Најновије

sps-rodjendan-(1)

Gradski odbor Socijalističke partije Srbije obeležio je 34 godine od osnivanja. Članovi i simpatizeri okupili su se u prostorijama ove stranke, a obeležavanju su prisustvovali predsednica Gradskog odbora SNS-a i pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak i potpredsednik i gradonačelnik Nikola Lukač. Obraćajući se prisutnima predsednik kikindskih socijalista Đorđe Tešin istakao je da je SPS za sve ove godine ostao veran osnovnim principima.

-Ostali smo verni državi, kao državotvorna partija, očuvanju nacionalnih interesa i ostali smo verni Srbiji. U osnovi mi smo patriotska partija i oslonjeni smo na svoju državu. I naša, ali i stranka našeg koalicionog partnera SNS, zajedno su prolazile kroz sve nacionalne probleme kroz koje je prolazila i država i naš narod. Delimo zajedničke ciljeve tako da je jedino ispravno da zajedno radimo i razvijamo što bolje odnose kako bi  Srbija nastavila svoj razvoj – rekao je Tešin.

Kada je reč o lokalu SPS je očuvao svoju iskonsku bazu.

-Danas je naša partija osvežena kada je reč o rukovodećem kadru, podmladili smo redove i restruktuirali smo stranku. Brojčano nismo veliki kao nekad, ali kvalitativno možemo da odgovorimo svim političkim zahtevima lokalnog političkog miljea. Imamo oko 800 aktivnih članova i unosimo promene u bavljenju politikom prilagođene današnjici. Spremni smo da budemo konstruktivni partneri, da preuzmemo odgovornost i damo doprinos boljem sutra – dodao je Đorđe Tešin.

U gradskoj vlasti SPS ima dva odbornika Gordanu Trnić Iličić koja je i zamenica predsednika Skupštine i Dejana Rodića, kao  i člana Gradskog veća za poljoprivredu i ekologiju Đorđa Tešina.

A.Đ.

 

prozor-1

Javni poziv za sufinansiranja mera energetske sanacije domaćinstava, porodičnih kuća i stanova, na teritoriji Grada  raspisan je danas, a građani će, za bespovratna sredstva moći da konkurišu od 5. avgusta, rekao je na konferenciji za novinare energetski menadžer Grada, Nikola Jugin.

Novi ciklus za energetsku sanaciju u našem gradu, u okviru projekta „Čista energija i energetska efikasnost za građane u Srbiji” uspešno se sprovodi već četvrtu godinu i do sada je 330 domaćinstava dobilo sredstva za ulaganje u ovu namenu: za zamenu stolarije, uvođenje centralnog grejanja, izradu izolacije zidova, krovova i fasade, za ugradnju solarnih kolektora i panela, toplotnih pumpi, kao i za pakete mera, a moguće je dobiti i do 65 odsto planirane investicije.

– Odziv građana je veoma veliki, zainteresovanost je, iz godine u godinu, sve veća. Prošle godine imali smo 200 prijava, od kojih je 180 građana ostvarilo prava na sredstva. Očekujemo da će, i ove godine, više od 150 domaćinstava dobiti bespovratnu pomoć za energetsku sanaciju – rekao je Jugin.

Budžet za ovu namenu je nepromenjen, iznosi 20 miliona dinara, od kojih polovinu izdvaja Ministarstvo rudarstva i energetike, a polovinu Grad. Po prijemu dokumentacije, Komisija za realizaciju Programa će obići domaćinstva i sukcesivno donositi rešenja.

– Brzina prijave je važna jer određuje redosled kojim obilazimo domaćinstva i donosimo rešenja u odnosu na ono što vidimo na terenu – objašnjava Jugin. – Kriterijumi su različiti za svaku od mera ili paketa mera. Ukoliko je u pitanju zamena stolarije, potrebno je da su prozori dotrajali, drveni, i da je obuhvaćena kompletna etaža, ne mogu da se menjaju pojedinačno. Građani koji dobiju pozitivno rešenje, potpisuju trojni ugovor sa Gradom i firmom kod koje kupuju proizvode i materijal.

Dodaje da je svake godine najveća zainteresovanost građana za zamenu spoljne stolarije, ali da se sve više njih opredeljuje za uvođenje centralnog grejanja, kao i za izolaciju zidova i izradu fasada na kućama.

Konkurs traje do kraja godine ili do utroška sredstava. Tekst konkursa sa navedenim merama i paketima mera za koje može da se konkuriše, kao i sa podacima o visini učešća Grada i Ministarstva u ukupnom iznosu za radove, biće dostupan na sajtu Grada.

Od danas je građanima, takođe, za sve informacije, prijavne obrasce i spisak potrebne dokumentacije na raspolaganju i info-pult na šalteru broj 3 Uslužnog centra, kao i broj telefona 410-210. Info-pult, će biti otvoren radnim danima od 11 do 13 sati do prvog dana za podnošenje prijava, do 5. avgusta.

S. V. O.

Komarci 2

U subotu, 27. jula u od 17.30 do 20.30 sati planiran je tretman odraslih formi komaraca hemijskim putem iz vazduha na teritoriji grada Kikinde i naseljenih mesta.

Preparat koji će se koristiti za tretman komaraca je ima aktivnu materiju lambda-cihalotrin. Upozoravaju se pčelari da je preparat toksičan za pčele, da košnice zatvore ili udalje najmanje pet kilometara od mesta tretiranja. Dejstvo preparata traje tri dana.

Usluge sistematskog suzbijanja komaraca obavljaće firma „Ciklonizacija Logistika doo“ iz Novog Sada.

Ukoliko meteorološki uslovi ne dozvole izvođenje tretmana, tretman suzbijanja odraslih formi komaraca hemijskim putem iz vazduha biće pomeren za naredni povoljan dan.

kukuruz-jul-2024

Kukuruz i suncokret su u fazi nalivanja zrna, ali ono što je najneophodnije za ovu fazu sazrevanja, kiša, nikako da padne. Suša izazvana neuobičajeno visokim temperaturama koje su danima bile i 40 stepeni desetkovala je useve na severu Banata.

-U zavisnosti od delova atara, kvaliteta zemljišta i koliko je padavina bilo u kom delu, 50 odsto od ukupno zasnovanih površina kukuruza se drži sa upola smanjenim prinosom. Na 25 procenata njiva neće biti roda, a na preostalih 25 odsto rod će biti jako mali. Kiše su nas zaobišle maltene čitavo leto i suša je uzela danak – istakao je Zoran Simić, savetodavac PSS.

Suncokret je otporniji na sušu, ali i on trpi zbog vremenskih uslova.

-Biće manje suncokreta do 15 odsto, a ne kao kod kukuruza. Očekuje se prosečan rod uljarice koje ove godine ima više u odnosu na ranije. Osetniji pad prinosa biće na lošijim zemljištima pesku i slatinama koje su pod korovima – naveo je naš sagovornik.

Šećerna repa takođe trpi zbog vremenskih (ne) prilika.

-Repa ima sposobnost da nastavi vegetaciju. Problema može da bude ukoliko zbog suše odnosno trajnih oštećenja izgubi kontakt sa zemljištem. Ako do toga ne dođe sa prvom ozbiljnijom kišom nastaviće vegetaciju. Posledica će biti, ali ne katastrofalnih kakve već sada imamo na kukuruzu – dodaje Simić.

U zemljištu postoji ozbiljan nedostatak vlage s obzirom na to da čitavo leto nije bilo ozbiljnijih padavina. Gde je palo između 10 i 15 litara po kvadratu tu su i najveći problemi sa usevima. Na parcelama koje su dobile 30 i 40 litara kiše po kvadratnom metru poljoprivrednici mogu da se nadaju nekom rodu.

-I ove godine imamo situaciju da najveći deo atara nije dobio kišu. U Mokrinu je zabeleženo najmanje padavina i on će, pretpostavljam, najgore proći jer je i zemljište lošijeg kvaliteta. Proizvođače očekuju veliki problemi. Da padne i 20 do 30 litara kiše značiće jer će biti bolje nalivanje zrna i usporiće se zrenje – zaključio je Zoran Simić.

Na žalost, prognoze za naredne dane nisu obećavajuće jer se očekuje još vrelih dana. Nekada je ilindanska kiša donosila siguran rod, a ove godine i da padne početkom avgusta, zakasnila je i neće popraviti tešku sliku u ataru.

A.Đ.

duhovi-u-veneciji

Na repertoaru Bioskopa na otvorenom, u petak, 26 jula, biće film „Duhovi u Veneciji“, snimljen po romanu Agate Kristi. Projekcija počinje u 21 sat i ulazak je besplatan.

Bioskop na otvorenom na Starom jezeru deo je „Kikindskog leta“ Turističke organizacije Grada.

S. V. O.

ofk-kikinda

I u drugoj proveri srpskoligaš iz našega grada trijumfovao je bez primljenog gola, danas na Gradskom stadionu protiv Jedinstva iz Banatskog Karađorđeva bilo je na kraju 1:0 za OFK Kikindu.

Igralo se obostrano dinamično i čvrsto, a možda su Kikinđani mogli i do uverljivijeg trijumfa da je u prvom poluvremenu Lolić pogodio iz kaznenog udarca, pošto je prethodno u šesnaestercu gostiju sapleten Petrović.

Nekadašnji čuvar mreže OFK Kikinde Savkov, međutim, nadmudrio je Lolića. Ipak, naša ekipa stigla je do pobedonosnog pogotka u 62. minutu. Molnar se tada snašao u kaznenom prostoru Karađorđevčana.

OFK KIKINDA: Oparnica, Stokić, Beljić, Crnojević, Grković, Rafael, Preradov, Veljović, Lolić, Ivanović, Petrović. Igrali su još: Francuski, Vilovski, Đorić, Lukić, Mojsilović, Mirkov, Molnar, Kovačević, Cucić.

D. P.

Zemljana-arhitektura-(1)

Obuka o zemljanoj arhitekturi novi je program Narodnog muzeja koji je započet juče u mlinu Suvača. Jedanaest polaznika prijavilo se kako bi stekli teorijska znanja o gradnji i obnavljanju objekata pomoću blatnog maltera, što će, na jesen, a možda i narednih godina, rezultirati rekonstrukcijom oštećenih delova mlina na konjski pogon, jedinog u ovom delu Evrope. Oni će, takođe, na kraju treninga, dobiti i ECVET sertifikat.

Treninge vodi arhitekta i specijalista za zemljanu arhitekturu, Dragana Kojičić.

– ECVET treninzi se sprovode širom Evrope, ali u neformalnom obrazovanju. Ideja je da se obuče majstori koji će ostati ovde i pomoći u obnovi, ne samo Suvače, nego i drugih objekata od zemlje.

Na prvom treningu, održanom juče, na programu je bilo upoznavanje sa materijalom. Danas se već započelo sa praktičnim radom.

– Počinjemo obnovu Suvače, skidamo malter, uočavamo probleme i pronalazimo rešenja za njeno saniranje i zaštitu – objašnjava Dragana Kojičić. – Za drugi deo treninga koji će biti održan na jesen, radićemo završnu obnovu i krečenje. Učesnici su veoma zainteresovani, različitih su profesija, a neki već i imaju iskustva.

Jedan od iskusnijih polaznika je penzioner Dušan Vujičić.

– Već imam znanje i veštine u izradi materijala, pravilnoj upotrebi alata i zaštitne opreme, pa mogu i da pomognem ostalim učesnicima – kaže Vujičić.

Maja Erdeljan Romić na obuku je došla iz Sajana. Kaže da je njen motiv to što živi u kući od naboja i želi da nauči kako da je kvalitetno održava.

Građevinskog inženjera Filipa Pjevića inspirisao je rad instruktorke Kojičić koji mu je, kaže, poznat od ranije.

– Ovo je i privilegija i od velikog je značaja za naš grad – napominje Pjević. – U pitanju su tradicionalne tehnike građenja, obnavljanja, rekonstrukcije, koje su zaboravljene i na ovaj način se ponovo aktuelizuju i neguju.

Ljudi danas shvataju da sa zemljom može da se gradi na potpuno moderan način, prilagođen savremenom životu. U Kikindi je specifična vrsta naboja, sa crepom, a to je upravo tehnika koja se koristi danas u Japanu, u modernoj gradnji, ukazuje instruktorka Kojičić.

Dodaje da je ideja da se ovaj sertifikovani program sprovodi u kontinuitetu, kako bi se delovi Suvače koji su u lošem stanju, redovno održavali.

Treninzi se odvijaju zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture Republike Srbije i u saradnji sa Klubom finih zanata – Centrom za zemljanu arhitekturu koji vodi Dragana Kojičić.

S. V. O.

skupstina-direktori-(1)

Na trećoj sednici Skupštine grada zakazanoj za petak, 26. jul u 10 sati odbornici će razmatrati završni račun budžeta za 2023. godinu. Ukupno ostvareni tekući prihodi, primanja i preneta sredstva bila su 3 milijarde 929 miliona 345 hiljade dinara, dok su tekući rashodi i izdaci iznosili 3 milijarde 878 miliona 340 hiljada dinara. Izvršenje budžeta u prvih šest meseci, takođe je na dnevnom redu. Od januara do juna je 37,44 odsto odnosno milijardu 710 miliona 509 hiljada dinara. Ukupna planirana sredstva u 2024. godini za sve razdele iznose 4 milijarde 568 miliona 83 hiljade dinara.

Odbornici gradskog parlamenta razmatraće izveštaje o poslovanju za prošlu godinu javnih preduzeća „Kikinda“, „Toplana“ i „Autoprevoz“, a razmatraće se i donošenje odluka o usvajanju izveštaja o radu i poslovanju za 2023. godinu mesnih zajednica Banatska Topola, Banatsko Veliko Selo, Bašaid, Iđoš, Mokrin, Nakovo, Novi Kozarci, Rusko Selo i Sajan.

Donošenje odluka o usvajanju izveštaja o radu i poslovanju Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, Istorijskog arhiva, Narodne biblioteke „Jovan Popović“ , Narodnog muzeja, Narodnog pozorišta, CLPU „Tera“, Kulturnog centra, Turističke organizacije grada, Sportskog centra „Jezero“, Centra za stručno usavršavanje, Gerontološkog centra, Centra za socijalni rad, Centra za pružanje usluga socijalne zaštite i Crvenog krsta, takođe će se naći na predstojećoj sednici. Glasaće se i o izmenama i dopunama odluka kojima su propisane novčane kazne za prekršaje, o izmeni odluke o opštem uređenju naseljenih mesta i komunalnom redu, o održavanju javnih zelenih površina, o usvajanju programa kontrole i smanjenja populacije napuštenih pasa i mačaka, o donošenju Plana detaljne regulacije aerodroma, za solarnu elektranu „Brankov solar“ u Mokrinu, za solarni park „Solar pover plant delta“ u Banatskoj Topoli o donošenju godišnjeg Programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta za tekuću godinu.

A.Đ.

tehnicka-radovi-(5)

U Tehničkoj školi počela je prva faza kompletne sanacije sanitarnih čvorova na tri sprata škole. Sredstva, šest miliona dinara, odobrio je Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, uprave, nacionalne manjine i nacionalne zajednice. Kako napreduju radovi uverili su se gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća Tihomir Farkaš.

-Posao će obuhvatiti zamenu vodovodnih i kanalizacionih cevi i obijanje podova, pločica i zamenu sanitarija u tri sanitarna čvora. Zgrada je izgrađena pre 65 godina i nijednom nije urađena ovako obimna sanacija sanitarnih čvorova i cevi koje su dotrajale i u lošem su stanju. Očekujem da će se radovi završiti do 1. septembra – rekla je direktorica Milanka Halilović.

Vrata i prozori na toaletima su stari koliko i škola, oštećeni su i propali su od vlage.

– Za srednje škole u Vojvodini opredeljeno je  ukupno 45 miliona dinara i samo sedam škola dobilo finansijsku podršku na ovom konkursu.  Ogromnu pomoć da kikindskoj školi budu odobrena sredstva imali smo od pokrajinske poslanice Stanislave Hrnjak kojoj želim da se zahvalim na zalaganju. Kompletna investicija je 10 miliona dinara i potrudićemo se da obezbedimo nedostajuća sredstva da se projekat završi. I u narednom periodu ulagaćemo u uređenje i opremanje škola – naveo je Lukač.

Tehnička škola je najveća je obrazovna ustanova u severnom Banatu.

-Ulaganjem u objekte školstva lokalna samouprava pokazuje jasno opredeljenje  za stvaranje što boljih uslova za rad učenika i zaposlenih u školama. Svedoci smo da je grad opredelio značajna sredstva za sve obrazovne ustanove – dodao je Farkaš.

Druga faza radova obuhvatiće kompletnu sanaciju još tri sanitarna čvora i za nju je potrebno 4,3 miliona dinara. Tehnička škola ima 707 učenika u 27 odeljenja.

A.Đ.

marija-bursac-(2)

U Banatskom Velikom Selu će, od petka, 26. do nedelje, 28. jula, različitim programima, biti obeležen Dan sela. Manifestaciju će, u petak, u 13 sati, na bazenima, stadionu i u parku, otvoriti sportski program, „4. BVS Aquatlon“. Od 21 sata, na terenima za mali fudbal, koncert će održati igrački ansambli KUD „Marija Bursać“. Milena Ćeranić nastupiće „na ploči“ od 23 sata, a zatim i grupa „Krivi spoj“.

U subotu će se, od 15 sati, kod Zavičajne kuće, održati „Krajiški višeboj“, a zatim i „Krajiško veče“. Od 21 sata, kod Mesne zajednice, nastupiće rok grupa „Feniks“, a od 23 sata grupa „Krivi spoj“.

Na jezeru „Laguna“ za nedelju, tačno u podne, zakazano je takmičenje u kuvanju riblje čorbe, „Kotlić 2024“. Prijateljska fudbalska utakmica između FK „Kozara (BVS) i FK „Crvena Zvezda“ (Rusko Selo) igraće se od 18 sati. U večernjem programu, u svečanoj sali Mesne zajednice, od 20 sati, biće prikazan dokumentarni film „Garavica“.

Programe pripremaju udruženja i organizacije iz ovog mesta uz podršku Mesne zajednice i Grada.

S. V. O.