Најновије

IMG_20220917_151846

Pionir slobodna škola upisuje novu generaciju polaznika, učenika osmog razreda osnovnih i prvog i drugog razreda srednjih škola.

Kako navode, interesovanje za Pionir slobodnu školu je značajno poraslo od poslednjeg upisa i broj kandidata u školi je premašio sva očekivanja. Zato je od ove generacije mesta manje, a prag za kandidate u školi viši, navode.

Polaznici Pionira mogu da se oprobaju u programiranju, dizajnu, elektronici, elektrotehnici, marketingu, komunikacijama, novinarstvu, pisanju, crtanju ili video montaži i da kroz individualni rad sa mentorom uče i rade na praktičnim projektima gde stiču široko razumevanje o društvu i pojedinostima stvarnog sveta. U školi uče o tehnologiji i spajaju tehnička znanja sa znanjem o društvu i prirodi da bi, iz različitih perspektiva, preispitivali društvene probleme i stvorili inovacije koje će promeniti svet.

-U „Pioniru’’ će mladi moći da rade na praktičnim projektima i sigurni smo da ćemo polaznicima pomoći da napreduju u školi i da dobiju prednost u daljem obrazovanju, karijeri. Posebno izdvajamo priliku za one koji žele da se bave elektronikom i elektrotehnikom jer smo pokrenuli, sada stalan školski projekat, Ponovo kroz koji obnavljamo elektroniku. Dosad smo na svojim projektima sarađivali sa UNICEF-om, Guglom, UNDP-om, a pomoć u infrastrukturi pružali su Majkrosoft, Jetbrains, JLCPCB, Github, a očekujemo i učešće svetskih stručnjaka kao predavača u samom programu, hakatone i druge aktivnosti u okviru programa – kaže upravitelj Pionir slobodne škole Marko Kažić.

Škola je, kao i do sada, besplatna za polaznike, a prijave za kandidate su otvorene na https://tiny.cc/PionirPrijava do 1. oktobra.

-Pionir je škola drugačija od svih ostalih, pored toga što o svemu učimo praktično, naši projekti imaju svetski domet i zato biramo samo najpredanije da zajedno stvaramo velika dela. Kao i uvek, radujem se dolasku nove generacije i imam da poručim budućim kandidatima da budu energični i istrajni u onome što žele da rade i onda će im uspeh biti zagarantovan– kaže projektni upravnik Pionir slobodne škole, Miloš Babić, inače jedan od prvih pionira.

 

atendite-(2)

Hor Kulturnog centra „Attendite!” predvođen prof. dr Biljanom Jeremić, osvojio je zlatnu plaketu sa likom Stevana Stojanovića Mokranjca i Diplomu za znalačko izvođenje kompozicije „Srpski zvuci” Isidora Bajića na 58. „Mokranjčevim danima” u Negotinu, najznačajnijem horskom takmičenju u Srbiji.

Prestižna umetnička manifestacija održava se u rodnom gradu najvećeg srpskog kompozitora.

 

dani-ludaje-temisvar-(4)

„Dani ludaje“ promovisani su i u Rumuniji. Najslađi promoteri grada, predškolci iz „Plavog čuperka“, zajedno sa predstavnicima Turističke organizacije i grada prošetali su Temišvarom i našim susedima predstavili deo atmosfere koja ih u Kikindi očekuje predstojećeg vikenda.

Predstavljanju je prisustvovala i Ivana Jakšić Matović generalni konzul Republike Srbije u Temišvaru.

-„Dani ludaje“ predstavljaju simbol severne Srbije i važna je u čitavom regionu. Iz godine u godinu broj turista koji iz Rumunije dolaze u Srbiju se povećava, a kikindska manifestacija privlači veli broj Rumuna i važan je most između dve države i dodatno povezuje dva prijateljska naroda. Za Kikindu „Dani ludaje“ nisu samo promocija kulture i tradicije ,već služe dodatnom povezivanju sa susedima u regionu  – kazala je Ivana Jakšić Matović i dodala da je počastvovana što je deo  promocije značajne manifestacije za čitav region.

-„Dani ludaje“ su za nas, Kikinđane, porodični praznik, koji svake godine uveliča veliki broj građana Rumunije koji nas poseti. Tokom četiri dana manifestacije granični prelaz Nakovo – Lunga radiće duže i biće otvoren non – stop od četvrta u sedam ujutro do nedelje do jednog sat posle ponoći po srpskom odnosno do ponoći po rumunskom vremenu. Prethodno godine pokazale su da granica nije prepreka jer je veliki broj naših dragih suseda uživalo u bogatom programu koji smo pripremili i ove godine  – istakao je za rumunske medije član Gradskog veća Tihomir Farkaš.

I ove godine program najstarije kikindske manifestacije prilagođen je svim uzrastima i ukusima, navela je v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov.

-Banatski fruštuk, Evropski kutak, Gostinska soba, samo su neki od sadržaja koji će biti dostupni posetiocima. Merenje ludaja posebno je interesantno. Rekord u najtežoj ludaji oboren je prošle godine. Pobednička bundeva imala je 865,5 kilograma. Najduža ludaja izmerena na našoj manifestaciji je 309 centimetara – rekla je Jasmina Milankov.

A.Đ.

setva-1

Nakon tri meseca u proteklih šest dana dobili smo prvu ozbiljniju kišu. Od 11. septembra zaključno sa 16. septembrom palo je oko 60 litara kiše po kvadratnom metru. Padavine su bile  ujednačene na čitavoj teritoriji grada i delom će nadoknaditi nedostatak vlage u zemljištu.

Kako ističu stručnjaci kiša će dobro doći za predstojeću setvu i za pripremu zemljišta za najveći jesenji posao u ataru. Poljoprivrednici su čekali kišu kako bi pripremili zemlju i započeli setvu ozimih strnina. Uljana repica trebalo bi da se zasnuje što pre s obzirom na to da ovoj kulturi treba vlage u gornjem sloju zemljišta. Optimalan rok za setvu pšenice i ječma je polovina oktobra. Padavine će omogućiti setvu koja nije rizična.

I pored toga što smo imali padavine nekoliko dana zaredom one neće nadomestiti manjak koji postoji u zemljištu. U julu je palo 35 litara po kvadratnom metru, a u avgustu  svega 14 litara tako da što je znatno ispod višegodišnjeg proseka. Upravo suša dovela je do katastrofalnog roda suncokreta i kukuruza na severu Banata.

pumpkin-g7e7a63984-1920

Čak 1.246,9 kilograma teška je bundeva koja je u oktobru prošle godine oborila Ginisov rekord!

Na 50. Svetskom šampionatu najtežih bundeva u Kaliforniji ( Half Moon Bay), Trevis Džindžer iz Minesote ubedljivo je pobedio uzgojivši gigantski plod.

Ovaj 43-godišnji nastavnik hortikulture uzgaja bundeve skoro tri decenije. Pobednica je, kako je priznao, zahtevala posebnu negu. Donela mu je titulu Ginisovog rekordera i nagradu od 30.000 dolara.

Prethodni rekord zabeležen je u Italiji 2021. godine. Bundeva je težila dvadesetak kilograma manje od aktuelne svetske šampionke- 1.226 kilograma.

 

saobracajna-policija-mup-4

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda dogodile su se tri saobraćajne nezgode u kojima je jedna  osoba zadobila teške, a četiri osobe zadobile su lakše telesne povrede. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 900.000 dinara. Saobraćajne nezgode dogodile su se zbog  radnje vozilom i  ne držanje rastojanja.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 22 učesnika u saobraćaju i izdata su 72 prekršajna naloga.

Iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključeno 19 vozača, od kojih je šest osoba zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu.

Takođe, otkriveno je 17 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 17 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 50 ostalih prekršaja.

NEVERNE-BEBE-(1)

U Kikindi nismo bili sedam, osam godina. U međuvremenu je izašlo mnogo naših novih pesama i imamo nove ljude u bendu, a u Kikindi je uvek bilo odlično, tako da i ove godine treba očekivati spektakl – kažu članovi benda.

Svako ko je posetio nedavno završene zrenjaninske „Dane piva”, mogao je da se uveri da grupa „Neverne bebe” zvuči nikad usviranije. Doduše, postoje preko tri decenije, a i pre toga su njeni osnivači i ključni članovi Milan i Vladan Vlajko Đurđević imali bogato iskustvo na sceni.

Vlajko je, osim što je s bratom osnovao ovaj sastav, ujedno i basista i glavni organizator grupe i najčešće je zadužen za komunikaciju s novinarima. Milan je možda javnosti najprepoznatljiviji. Zvuk njegovih klavijatura najpre je obogatio njihovu prvu grupu „Nova zemlja” koja je svojevremeno pobedila na Zaječarskoj gitarijadi, da bi jedno vreme bio član kultnog „Smaka”, a nakon toga, s bratom Vlajkom je krenuo u vlastitu muzičku avanturu pod imenom „Neverne bebe”. Još uvek promovišu svoj osmi album, koji je izašao pre dve godine, ali u pripremi je novi nosač zvuka koji bi trebalo očekivati početkom naredne godine.

Oni koji su propustili zrenjaninsku svirku ovog sastava, imaće priliku da to nadoknade na predstojećim „Danima ludaje”, a u susret kikindskom koncertu za „Komunu” su govorili osnivači ovog rok benda– Vlajko i Milan Đurđevićem.

Mi smo od poslednjeg koncerta u Kikindi snimili dva albuma, tako da će čuti dosta novih pesama. Imamo i neke nove ljude u bendu, tako da je sveža i dobra energija i mislim da će ljudi u Kikindi videti „Neverne bebe” koje nisu videli do sad. To je deo ove kompletne  promotivne turneje koja traje već dve godine i na kojoj promovišemo novi album „Hodaj”  i jedva čekamo da dođemo u Kikindu. Mi smo uvek tamo imali publiku i sećam se još pre 15-20 godina kad smo svirali u nekim klubovima, uvek nam je u Kikindi bilo dobro i radujemo se kad dođemo pred takvu publiku, kaže Milan.

Koncert „Nevernih beba” biće održan u nedelju na Gradskom trgu od 21 sat. Prethodnica će im biti AC/DC Tribute, koji će nastupiti od 19. 30 časova.

-Uvek napravimo neku pauzu od tri, četiri godine da ne sviramo u nekom gradu, da nas se malo ljudi užele, tako da mislim da ćemo i Kikinđanima pružiti jednu neverovatnu energiju i emociju i da ćemo uživati kao i svi prisutni. 22. septembra smo u Kikindi, a u tom gradu nismo bili sedam, osam godina, tako da  je to ono što je dobro, da se napravi neki krug. Ima dosta bendova, treba da ljudi čuju sve, i onda kad mi dođemo posle sedam, osam godina da ljudi kažu: „Pa meni se ovo dopada, napredovali ste, promenili ste repertoar…” Naravno, neke nove pesme su izašle. Mi imamo sada osam studijskih albuma, tako da će u Kikindi zasigurno biti spektakl- dodaje Vlajko Đurđević.

 

Nemanja Savić

 

 

dan-zastave-(3)

Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, 15. septembar, obeležava se danas širom Srbije, a i Kikinda je u znaku srpske trobojke. Praznik  se obeležava na dan kada je 1918. godine probijen Solunski front, a na osnovu odluke vlada Srbije i Republike Srpske o zajedničkom obeležavanju ovog datuma.

Zaključkom Vlade Srbije od 11. septembra 2020. dan proboja Solunskog fronta, 15. septembar, obeležava se kao – Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, a istovetnu odluku dan ranije donela je Vlada Republike Srpske.

Probojem Solunskog fronta koji su izveli Srbi ostvarena je ključna promena u ratnim prilikama Prvog svetskog rata. Time je započeo slom Centralnih sila, odnosno snaga Nemačke, Austrougarske, i drugih kao Bugarske i Turske, što će dovesti do okončanja Prvog svetskog rata, najvećeg i najrazornijeg koji je svet do tada video.

proboj-solunskog-fronta-(1)

Polaganjem venaca na spomen obeležju na Železničkom groblju obeleženo je 106 godina od proboja Solunskog fronta koji se dogodio 15. septembra 1918. godine. Ovaj događaj označio je početak sloma Centralnih sila i pobedu saveznika, a posledica toga bilo je oslobođenje Srbije, kao i oslobođenje drugih naroda. Na spomen kosturnici na Železničkom groblju predstavnici grada Željko Radu, član Gradskog veća i Dragan Pecarski, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu i boračkih organizacija poklonili su se senima predaka.

-Proboj Solunskog fronta jedan od najznačajnijih događaja u savremenoj istoriji. Hrabri preci su nas zadužili da ih pamtimo po junaštvu, da ih se sećamo, ali i da učimo mlađa pokolenja o ljubavi prema otadžbini – istakao je Radu.

Sveštenici pravoslavne crkve održali su pomen.

-Na nama je da se sećamo junaka koji su peške prelazili hiljade kilometara, a da pri tom nisu klonuli duhom. Prešli su Albaniju peške i ponovo se vratili. Čojstvo, moralni i patriotski duh pokazali  su srpski dobrovoljci koji su iz vojske koja napreduje prelazili u vojsku koja se povlači – naveo je protojerej Miroslav Bubalo.

Ivan Kljajić, član udruženja „Srpski ratni veterani“ dodao je da je važno da se prošlost odbrani od smrti koja preti, te da su srpska vojnička groblja širom Balkana i Evrope večiti spomenici koji trajno podsećaju na jedan od najvećih i najsvetijih ratnih podviga srpskog naroda.

Kikinda je u Prvom svetskom ratu dala nekoliko stotina ljudi.

A.Đ.

basaid skola krecenje

U svim srednjim i većini osnovnih škola na teritoriji Grada Kikinde u ponedeljak neće biti nastave zbog odluke reprezentativnih sindikata prosvete da svi njihovi članovi 16. septembra stupe u jednodnevni štrajk. U nekim osnovnim školama časovi će biti skraćeni na 30 minuta, a u tri osnovne škole nastava će se odvijati redovno.

Prosvetni radnici traže da se početna plata nastavnika odnosno zaposlenog sa sedmim stepenom stručne spreme, u januaru 2025. izjednači sa prosečnom zaradom u Republici Srbiji, a u skladu sa potpisanim Protokolom sa Vladom i da povećanje bude u jednakom procentu za sve zaposlene u prosveti.

Zahtev je i da se do kraja 2024. uz konsultacije sa reprezentativnim sindikatima izmeni Uredba o koeficijentima za obračun i i isplatu plata zaposlenih u javnih službama, takođe u skladu sa Protokolom kao i da se zaposlenima u obrazovanju isplati Novogodišnja nagrada u skladu sa Posebnim kolektivnim ugovorom.

OD 1. JANUARA 12 ODSTO POVEĆANJE

Premijer Srbije Miloš Vučević održao je protekle sedmice sastanak sa predstavnicima sindikata prosvete na kom je rečeno da će plate nastavnog kadra od 1. januara biti veće za 12 odsto, a nenastavnog osoblja za 8 odsto, kao i ostalim zaposlenima u javnom sektoru.

Premijer je rekao da će povećanje plata nastavnika u odnosu na ostale u javnom sektoru biti veće za 50 odsto, što će doprineti da početna plata u prosveti iznosi 94 odsto prosečne zarade. Dodao je da će Vlada Srbije težiti izjednačanju početne plate u prosveti sa prosečnom zaradom u zemlji.

Reprezentativni sindikati su saopštili da navedena dinamika i iznosi povećanja ne prate potpisani Protokol i da se protive podeli zaposlenih u školama na nastavno i nenastavno osoblje.

-Ne mislim da su štrajkovi dobro rešenje, jer nema nekakvih skrivenih para u budžetu koje će sada neko pod pritiskom da iznese. Ovako trpi ceo školski sistem, đaci gube nastavu, ali spreman sam da nastavimo razgovore dinamikom koja je dogovorena. Sve što možemo, stavili smo na sto, najotvorenije smo pričali šta država i vlada može da uradi, a šta ne- rekao je Vučević u razgovoru za RTS.

 

 

error: Content is protected !!