Најновије

mamut-fest-2

„Mamutfest“, 18. po redu, biće održan sutra, 6. i prekosutra, 7. septembra u dvorištu Narodnog muzeja. Prvi dan namenjen je deci predškolskog i mlađeg školskog uzrasta koja će crtati čestitke Kiki.

-Otvaranje „Mamutfesta“ je u subotu u 11 sati , kada će biti otvorena i gostujuća izložba  pod nazivom „Biljka kao začin – u carstvu boja, mirisa i ukusa“ autora Uroša Buzurovića, kustosa Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.  Ceremoniju otvaranja upotpuniće nastup hora „Čuperak“ koji će izvesti pesmu za Kiku. Nakon toga na „Bazaru muzeja i ideja“, koji traje do 15 časova, svi prisutni moći će da se upoznaju sa sedam muzeja iz Srbije koji su nam gosti – istakla je direktorica Narodnog muzeja Lidija Milašinović.

Posetioci festivala imaće priliku da pogledaju već postavljenu izložbu “Od PoEtike do Metodike” autora dr Milorada Stepanova u okviru koje će biti realizovane radionice.  Pripremljen je i kolaž edukativno-kreativnih radionica koji će trajati od 15 do 18 sati.

-Program namenjen roditeljima sa bebama i mlađom decom pod nazivom „Koncert za bebe“ biće održan u svečanoj sali. Streličarska radionica namenjena je nešto starijoj deci, a u 18 sati biće organizovan „Kviz iz doba Jure“ koji je ponovo vraćen na inicijativu dece – dodala je naša sagovornica.

Od 19 časova biće održana plesna radionica u izvođenju Sanje Rešćanski iz Plesnog studija „Džesi“.

A.Đ.

 

open-airrr

Vrhunski izvođači, odlična organizacija i izuzetna posećenost drugog „Kikinda Open er” festivala održanog proteklog vikenda na Starom jezeru, pokazali su da je Kikinda ozbiljan pretendent ne samo za nacionalnu prestonicu kulture, već da se organizacijom ovakvog muzičkog festivala upisuje velikim slovima na regionalnu kulturnu mapu.

Produkcija Kikindskog portala zabeležila je nezaboravne trenutke dvodnevnog muzičkog spektakla.

 

superskola-sastanak-(4)

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“ i ove godine je u programu „Superškola“ koji je  posvećen promovisanju mobilnosti mladih, pruža jedinstvenu priliku za povezivanje vršnjaka iz regiona i podstiče interkulturalni dijalog i saradnju među srednjoškolcima Zapadnog Balkana.

-Regionalna kancelarija za saradnju mladih, RYCO u okviru projekta pod nazivom „Pomirenje zapadnog Balkana“ ocenila je da je naša škola odlično sprovela projekt u prošloj školskoj godini. Stoga nam je u ovoj nastavnoj godini ponovo odobren nastavak saradnje sa Gimnazijom iz albanskog grada Lješa koja će biti realizovana od 15. oktobra do 15. aprila. Iz naše škole 15 učenika i dva profesora posetiće Lješ, nakon čega će nam naši domaćini uzvratiti posetu – rekao je za Kikindski portal direktor SSŠ „Miloš Crnjanski“ Milorad Karanović.

Ovim povodom nedavno je organizovan sastanak na kom su pored predstavnika odabranih škola, prisustvovali i ministarka prosvete, Slavica Đukić-Dejanović, šef Delegacije EU u Srbiji Emanuele Žofre, ambasadorka Savezne Republike Nemačke u Srbije Anke Konrad, zamenica ministra turizma i omladine Ivana Antonijević i direktorka RYCO  lokalne kancelarije u Srbiji Marija Bulat.

-Ovakvi programi su ključni ne samo za jačanje procesa pomirenja i interkulturalnog dijaloga među mladima na Zapadnom Balkanu, već i za razvoj kritičkog mišljenja i sticanje novih veština i znanja. Evropska komisija, zajedno sa nemačkim Saveznim ministarstvom za ekonomsku saradnju i razvoj, ponosna je što nastavlja da podržava ovu inicijativu, koja ne samo da promoviše pomirenje i saradnju, već i podstiče mlade ljude širom Zapadnog Balkana da oblikuju budućnost – izjavio je Emanuele Žofre, šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji.

Ovom prilikom je istaknuto da je Evropska komisija, u saradnji sa nemačkim Saveznim ministarstvom za ekonomsku saradnju i razvoj, ponosna  što nastavlja da podržava ovu inicijativu koja ne samo da podstiče pomirenje i saradnju, već i osnažuje mlade da kritički istražuju i preispituju nasleđe regiona.

A.Đ.

 

Tera-Vladimir-Ilic-(2)

Postavka radova novosadskog umetnika Vladimira Ilića svečano je otvorena sinoć u Galeriji „Tera“. Ilić je diplomirao vajarstvo, ali se njegov rad, kako sam kaže, poslednjih godina razvio u posebnom smeru, nastalom, suštinski, iz samog stvaranja. Izložba nosi naziv „Zadnje dvorište“.

– Vajarstvo mi je donelo zadovoljstvo samim procesom. Već godinama u radu koristim pantograf, specifičan alat za uvećanje ili umanjivanje crteža – kaže Ilić. – Interesuju me neka opšta mesta, kakvo je, recimo, zadnje dvorište. Posmatrajući njegove elemente, zaigravam stvari koje su oko mene, i kada pustim da se same odnose jedna prema drugoj, i sa svetlom u odnosu na njih, dobijem rešenja sa kojima mogu svašta da uradim. U zadnje dvorište odnosite nešto što vam je drago. Tamo sam video i cikorije koje su ovde na pločicama. I linije na izloženim slikama pripadaju njoj. Bilo mi je izazovno da se povežem sa „Terom“ i da uđem u proces crtanja po pločicama, bio je to iskorak u mom radu, bio sam na tom terenu i napravio nešto što pripada „Terinom“ opusu.

Vladimir Ilić je učestvovao na mnogobrojnim izložbama, a bavio se i scenografijom u nezavisnim pozorišnim projektima. Podrška je projektu „Šok zadruga“ Multimedijalnog centra „Led art“. Član je Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine i u statusu je samostalnog umetnika.

Njegova izložba u „Teri“ biće dostupna do 14. oktobra.

S. V. O.

LTF-pocetak-(16)

Festival za decu koji ih uči značaju ekologije i kulture, „Limenka teatar fest“, svečano je otvoren večeras na trgu i već je reciklirano mnogo limenki, a najmlađa publika ispunila je pozorišnu salu u kojoj je gostovala prva predstava, „Mala princeza“ Pozorišta iz Prijedora.

U programu svečanog otvaranja na trgu nastupili su članovi Hora „Kikindijanci“ Kulturnog centra i Bubnjarske sekcije Studija „Maus“. Prve posetioce Međunarodnog pozorišnog festivala pozdravio je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Želimo da pokažemo da znamo kako da čuvamo i zaštitimo našu prirodu. „Limenka teatar fest“ nam pokazuje kako da spojimo ekologiju i ljubav prema kulturi – rekao je gradonačelnik.

Festival je otvorio prvak Pozorišta na Terazijama, glumac Miroljub Turajlija.

– Hvala što ste prethodnih dana sakupljali limenke i time zaslužili nagradu, ulaznicu za pozorišnu predstavu. A pozorište je mesto gde stanuju sreća, radost, veselje, smeh, muzika i ples, lutke i kostimi, i ja sam ubeđen da ćete uživati u predstavama koje su pred vama – rekao je Turajlija festivalskoj publici i proglasio Festival otvorenim.

Valentina Pavličić, glumica i umetnički direktor „Limenka teatar festa“ objasnila je da je Festival nastao kao poziv deci i građanstvu da recikliraju, sačuvaju životnu sredinu i da, u isto vreme, uživaju u pozorišnoj umetnosti.

– „Limenka teatar fest“ postoji tri godine i nastavak je projekta „Limenkica-ulaznica“ koji je nastao pre 15 godina. Nakon Novog Sada i Sombora, ove godine se obreo u Kikindi na naše veliko zadovoljstvo – rekla je Pavličićeva i dodala da su rezultati projekta fantastični.

– Za 15 godina prikupljeno je skoro milion limenki za piće koje su otišle na  reciklažu i kroz projekte je prošlo blizu 90 hiljada dece i roditelja. Deca vrlo brzo nauče da limenku ne treba baciti, da je treba sačuvati i poslati na reciklažu. Ono što deca najbolje zapamte kao kratku i efektnu poruku je da, kada recikliramo samo jednu praznu limenku, uštedimo toliko energije da tri sata mogu besplatno da gledaju crtaće na televiziji. Mališani vrlo brzo postaju pravi recikleri i čuvari prirode, a uz sve to uživaju u divnim pozorišnim sadržajima što je, svakako, mnogo bolje od mobilnog telefona.

Suorganizator Festivala je Narodno pozorište Kikinda u kojem će se, do nedelje, odigrati devet predstava iz šest zemalja.

– Festival za decu je najlepši početak sezone. U našem pozorištu, nažalost, deca su proteklih godina bila malo zapostavljena, pa smo odlučili da ove godine otvorimo pozorišnu sezonu sa „Limenka teatra festom“ i da, na pravi način, posvetimo pažnju našoj deci.  Veliko je zadovoljstvo biti domaćin ovako značajnom festivalu koji je i međunarodnog karaktera i ugostiti sve glumce i male ljubitelje pozorišta koji će, ovoga puta, biti i u ulozi ekologa – rekla je direktorica Pozorišta, Milena Živkov.

Prvi pozorišni gosti stigli su iz Kikindi bratskog grada Prijedora, sa predstavom „Mala sirena“.

– Ideja je iznad svega plemenita, podržavamo je i sa zadovoljstvom učestvujemo. Prvi put smo na Festivalu, ali se trudimo da u svojim predstavama implementiramo ideju ekologije. Doneli smo bajku o maloj princezi koja ima divan glas, pa ga izgubi i onda nastaju razne peripetije kako da ga vrati – ispričao je Srđan Knjeginjić, glumac i direktor Pozorišta.

Neki od prvih najmlađih reciklera za Festival su se dugo pripremali. Mangul Kamenović ima 13 godina i doneo je limenke u džakovima.

– Došao sam sa svojom porodicom, dva brata i roditeljima, doneli smo danas 500 limenki i sutra ćemo doneti još 250. Sakupljamo ih od početka avgusta. Bitno je da čuvamo planetu, kako bi ostala i za sledeće generacije – rekao je Mangul.

Devetogodišnja Nađa Velemirov došla je na Festival sa mamom i bratom.

– Doneli smo 25 limenki – kaže Nađa. – Važno je da čuvamo prirodu zbog čistog vazduha jer, ako ga ne bude, može jako puno ljudi da se razboli.

Koncepcija Festivala je da, na Eko-bazaru ispred Pozorišta, koji će raditi sat vremena pre svake predstave, deca predaju limenke na za to određenim štandovima, gde dobijaju sredstvo plaćanja – jedan „alu-koin“ (limeni novčić) za pet limenki. Novčićima „plaćaju“ ulazak na predstavu (jedan novčić), knjige (dva ili tri novčića) i razglednice na kojima odmah pišu bakama i dekama i ubacuju ih u sanduče, a mogu i da „plate“ crtanje svog portreta.

Večeras su, pred prepunom salom raspoložene najmlađe publike sa roditeljima, glumci iz Prijedora odigrali predstavu „Mala sirena“.

Sutra, 5. septembra, od 11 sati, biće odigrana predstava „Nešto zeleno“ Pozorišne trupe „Čuvari prirode“ iz Beograda; Pozorište lutaka „Mesebolt“ iz Sombathelja u Mađarskoj će, od 19 sati, gostovati sa predstavom „Papirna magija“.

Trećeg dana, u petak, 6. septembra, u terminu od 11 sati, publika će imati priliku da gleda predstavu iz Plovdiva u Bugarskoj, „Carevo novo odelo“ „Kameleon teatra“; od 19 sati na repertoaru je „Vuk i sedam jarića“ beogradskog Pozorišta „Čarapa“.

U subotu, 7. septembra, u 11 sati počinje „Bela bajka“ Pozorišta „Pepino“ iz Niša; od 13 sati, u foajeu Narodnog pozorišta, biće održana panel diskusija na temu „Kreativna ekonomija i cirkularna ALU ambalaža“; predstava „Magični grad“ Pozorišta lutaka „Pinokio“ iz Beograda, počeće u 19 sati.

Poslednjeg Festivalskog dana, u nedelju, 8. septembra, od 11 sati, gostovaće glumci „Babec teatra“ iz Bitolja u Severnoj Makedoniji sa predstavom „U poseti kod Kejt i Fredi“; poslednja Festivalska predstava biće „Pinokio“ Pozorišta lutaka iz Košica u Slovačkoj, koja je na repertoaru od 19 sati, a zatim sledi svečanost zatvaranja ove važne, korisne i lepe festivalske manifestacije.

S. V. O.

leptiric-dani-ludaje-(6)

Najmlađi ambasadori Kikinde od sutra, 5. septembra, promovisaće „Dane ludaje“ u lokalnim samoupravama u našoj zemlji, ali i u Rumuniji. Prva destinacija narandžastog karavana su Novi Sad i Zrenjanin gde će predškolci iz „Leptirića“ pesmom i igrom biti najslađi promoteri. Gradonačelnik Nikola Lukač i v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov, u pratnji Kristine Drljić, direktorice PU „Dragoljub Udicki“ imali su priliku da vide kako će izgledati program.

-Svake godine naši mališani pozivaju naše komšije, ali i stanovnike ostalih mesta da budu gosti u gradu dobrih ljudi za „Dane ludaje“. Predstavljamo im deo atmosfere i trudimo se da iz godine u godinu program koji pripremamo bude lepši i bogatiji. Osim dece iz vrtića „Leptirić“ ove godine u promociji će učestvovati i predškolci iz „Mikija“, „Plavog čuperka“, „Kolibrija“, „Zlatne ribice“ iz Iđoša, „Maslačak“ iz Bašaida. Svake godine odabiramo druge vrtiće kako bi svi ravnomerno učestvovali u predstavljanju naše najveće manifestacije – rekla je Kristina Drljić.

Mališani iz vrtića na trgovima i glavnim ulicama izvešće prigodan program, a deliće se i pita od ludaje. Upravo ovom poslasticom gradonačelnik Lukač počastio je decu, ali i zaigrao sa njima.

 

-Za sve Kikinđane „Dani ludaje“ su najznačajnija manifestacija. To je prilika da ugostimo prijatelje, rođake, ali i da se porodice okupe. Deca iz vrtića su najlepši deo narandžastog karavana, a na ovaj način učimo ih da čuvaju i neguju našu najstariju  manifestaciju, kao i da budu deo nje. Nadam se da ćemo i ove godine oboriti rekord u najdužoj i najtežoj ludaji i da svi uživamo u bogatom programu. Pozivam sve da budu naši gosti i uvere se koliko je lepo biti u našem gradu od 19. do 22. septembra – naveo je Lukač.

Program 39. „Dana ludaje“ biće predstavljen i u Subotici, Somboru , Beogradu i Temišvaru.

A.Đ.

 

 

psi-3-obr

Prva izložba pasa mešanaca „STRAY DOG SHOW“ biće održana u nedelju, 8. septembra, na poligonu pored Prihvatilišta, na adresi Topolski put broj 10, u organizaciji JP „Kikinda“. Cilj je podizanje svesti o dobrobiti kućnih ljubimaca, značaju udomljavanja napuštenih pasa i odgovornog vlasništva.

Za izložbu koja počinje u 10 sati se prijavilo 44 učesnika, a vlasnike najlepšhih mešanaca čekaju lepe nagrade. Posetioci imati priliku da od veterinara i zaposlenih u Prihvatilištu čuju sve o značaju odgovornog vlasništva, potrebama pasa i obavezama vlasnika istih, kao i da ukoliko sami žele, postanu vlasnici napuštenih kuca koje su spremne za udomljavanje.

ambrozija-2

Kikinda  je među gradovima u kojima je zabeležena vrlo visoka zasićenost vazduha polenom ambrozije. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, ambrozija je svih prethodnih dana u „crvenom“, viša od 300 polenovih zrna u jednom danu u lokalnim samoupravama u kojima je zabeležena visoka zasićenost.

Ambrozija je u velikim prekoračenjima i očekuje se da će od polovine septembra krenuti da pada njena koncentracija, bez velikih pikova. Simptomi alergije na ambroziju su: curenje nosa, suzne oči i svrab, često kijanje, kašalj, otežano disanje, glavobolja i nesanica.

Radi se o tipičnom svrabu: alergična osoba ima utisak da je uši iznutra jako svrbe, oči svrbe, u nosu se javlja nelagoda.  Najveće vrednosti ambrozije, u dugogodišnjem proseku, je od 20. avgusta do 10. septembra. U proteklih pet uzastopnih godina najveći pikovi su između 3. i 4. septembra, kada cvetaju bočne grane i kada se grana.

Po merenjima najveće vrednosti polena ambrozije su u tri, četiri ili pet časova ujutru, kako se budi dan tako i ova biljka kreće u produkciju polena. Zato ne treba otvarati prozore ujutru, treba izbegavati boravak u prirodi tokom prepodneva. Savet je se promena odeće po povratku, pranje kose, kao i da se ne suši veš u spoljašnjim uslovima. Klimatizovani automobili i prostorije pomažu, jer filteri zadržavaju polenove čestice, ali i propisana terapija dok ne prođe.

cdc80d9a-bad0-4aa2-80a3-367a80050782-(1)

Novak Despotović bio je na prijemu u Starom dvoru  koji je organizovao gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić za mlade matematičare koji su postigli zapažene rezultate i osvojili medalje na najprestižnijim svetskim i evropskim takmičenjima iz prirodnih nauka u 2024. godini. Đaci su dobili laptopove i vaučere u iznosu od 30 hiljada dinara, a Šapić je ovom prilikom  rekao da se nada da će im ovi pokloni ulepšati početak školske godine, a roditelje rasteretiti. Obraćajući se mladima  gradonačelnik Beograda istakao je da oni zaslužuju veliko poštovanje jer će sutra biti oslonac našeg društva u različitim oblastima.

-Mislim da je važno da sve lokalne samouprave, u skladu sa mogućnostima, pokažu poštovanje i znak pažnje prema mladima koji ostvaruju dobre rezultate na takmičenjima, kako bi videli da njihov trud neko ceni. Sve što radite pre svega je namenjeno vama samima i vašim porodicama, ali i vašem gradu i vašoj zemlji. Čovek koji vodi računa o sebi i svojoj porodici, „sutra” će isto tako voditi računa o svom komšiluku, opštini, gradu i državi. Želeo bih da poručim mladima da je to pravi „recept” i način na koji bi trebalo postaviti stvari – naglasio je Šapić.

Podsetimo da je sugrađanin Novak Despotović učenik četvrtog razreda Matematičke gimnazije u Beogradu i među brojnim uspesima koje je ostvario su i ovogodišnje zlatna medalja na matematičkoj olimpijadi u Kazahstanu i srebro na olimpijadi u Velikoj Britaniji.

Mokrinska-boginja

Izuzetan entuzijazam, ljubav prema svom mestu i mnogo, mnogo rada neophodno je da bi se, na jednom mestu, u muzeju, u ovom slučaju mokrinskom, sakupila tako obimna građa – dokumenti, fotografije, slike, knjige, skulpture, sve što svedoči o ovoj varoši od najranije prošlosti do danas.

Ovog poduhvata prihvatio se, pre četiri i po decenije, Dragoljub Bata Badrljica, profesor u penziji, koji svojim Mokrinčanima čini, istorijski i kulturološki, najveću moguću uslugu – čuva ih od zaborava zahvaljujući darodavcima, a ima ih više od 500 iz čitavog sveta. Ljude, napominje, oni su važni, tačnije njihova dostignuća, o kojima je prikupljao dokaze.

Mokrinska Venera

Možda najpoznatiji i, svakako, najstariji eksponat je skulptura nazvana „Mokrinska lepotica“, vinčanska figurina (Vinča B sloja, kako ju je odredio arheolog Milorad Girić), reprezent izuzetnih umetničkih dometa ove kulture.

– To je mala skulptura u terakoti koja predstavlja torzo žene i stručnjaci su procenili da je stara između šest hiljada i sedam hiljada godina. Pronađena je na području Mokrina i poklonjena je kikindskom Narodnom muzeju u čijoj je stalnoj postavci – kaže profesor Badrljica.

Mokrinska pomorska bitka i Atilino blago

Mokrin ima i pomorsku bitku, tvrdi profesor, zato što se u Muzeju čuva fotokopija gravure pomorske bitke između ruske i turske flote iz 1788. godine.

– Priča o Atilinom blagu ima osnova – tvrdi profesor. – To sam čuo od Luke Nadlačkog. Nemci su vršili vojno gađanje od Kinđe ka zapadnom delu mokrinskog atara. Onda su uzeli detektore i na jednom mestu pronašli otisak koji je daleko veći od neeksplodirane artiljerijske granate. U toku noći su se vratili sa oficirima i iskopali oko šest tona nečega i to su odneli. Težina je procenjena po količini zemlje koja je ostala. O tome je bio obavešten i Gestapo u Berlinu sa dr Rajsvicom, arheologom. Smatra se da je u pitanju bilo blago nekog pljačkaškog naroda.

S. V. O.

Deo priče o Mokrinskom muzeju, objavljene u 67. broju „Komune“.