu Kikinda je jedan od centara ulaganja. Siguran sam da će gradonačelnik sa svojim timom imati pune ruke posla u narednom periodu  – kazao je Bojan Vranjković.

BOLJA BEZBEDNOST UČENIKA

U fokusu Sekretarijata je i bezbednost saobraćaja, posebno najmlađih učesnika.

-Izdvojena su sredstva za 12 projekata bezbednosti saobraćaja u zonama škola u Kikindi i mesnim zajednicama. Reč je o vertikalnom i horizontalnom obeležavanju zona škola i postavljanju ograda. Ne mogu, a da ne istaknem i brzu saobraćajnicu „Osmeh Vojvodine“ koja je od velikog značaja za razvoj grada – precizirao je Bojan Vranjković.

A.Đ.

 

 

Telekom-Srbija-WiFi-drvo-Ada

Kompanija Telekom Srbija postavila je “WiFi drvo” u Adi, u parku ispred Osnovne škole „Čeh Karolj“, čime je pouzdan internet velikih brzina postao dostupan našim građanima i na javnim gradskim površinama, saopšteno je iz ove kompanije.

“WiFi drvo” koje je razvio Telekom Srbija omogućava besplatan brzi internet za najviše 250 korisnika u nekom trenutku, u krugu do 80 metara, uz maksimalnu brzinu do 500 Mbps.

Kompanija, na ovaj način, nastavlja da sprovodi dugoročni plan povezivanja gradskih celina na besplatni internet koji može da zadovolji raznovrsne potrebe korisnika.

(Foto: mts promo)

pregledi-pritisak

Akcija besplatnih preventivnih pregleda koju organizuje Ministarstvo zdravlja , nastavlja se u Opštoj bolnici u Kikindi u nedelju, 8. septembra, od 8 do 17 sati.

Pored fizikalnog pregleda, radiće se EKG, merenje krvnog pritiska, internistički pregled i, po potrebi, rendgen pluća, kao i ultrazvuk abdomena.

Od laboratorijskih analiza, građani će moći da urade kompletnu krvnu sliku, merenje šećera u krvi i tumor markere. Ovi pregledi će se obavljati u delu gde se nalaze internističke ambulante.

U cilju što ranije dijagnostike svih eventualnih nepravilnosti u rastu i razvoju najmlađih, na Odeljenju pedijatrije će se obavljati pregledi dece. Ukoliko roditelji žele, deci će se uraditi i dodatne laboratorijske analize, a po potrebi će se upućivati i na dopunske preglede, saopšteno je iz kikindske bolnice.

vezeni-peskiri-(1)

Udruženje „Vreteno“ iz Iđoša raspisalo je konkurs za izbor najlepšeg ručno vezenog peškira pod sloganom „Vezeni peškir – simbol tradicije i običaja“. Pomenuti ručni radovi ocenjivaće se u dve kategorije ručno vezeni peškir za ram na temu „Peškir mog kraja“ i stari ručno vezeni peškir.

Brankica Mikalački napominje da se  osmi put da se organizuje ovo takmičenje. Propozicije su da da peškiri budu novi, da nigde nisu izlagani, niti nagrađivani.

-Cilj je očuvanje tradicije i narodnih rukotvorina, ali i predstavljanje kulturnog i duhovnog nasleđa. Vez i obredni peškiri deo su naše prošlosti i nije mogla da se zamisli kuća u kojoj ih nije bilo. Bili su deo mladinog miraza i pored onih koji su se nalazili u kuhinjama, tu su i peškiri za devera, kuma i svekra kojima ih je nevesta darivala na svadbi. Nekada se i slavski kolač uvijao u ručno vezene peškire i oni su se sa posebnom pažnjom izrađivali. Za  izradu peškira potrebno je mesec i više dana i svaki je unikat. Prošle godine imali smo pedesetak peškira, a prijavile su se i takmičarke iz Mađarske i Bosne i Hercegovine – rekla je naša sagovornica.

Rok za prijavljivanje je 4. oktobar , a svi pristigli radovi biće prikazani u prostorijama „Vretena“. Nagrade će biti dodeljene u okviru 8. „Iđoških đakonija“ koja se organizuje 12. oktobra . Na izložbi će biti prikazni i dobro očuvani peškiri, stari više decenija.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!