Drugo izdanje festivala donelo je dan više izuzetnog programa sa vrhunskim izvođačima. Posle večeri klasike, „Muzičkog vatrometa“ sa horom i orkestrom „Virtuozi“ i solistom Dušanom Svilarom, pod fascinantnom scenografijom na velikoj bini na Starom jezeru, večeras je publika uživala u rok muzici u simfonijskom ruhu.
– Prvo veče bilo je više nego uspešno, pravi spektakl, više od očekivanog – rekao je, uoči večerašnjeg koncerta Marko Markovljev, v. d. direktor Kulturnog centra koji je, sa Gradom, nosilac organizacije festivala. – Ako je sinoć bila klasika, mislim da večeras prisustvujemo najvećoj žurci u Srbiji.

I ove godine uspeli smo da organizujemo spektakl koji grad stavlja na kulturnu mapu regiona, izjavio je gradonačelnik Nikola Lukač.
– Imamo i goste iz drugih gradova koji su željni ovakvih manifestacija, u drukčijem prostoru i ambijentu. Zahvaljujem svima koji su učestvovali u organizaciji programa ovog vikenda i obećavam da ćemo i dodatno ulagati i da će biti još sjajnih događaja i koncerata, da će Kikinda u narednim godinama postati ozbiljna destinacija sa kulturnim, muzičkim i turističkim sadržajima u regionu. Siguran sam da ćemo ući u ozbiljnu konkurenciju za dobijanje titule Nacionalne prestonice kulture 2027. godine – istakao je Lukač.

Na večerašnjem programu bila je simfonijska verzija rok opere, „Queen Symphony“, koju su izveli članovi ansambla hora i opere Srpskog narodnog pozorišta i „Novosadskog Big Band“-a, pod dirigentskom palicom Fedora Vrtačnika.
– Ovaj izuzetan i vanstandardni projekat plasirali smo pre tri godine. Na programu je 18 fantastičnih hitova grupe „Queen“ koje izvode izuzetni vokalni solisti: Zoran Šandorov, Bojana Stamenov, Matija Zanata i Nikola Mijić – rekao je Vrtačnik. – Koreni roka jesu u klasičnoj muzici, sve počiva na njoj. Otac harmonije je Bah i sve njegove harmonije se koriste u roku, tako da je ono što mi plasiramo povratak korenima. Ovim je napravljen veliki iskorak u odnosu na klasične aranžmane „Queen“-a, imamo veću orkestraciju i veći orkestarski i horski korpus. Mislim da su i pevači dovoljno dobri da interpretiraju izvođenje Fredija Merkjurija.

Zoran Šandorov, solista rok opere, priznaje da ovo delo uvek izvodi sa velikim uzbuđenjem.
– Već šestu godinu sam glavni solista i, svaki put kada se popnem na binu, doživim gotovo vantelesno iskustvo jer energija koju mi dajemo jedni drugima i publici, kao i publika nama, neverovatna je. Takođe, zahvaljujući jako dobrom timu za svetlo i ton, izvođenje je uvek na najvišem nivou. Publika svaki put sjajno reaguje i mislim da nema izbora nego da se prepusti našoj izvedbi. Po mom mišljenju, ovo je projekat za sva vremena – rekao je Šandorov.

U simfonijskoj verziji i sa fantastičnim instrumentalnim i vokalnim solistima, čuli smo kako zvuče: „Radio Ga Ga“, „We will rock you“, „Innuendo”, “We Are the Champions”, “Barcelona”, “I want it all”, “I want to break free”, “Bohemian rhapsody” i mnoge druge pesme legendarne rok grupe.

„Kikinda Open Air 2024“ proširio je ponudu u skladu sa novim konceptom porodičnog okupljanja. Pod sloganom „Izlet“ odvijali su se i prateći sadržaji, a sve programe pratio je veliki broj sugrađana i gostiju. Veče i festivalska događanja završeni su vatrometom. Do sledećeg Open Air-a i novog spektakla na otvorenom, ostaju utisci o vrhunskom programu i izuzetnoj organizaciji kao što i zaslužuju stanovnici Grada dobrih ljudi.
S. V. O.

Izdavačka kuća „Pešić i sinovi“ izdala je jedan pionirski rad autorke Branislave Božinović, koja se bavila istraživanjem sličnosti srpskog i sanskritskog jezika.
Jedan od prećutanih primera je sistematizacija Vinčanskog pisma koju je sačinio njen otac, paleolingvista, profesor dr Radivoje Pešić, pomerajući time i nastanak prvog ljudskog pisma u 2.000 godina dublju prošlost i dislocirajući njegov nastanak sa Mesopotamije na Podunavlje. Uporednim tablicama, profesor Pešić je dokazao da je u Vinčanskom pismu sadržano mnoštvo znakova iz najstarijih pisama i kompletni etrurski alfabet. Kada je, 1985. godine, ovo njegovo otkriće objavljeno u Italiji, gde je tada radio kao univerzitetski profesor, brojni svetski stručnjaci su podržali njegov rad, ali je ovdašnji cenzorski komitet za upravljanje istorijskom istinom ćutao, navode u Izdavačkoj kući „Pešić i sinovi“.
– Nije bilo promene kada je u pitanju Cenzorski komitet, ali se dogodilo nešto drugo, što me jako raduje. Za 30 godina, od kada sam osnovala Izdavačku kuću, jako veliki broj ljudi je saznao za brojne falsifikate, prekrajanja i kreiranja naše istorije, i to je sada postao jedan nezadrživi talas koji se širi i koji se ne može ni sprečiti ni zaustaviti. To je jako bitno zbog mladih generacija koje u školama učimo pogrešnoj istoriji, brojnim neistinama i tako odrastaju sa kompleksom večitih doseljenika na svoje teritorije i večitih lutalica koje neko može da protera kada mu se prohte. Poznavanje prošlosti omogućava da se izgradi naš identitet na pravi način, a to je „ko sam“, to je ono što pitate sebe od trenutka kada počinjete svesno da razmišljate, pa do kraja života – istakla je Pešićeva. – Predavanje je posvećeno toj temi jer želimo da, u jako turbulentnim i vremenima velikih laži, imamo znanje i svest koji će nam pomoći da odvojimo laž od istine i da izbegnemo mogućnost da nama manipulišu.
Uz to, dodala je, ključne pozicije, katedre, institute, akademije nauka, još uvek, u velikom broju, zauzimaju ljudi koji su autošovinistički nastrojeni, koji nikada nisu vrednovali sopstveno poreklo i tradiciju i koji su uvek mislili da je trava zelenija u tuđem dvorištu. Među njima ima i takvih koji smatraju da Kosovo treba predati, da je ćirilica potpuno arhaično pismo. I oni su još uvek u prilici da kreiraju svest mladih ljudi, istakla je Vesna Pešić.
– Kikinda postaje ozbiljno mesto na mapi dešavanja u čitavom regionu i siguran sam da će publika uživati – izjavio je gradonačelnik Nikola Lukač koji je prisustvovao koncertu. – Kada želite da budete prestonica kulture, ovakvi događaji privlače pažnju i dokazuju da Kikinda to zavređuje. Ovo će biti izuzetan događaj zbog koga će gosti iz cele Srbije i iz regiona dolaziti u naš grad.
– Zajedno smo održali veliki broj vrlo uspešnih koncerata za koje nije slučajno izabran naziv „Muzički vatromet“ jer, u pravom smislu te reči, sadrži pregršt boja, fantastičnih nota za koje se pretpostavlja da ih klasika ne donosi, već da su rezervisane za druge žanrove. Međutim, ja se nadam da ćete večeras biti svedoci da će se kikindska publika provesti kao na nekim drugim manifestacijama gde je obično življe nego na koncertima klasike. To i jeste naša misija, da umetničku muziku približavamo auditorijumu, da pokažemo da je ona veoma živa i da je neraskidiva veza sa ljudima u čitavom svetu. Ovakvi koncerti dešavaju se svuda, u parkovima, na dvorcima, postoji tradicija održavanja koncerata na otvorenom, upravo sa muzikom koja može da dosegne širu publiku nego što je to običaj u koncertnim dvoranama – rekao je Suđić pre nastupa i dodao da na repertoaru nisu samo obrade.
– Moja namera bila je da spajam našu muziku sa evropskom i svetskom, sa latino zvukom, jer u tom jedinstvu vidimo koliko je naša muzika deo evropske i svetske muzike i koliko smo deo te kulture. To je jedno isto nasleđe, mi smo deo sveta u pravom smislu te reči jer niko ne primeti neku bitnu razliku kada pređemo sa latino ili klasičnog zvuka na naše numere. Obrada je neophodna jer naša muzika, nažalost, ne obiluje prevelikim brojem popularnih kompozicija. Naša istorija je bila drukčija, izgubili smo značajan period kada su se takve kompozicije uglavnom pisale, ali siguran sam da, na ovakav način, nadoknađujemo tu prazninu i da publika shvata koliko smo svi mi jedno i koliko je emocija koju doživljavaju na našim koncertima, u suštini apsolutno nedeljiva i da nije samo deo ponude u diskotekama ili modernim partijima za mlade. Atmosfera nimalo ne treba da se razlikuje u odnosu na koncerte umetničke muzike, ona je, u suštini, deo čitave naše tradicije. Siguran sam da će, u ovom predivnom ambijentu u Kikindi, to biti izuzetno – objasnio je Suđić.
Ovogodišnji festival razlikuje se i po konceptu, sadržanom u sloganu „Izlet“.
Sudeći po posećenosti, reakcijama i ovacijama na koncertu, sve su to vrlo dobro i sa oduševljenjem, prepoznali Kikinđani, ali i brojni gosti iz Novog Sada, Bečeja, Beograda, Subotice, Zrenjanina…
U nedelju, drugog dana manifestacije, na velikoj sceni će nastupiti hor i orkestar Opere Srpskog narodnog pozorišta i „Novosadski big band“ koji će izvesti „Queen Symphony“ pod dirigentskom palicom Fedora Vrtačnika. Od 18 sati nastupiće Dečije pozorište „Lane“ sa „Školom za klovnove“ i, kao i danas, odvijaće se i svi ostali prateći programi ovog jedinstvenog festivala.
Na samom početku, u drugom minutu, Stokić je nabacio, a Molnar zakačio loptu koja je potom od gostujućeg Ivanovića završila u mreži Sloge.
Do odmora još je Lolić sve lepo odradio i ubacio loptu u prazan prostor za Preradova koji se nije snašao u gol šansi.
U nastavku zaiskrilo je tek bliže kraju.
Petrović je odigrao povratnu loptu ka Vilovskom koji je slabo šutirao pa se istakao golman Damjanović, potom je na suprotnoj strani odlično tukao Vukas, ali je Oparnica bio izvrstan, a u poslednjim trenutcima nadoknade Ivanović je nakon solo prodora stavio tačku.
OFK KIKINDA: Oparnica, Lukić, Kovačević (Ivanović), Molnar (Mirkov), Veljović (Čutović), Stokić, Crnojević, Preradov (Petrović), Viola, Rafael, Lolić (Vilovski).


Ovaj jedinstveni festival održavaće se u Narodnom pozorištu koji je suorganizator manifestacije. U terminima od 11 i od 19 sati, za pet dana biće odigrano ukupno devet predstava za decu koje će u Kikindu stizati iz naše zemlje i iz inostranstva.
U subotu, 7. septembra, u 11 sati počinje „Bela bajka“ Pozorišta „Pepino“ iz Niša; od 13 sati, u foajeu Narodnog pozorišta, biće održana panel diskusija na temu „Kreativna ekonomija i cirkularna ALU ambalaža“; predstava „Magični grad“ Pozorišta lutaka „Pinokio“ iz Beograda, počeće u 19 sati.