Најновије

300px-Sv-ev-Luka

Sveti apostol i jevanđelist Luka jedan je od najcenjenijih zaštitnika lekara i mnoge srpske porodice ga slave, a u narodu je taj dan poznat i kao Lučindan.

Smatra se da je bio Grk, rodom iz Antiohije, od neznabožačkih roditelja. Predanje tvrdi da se bavio živopisom i da je prvi naslikao ikonu Isusa Hristosa, Bogorodice i apostole Petra i Pavla. Te ikone su bile uzor svim kasnijim ikonama, zbog čega se sveti Luka smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa.

Pratio je apostola Pavla na drugom i trećem misionarskom putovanju, od Filipa do Rima. Posle smrti apostola Pavla, nastavio je da propoveda Jevanđelje po Italiji, Dalmaciji, Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Makedoniji i drugim zemljama. Prema predanju, apostol Luka je imao 84. godine kad su ga uhvatili idolopoklonici i ubili obesivši ga o granu masline u gradu Tebi Beotijskoj.

Sveti Luka je napisao treće jevanđelje (po redosledu u Novom zavetu), Jevanđelje po Luki, i Dela apostolska. Smatra se da je Jevanđelje po Luki napisao oko 60. godine

U spisima na starogrčkom i crkvenoslovenskom jeziku Sveti Luka se opisuje kao “pouzdani lekar duše i tela”. Poštuje se kao zaštitnik medicine i farmacije, bolnica i apoteka, lekara, farmaceuta i bolesnika, mnogih porodica. Poznato je da je lečio besplatno, a veruje se i da njegove mošti imaju isceliteljsku moć.

Smatra se da je Sveti Luka lično poznavao Bogorodicu i da su tri ikone sa njenim likom koje je svetitelj naslikao najbliže njenom pravom izgledu, a poznata je “ikona u ikoni” koja predstavlja Svetog Luku i u perspektivi ikone Bogorodice koju svetitelj oslikava. Sveti Luka se smatra i osnivačem hrišćanskog ikonopisa.

Njegove mošti se čuvaju u Carigradu, a smatra se da stopalo Svetog Luke koje se čuva u jednom manastiru u Crnoj Gori leči bolesti očiju

Veruje se i da se posle obeležavanja praznika posvećenog Svetom Luki valja nadati lošem vremenu.

Pravoslavni vernici na dan ovog sveca izgovaraju reči posvećene Svetom Luki, kako bi oterali od sebe i svojih najdražih bolesti i prizvali zdravlje u kuću.

U Crnoj Gori se veruje da je nebeska duga pojas Svetog Luke. To znači da se Sveti Luka moli za nas.

U južnoj Srbiji se po prvom gostu koji uđe u kuću na Lučindan gata kakva će zima ili godina biti

Na ovaj dan nikako ne bi trebalo da budete preki i nervozni, da se upuštate u svađe i rasprave, jer je Sveti Luka bio blag i miran i uvek pomagao ljudima.

image-2024-10-30-201619042

Ljubica Mihaljević (31) iz Kikinde je u timu ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za hemiju, naučnika Dejvida Bejkera.

Nobelovac sa Univerziteta Vašington u Sijetlu nagrađen je za izgradnju potpuno nove vrste proteina koje je dizajnirao na kompjuteru. Cilj je da ovi sintetički proteini uz pomoć veštačke inteligencije pomognu kod određenih bolesti, poput malignih. Ljubica se pridružila timu profesora Bejkera 2022. godine, po završetku doktorskih studija.

Rođena Kikinđanka od svoje 12 godine živela je u Beogradu gde je pohađala Petu beogradsku gimnaziju. Upisala je molekularnu biologiju na Biološkom fakultetu, a posle osnovnih studija preselila se u Baltimor gde je na Univerzitetu Džons Hopkins započela istraživanja.

-Membranski proteini su misteriozni molekuli koji i dalje predstavljaju izazovna istraživačka pitanja, uglavnom zato što je sa njima tako teško raditi. Izgradnja novih membranskih proteina iz temelja može nam pomoći da razumemo kako ovi molekuli funkcionišu, što dovodi do novih načina otkrivanja i lečenja bolesti-ispričala je Ljubica koja je na postdoktorskim studijama, i dobila je trogodišnju stipendiju za naučna istraživanja.

Obrazloženje odluke o Nobelovoj nagradi

Proteini se generalno sastoje od 20 različitih aminokiselina, koje se mogu opisati kao gradivni blokovi života, objavljeno je iz Nobelove skupštine Instituta Karolinska u Stokholmu.

U obrazloženju Odluke navodi se da je Bejker 2003. uspeo da iskoristi te blokove da dizajnira novi protein koji nije bio sličan bilo kom drugom proteinu.

Ulicni-trunir-Kozarci

U Novim Kozarcima nedavno je održan izuzetan sportski, ali i društveni događaj. Zahvaljujući slozi i dobroj volji, meštani su se sami organizovali i održali Prvi fudbalski turnir ulica.

– Ideja je potekla od Nedeljka Makivića, jednog od osnivača ekipe veterana FK „Sloboda“ – kaže Ilija Dakić iz organizacije Turnira i jedan od učesnika. – Na stadionu „Ilija Pantelić“ čak 13 ekipa iz gotovo isto toliko ulica u mestu takmičilo se u četiri grupe. Najbolji iz svake grupe nastupali su u polufinalu, nakon čega su odigrane i utakmice najboljih.

“Maršala Tita Karioke”

Prvo mesto osvojila je ekipa „Maršala Tita Karioke“ koja je, boljim izvođenjem penala, pobedila drugoplasiranu ekipu „Biciklisti Krajiška“. U utakmici za treće mesto, pobedu je odnela ekipa „Mladena Stojanovića 2“, savladavši ekipu iz ulice „Generala Drapšina“.

“Biciklisti Krajiška”

Najbolji strelac turnira bio je Vuk Vukmirović iz ekipe „Kralja Petra Prvog“ sa tri pogotka, a najbolji golman – Aleksandar Maksimović iz ekipe „Biciklisti Krajiška” koji nije primio nijedan pogodak.

“Mladena Stojanovića 2”

U pauzi između grupne faze i polufinala, utakmicu su odigrali i najmlađi meštani, podeljeni u dve ekipe, iz dva dela sela – Hajfelda i Mastorta. U uzbudljivoj penal seriji, na kraju su se više radovala deca iz Mastorta, navodi Dakić.

“Dečaci iz Mastorta”

Nakon fudbalskih majstorija, program je nastavljen druženjem uz muziku.

– Ovakav događaj u selu dugo nije viđen, Više od hiljadu posetilaca pratilo je fudbalska umeća u toku i nakon trajanja turnira. Veliki broj Kozarčana angažovao se u organizaciji, učešćem i davanjem podrške. Zahvalni smo i  Mesnoj zajednici Novi Kozarci, stovarištu Mićka Kovačevića, Kafe-baru „Feniks“, Dragi Oljači, porodici Stupar, Destileriji „Šurlan“, Katarini Ilišević Perin, Mići Raduloviću, Nikoli Daniloviću, i svim ostalim ljudima koji su nesebično pomogli da ovaj turnir bude apsolutni uspeh svih meštana Novih Kozaraca – rekao je Dakić.

On dodaje da će Turnir postati tradicionalan, održavaće se svake godine, a ideja je i da se proširi učešćem ekipa iz mesta u kojima su nekada, pre kolonizacije, živeli Kozarčani.

Fudbalski turnir ulica, kažu u Novim Kozarcima, samo je jedna od manifestacija entuzijazma i sloge koji će, sigurni su, doneti još novih okupljanja i događaja radi oživljavanja i održavanja aktivnog društvenog života u ovom mestu.

komarac

Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje, koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Na teritoriji Severnobanatskog upravnog okruga registrovan je jedan slučaj obolevanja. Reč je o starijem Kikinđaninu koji je zaražen u avgustu i koji se još uvek nalazi na lečenju u Kliničkom centru Vojvodine. Dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti ZZJZ ističe da je prenosilac virusa vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas.

-Simptomi nastaju 14 dana nakon uboda zaraženog komarca, a period inkubacije duži je kod osoba sa oslabljenim imunitetom. Kod 80 odsto inficiranih bolest protiče bez ikakvih simptoma, a kod preostalih 20 procenata klinička slika je blaga poput groznice, glavobolje, povraćanje, a može da se javi i otok limfnih žlezda i osip na koži grudi, leđa ili stomaka. Kod svega jedan odsto zaraženih moguć je i razvoj teših neuroinvazivnih oblika  odnosno kod jednog obolelog na 150 inficiranih može doći do razvoja teške kliničke slike – navela je dr Pecarski.

Bolest se prati čitave godine, ali je najviše sumnje leti. Pik odnosno najveći broj potvrđenih slučajeva je u julu, avgustu i septembru.

-Pošto lekar posumnja da je pacijent oboleo od groznice Zapadnog Nila ili kad ima groznicu kojoj je uzrok nepoznat, mi na zahtev kliničara radimo testiranje. Ove godine testirali smo osam sugrađana, četiri muškarca i četiri žene i u sedam slučajeva odbacili smo sumnju. Većina testiranih je radno sposobna – dodala je naša sagovornica.

Sezona transmisije virusa Zapadnog Nila u Srbiji uobičajeno traje od juna do novembra. Preventivne mere za sprečavanje ovog obolevanja su sistematsko i organizovano zaprašivanje komaraca, eliminisanje mesta na kojima komarci polažu jaja, preporučuje se postavljanje mreža na prozorima i vratima kako komarci ne bi mogli da uđu u zatvoren prostor. Komarci su najaktivniji u zoru i sumrak.

A.Đ.

slikar

Na Zonskoj smotri slikara amatera održanoj 25. oktobra u Galeriji „Selo” Doma kulture u Novom Bečeju učestvovalo je 26 slikara, među kojima i šestoro sa teritorije Grada Kikinde. Njih troje plasiralo se za učešće na 25. Pokrajinskoj smotri likovnih umetnika amatera:  Smiljana Šalgo i Aleksa Petkov iz Kikinde i Milan Dragoljević iz Novih Kozaraca.

-Krajem septembra je u Galeriji „Zdravko Mandić” u Novim Kozarcima održana Opštinska smotra slikara amatera koja je okupila dvadesetak učesnika. Odlukom žirija kojim je predsedavao književnik Dobrivoje Vujin, izabrano je šest radova za Zonsku smotru na kojoj su učestvovali slikari amateri iz Novog Bečeja, Titela, Žitišta, Bečeja i Kikinde- navodi Braca Azarić, direktor Galerije „Zdravko Mandić”.

Pokrajinska smotra slikara amatera biće održana u Novom Bečeju, 10. novembra.

R. K.

 

voda

Zbog oštećenja hidranta u ulici Šumice i sanacije istog, bez vode su ostali potrošači u delu ulice Šumice, Pristanište, kao i firme Zopas i Le Belier.

Ekipe su na terenu, normalizacija vodosnabdevanja očekuje se do 12. 30, navode u JP Kikinda.

zimske-gume

Iz Auto-moto saveza Srbije (AMSS) apeluju na vozače da iskoriste povoljne vremenske uslove za pripremu vozila za vožnju u zimskim uslovima s obzirom na to da je ostalo je još dva dana do 1. novembra, od kada su po Zakonu o bezbednosti saobraćaja u obavezi da imaju sva četiri zimske gume na automobilima ukoliko je na kolovozu sneg, led ili poledica.

Od 1. novembra do 1. aprila obavezna su sva četiri zimska pneumatika na automobilu, ne samo na pogonskim točkovima nego sva četiri zimska pneumatika ukoliko se na kolovozu nalazi sneg, led ili poledica. Šara na gumama mora biti minimum četiri milimetara. Od 1. novembra važi i zakonska odredba koja se tiče posedovanja zimske opreme, a u nju, sem odgovarajućih guma, spadaju i lanci za sneg koje koristite na delovima puta gde je znakom jasno obeležena njihova upotreba po snegu.

Čak iako nema snežnih padavina temperatura može biti zaista niska jer sve niže od sedam stepeni dovodi do stvaranja poledica i klizavih kolovoza. Preporuka je vozačima da iako još nema snega ipak imaju zimske pneumatike.

 

FOTO SRETENOVIC 063-8106758

Kikindsko pozorište objavilo  je repertoar za novembar, na kojem je devet različitih komada u izvođenju domaćeg ansambla.

U petak, 1. novembra, na maloj sceni će se igrati „Siroti mali hrčki“ Gordana Mihića. Komad o Dušanu Vasiljevu, „Oblaci“, mlade autorke Nine Plavanjac, na repertoaru je u utorak, 5. novembra.

Pozorišni projekat „Pa se vidimo u snu“ biće odigran u petak, 8. novembra, a u utorak, dvanaestog, i vodvilj „Pidžama za šestoro“.

Petak, 15. novembar, rezervisan je za najnovije ostvarenje ove kuće, „Savršenog partnera“ hrvatskog pisca Mira Gavrana. „Kovači“ Miloša Nikolića igraće se u utorak, 19. novembar, a u petak, 22, nostalgična komedija „Ljubavno pismo“.

Komad rađen po delu Jovana Sterije Popovića, „Laža i paralaža“, zakazan je za 26. novembar. Crnohumorna komedija mentaliteta „Smrt čoveka na Balkanu“ zatvara novembarski repertoar pretposlednjeg dana u mesecu.

S. V. O.

(Foto: Sretenović)

lena-i-sara-nagrada-(1)

 

Učenice OŠ „Žarko Zrenjanin“  Lena Davidović i Sara Živkov dobile su nagrade za Mali naučni rad u 2024. godini na temu temu „Preko cveta do sveta“. Konkurs je organizovalo udruženje naučnica Srbije „SRNA“ u  saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za privredu  i turizam.

– Naše učenice Sara i Lena pisale su naučni rad o „Zastupljenosti fanerofita u flori Deliblatske peščare“ odnosno  „Sličnosti i razlike između vegetacije stepe i pašnjaka Deliblatske peščare“. U izradi su im pomogli mentori Lidija Pribelja i David Fic. U okviru istraživanja juna prošle godine posetile se Deliblatsku peščaru, nakon čega su pisale radove koje je komisija svrstala u najbolje. Cilj projekta je promovisanje nauke i osnaživanje, pre svega devojčica, da se bave naučnim radom. Učestvovanjem na konkursu obe su naučile kako se piše naučni rad, upoznale su se sa asistentima i profesorima sa  fakulteta i stekle su novo iskustvo – istakla je nastavnica Branislava Dilber Kosić koja ih je prijavila za takmičenje.

Sara je u svom radu opisala najzastupljenije vrste žbunja i listopadnih drveća.

-Drago mi je što je moj rad prepoznat. Iskustvo koje sam stekla puno će mi značiti, kao i to što sam upoznala vršnjake sličnih iteresovanja – kazala je Sara.

Lena Davidović već ima nagradu za naučni rad iz fizike koji je osvojila prošle godine.

– Savete koje sam dobila i sve što sam naučila tokom istraživanja i pisanja rada moći ću da koristim tokom daljeg školovanja. Svako novo znanje je dragoceno i vredno – napomenula je Lena Davidović.

Na konkursu je, sa naučnim radovima, učestvovalo 75 učenika iz 12 osnovnih škola, a projekat je podržao i Centar za promociju nauke .

A.Đ.

Bebi-paketi-(10)

U svečanu salu Gradske kuće po svoj poklon danas je, kao i još mnogo njegovih vršnjaka, došao tromesečni Pavle Novaković sa roditeljima.

– Već smo dobili jednom poklon, imamo i trogodišnjeg Novaka – kaže tata Goran. – Znači nam puno ova vrsta pomoći i to što Grad misli na nas.

Pavle je jedan od 132 mališana, rođenih u protekla tri meseca kojima su danas predstavnici Grada uručili poklon-pakete u tradicionalnoj akciji darivanja novih sugrađana.– Nadam se da će vam pokloni značiti u prvim mesecima podizanja deteta. Uvek se trudimo da što više novca ulažemo u populacionu politiku, da nas bude što više. I vama hvala na tome – rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan, pozdravljajući roditelje.Danas je svečana sala Gradske kuće najlepše mesto u Kikindi, dodao je Željko Radu, član Gradskog veća.

– Ovim pokazujemo da Gradska uprava vodi računa o svakom sugrađaninu i da su nam deca veoma važna. Podržavamo roditelje jer su se odlučili na ovaj, i za njih i za nas, važan korak, da Kikinda ima što više stanovnika. I ubuduće ćemo nastaviti sa ovakvim akcijama – naveo je Radu. Paket sa „Radosnicom“, peškirom za kupanje, torbom za mamu i stolicom za hranjenje dobila je i Sofija Milovanov iz Mokrina. U Gradsku kuću stigla je sa mamom Milijanom i bakom Ljiljanom.

– Svaka pomoć je dobrodošla, posebno mladim roditeljima. Pored naše porodice i Grad misli na nas i veoma nam je drago zbog toga – rekla je mama Milijana.Samo za ovu vrstu pomoći Grad je, na godišnjem nivou, opredelio oko pet miliona dinara, za oko 500 bebi-paketa i, kako je rečeno, u Gradskoj upravi nadaju se da će, već sledeće godine, izdvojiti još veći iznos za još više novih sugrađana.

S. V. O.

error: Content is protected !!